More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}' |
||
| Redak 13: | Redak 13: | ||
Nakon [[Tursko Carstvo|turskih osvajanja]] je selo sasvim opustjelo. <br> | Nakon [[Tursko Carstvo|turskih osvajanja]] je selo sasvim opustjelo. <br> | ||
[[1789.]] Gornji Sveti Ivan zahvaća doseljenički val [[Mađari|Mađara]] i [[Bunjevci|bunjevačkih Hrvata]].<br> | [[1789.]] Gornji Sveti Ivan zahvaća doseljenički val [[Mađari|Mađara]] i [[Bunjevci|bunjevačkih Hrvata]].<br> | ||
Polovicom 19. st. su stanovnici bili Hrvati i Mađari, a [[Nijemci u Mađarskoj|Nijemci]] su činili šestinu stanovništva <ref>{{ | Polovicom 19. st. su stanovnici bili Hrvati i Mađari, a [[Nijemci u Mađarskoj|Nijemci]] su činili šestinu stanovništva <ref>{{nje oznaka}} [http://www.sekitsch.de/daten/buch/Batschka%20Orte.pdf Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde] Arpádenzeit im Batscher Komitat</ref>. | ||
== Stanovništvo == | == Stanovništvo == | ||
Posljednja izmjena od 28. svibanj 2025. u 23:06
Gornji Sveti Ivan, također i Gornji Sentivan (mađ. Felsőszentiván, nje. Ober Sankt Iwan) je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.
Zauzima površinu od 53,54 km četvornih.
Zemljopisni položaj
Nalazi se nedaleko od Baje, na 46°11'42" sjeverne zemljopisne širine i 19°11'25" istočne zemljopisne dužine, nekoliko kilometara od Čavolja i Bikića.
Upravna organizacija
Upravno pripada Bajskoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6447.
Povijest
Selo se prvi put spominje 1396. kao posjed Kalačke nadbiskupije.
Nakon turskih osvajanja je selo sasvim opustjelo.
1789. Gornji Sveti Ivan zahvaća doseljenički val Mađara i bunjevačkih Hrvata.
Polovicom 19. st. su stanovnici bili Hrvati i Mađari, a Nijemci su činili šestinu stanovništva [1].
Stanovništvo
U Gornjem Svetom Ivanu živi 2048 stanovnika (2005.).
Pored Mađara, u Gornjem Svetom Ivanu žive i Hrvati, iz skupine Bunjevaca, koji su nekad bili velika zajednica u selu [2].
Poznate osobe
Poznate osobe koje su rođene ili su živile i radile u Gornjem Svetom Ivanu.
- Petar Pekić, hrv. književnik
- Anka Jelačić, hrv. mezzosopranistica
- Ivan Petreš Čudomil, hrv. književnik, radio je kao administrator u Gornjem Svetom Ivanu
Zanimljivosti
Novinar i književnik János Csuka u svom djelu "A délvidéki magyarság története 1918-1941" je naveo, i to po imenima, izaslanika Bunjevaca, koji su sudjelovali 22. rujna 1919. Mirovnoj konferenciji u Parizu [3], a među njima je bio i izaslanik i iz ovog sela.
Izvori
- ↑ (nje.) Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde Arpádenzeit im Batscher Komitat
- ↑ Bunjevačke Školovanje uz Antunovićevu podrušku Pogreška pri izradbi sličice: (PDF)
- ↑ Hrvatski glasnik br. 44/2006 (Arhivirano 21. siječnja 2012.) Leksikon podunavskih Hrvata Pogreška pri izradbi sličice: (PDF)
