Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Biljna tkiva: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Biljna tkiva'''-->== Tvorna tkiva ili meristemi ==
== Tvorna tkiva ili meristemi ==
* '''Vršni meristem''' (vegetacijski vršak stabljike i korijena), [[Mitoza|mitozom]] omogućuje rast stabljici u visinu, odnosno korijenu u dubinu
* '''Vršni meristem''' (vegetacijski vršak stabljike i korijena), [[Mitoza|mitozom]] omogućuje rast stabljici u visinu, odnosno korijenu u dubinu
* '''Bočna tvorna tkiva''' (razvijaju se naknadno, tvore godove) omogućuju [[Biljke|biljci]] rast u širinu; glavno tkivo je žilni kambij (u presjeku biljke kambijski prsten) koji prema središtu tvori ksilem (drvo), a prema površini floem (liko)
* '''Bočna tvorna tkiva''' (razvijaju se naknadno, tvore godove) omogućuju [[Biljke|biljci]] rast u širinu; glavno tkivo je žilni kambij (u presjeku biljke kambijski prsten) koji prema središtu tvori ksilem (drvo), a prema površini floem (liko)

Posljednja izmjena od 28. travanj 2022. u 09:39

Tvorna tkiva ili meristemi

  • Vršni meristem (vegetacijski vršak stabljike i korijena), mitozom omogućuje rast stabljici u visinu, odnosno korijenu u dubinu
  • Bočna tvorna tkiva (razvijaju se naknadno, tvore godove) omogućuju biljci rast u širinu; glavno tkivo je žilni kambij (u presjeku biljke kambijski prsten) koji prema središtu tvori ksilem (drvo), a prema površini floem (liko)

Trajna tkiva

(izgrađuju ih stanice koje se ne dijele)

  • Osnovno tkivo tvore asimilacijski (u njemu se odvija fotosinteza) i spužvasti parenhim (služi za prozračivanje i spremanje tvari)
  • Pokrovno tkivo čine epiderma (stabljika i listovi) te rizoderma (korijen); vanjski dio je prekriven kutikulom (masnim tvarima i voskom); na njemu se nalaze puči (stome) koje služe za izmjenu plinova, a nalaze se između zapornica (koje sadrže kloroplaste); može imati i dlake koje štite od ekstremnih temperatura ili upijaju vodu; višegodišnje PT zove se kora
  • Provodno tkivo čine ksilem (traheje – mrtve cijevi i traheide – produžene stanice), koji provodi vodu i min. tvari od korijena, i floem (kojeg čine sitaste cijevi), koji provodi asimilate nastale fotosintezom
  • Potporno tkivo osigurava čvrstoću biljke, a može biti kolenhim (od živih stanica) ili skelerenhim (od mrtvih stanica, skelereida)
  • Žljezdano tkivo sadrži žlijezde hidatode (izlučuju vodu kroz puči vodenice), nektarije (izlučuju nektar koji mami kukce), probavne žlijezde (za razgradnju bjelančevina; tvari koje se izlučuju su sekrete (biljkama korisne tvari) i ekskrete, krajnje proizvode – eterična ulja (koje izlučuju žljezdane dlake i uljne žlijezde) smole (koje izlučuju smolenice) i kaučuk.