Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Vinarstvo: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Vinarstvo'''-->{{Spoji|Vinifikacija}}
{{Spoji|Vinifikacija}}
{{Spoji|Oksidacija (vinarstvo)}}
{{Spoji|Oksidacija (vinarstvo)}}
[[Datoteka:Grapes.jpg|200px|mini|desno|<center>[[Grožđe]]]]
[[Datoteka:Grapes.jpg|200px|mini|desno|<center>[[Grožđe]]]]
Redak 27: Redak 27:
* [[Vinogradarstvo]]
* [[Vinogradarstvo]]
* [[Dodatak:Popis vinskih sorti]]
* [[Dodatak:Popis vinskih sorti]]
* [[Dodatak:Popis vinogradarskih podregija u Republici Hrvatskoj]]
* [[Vinogradarska područja Republike Hrvatske]]
* [[Starenje vina]]
* [[Starenje vina]]
* [[Alkoholno vrenje]]
* [[Alkoholno vrenje]]

Posljednja izmjena od 7. svibanj 2025. u 01:01

  1. REDIRECT Predložak:Uklopi u
  2. REDIRECT Predložak:Uklopi u
Grožđe

Vinarstvo je djelatnost koja se bavi proizvodnjom vina i proizvoda od grožđa i vina,[1] od odabira grožđa do punjenja gotovog vina u boce. Vinifikacija je skup radnji.

Vinogradarstvo i vinarstvo jedan su od najsloženijih dijelova poljoprivrede u okviru europskoga zakonodavstva.[2]

Proizvodnja vina izvorno je domaći obrt, a koja je negdje prerasla u sofisticiranu industriju. [3]

Klasifikacija i predmet

Vinarstvo se može općenito klasificirati u dvije kategorije: proizvodnja stolnog vina (bez karbonacije) i proizvodnja pjenušavog vina (s karbonacijom). Znanost o vinu i vinarstvu naziva se enologija. Vinarstvo se osim proizvodnje vina, bavi proizvodnjom voćnih vina te drugih proizvoda od grožđa i vina, a industrijsko vinarstvo koristi sporedne proizvode radi proizvodnje alkohola (destilacijom dropa i taloga), ulja (iz sjemenki), vinsku kiselinu (iz dropa i vinskoga kamena), farmaceutske, konditorske i ine proizvode (proanticijanidole i bojila iz kožica bobice).[1]

Povijest

Čovjek se bavio vinarstvom još u mlađem kamenom dobu za što postoje materijalni dokazi. Pisana vrela datiraju iz vremena antičkih civilizacijâ. Znanja o vinarstvu prvo su locirana na obalama Crnog i Kaspijskoga mora, Egipta, Palestine, Sirije i Mezopotamije. Feničani i stari Grci prenijeli su ta znanja prema zapadu, prastanovnicima Balkanskog i Apeninskoga poluotoka. Rimljani su nastavili unaprijeđivati i poticati tu kulturu. Romanizirani Iliri usvojili su ta znanja, a Hrvati su vještinu uzgoja vinove loze i proizvodnje vina preuzeli vjerojatno od njih.[1]

I vinarstvo i vinogradarstvo rasprostranjeno je u cijeloj Hrvatskoj u kojoj vinska kultura predstavlja dio tradicionalnoga načina života.[3]

Proizvodnja vina

Grožđe se nakon berbe preša i pušta da fermentira. Crno vino se pravi od mošta (pulpe) crvenog i crnog grožđa koji prolazi fermentaciju zajedno s grozdnim lupinama, dok se bijelo vino obično pravi fermentacijom soka dobivenog prešanjem bijelog grožđa, ali se može praviti i iz mošta ekstrahiranog iz crvenog grožđa uz minimalni dodir s grozdnim lupinama. Rosé vino se pravi od crvenog grožđa tako da se soku dopusti dodir s tamnim lupinama dovoljno dugo da poprimi ružičastu boju, pa se malo tanina zadrži u lupinama.

U Hrvatskoj se skoro 60% vina proizvodi u vinarskoj regiji Kontinentalnoj Hrvatskoj. Uglavnom se proizvodi bijelo i to većinom od europskih sorti grožđa. Preostalih 40% su crvena vina i proizvode se u vinarskoj regiji Primorskoj Hrvatskoj i to velikim dijelom od autohtonih sorata grožđa. Po strukturi proizvodnje na razini Hrvatske, 67% su bijela vina, koja se većinom prave u kontinentalnome dijelu, dok se u mediteranskom dijelu većinom proizvode crvena vina.[3]

Poveznice

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Hrvatska enciklopedija vinarstvo (pristupljeno 3. listopada 2016.)
  2. Poljoprivreda 16:2010 (2) Jasna Čačić, Jasenka Gajdoš Kljusurić, Mara Banović, Ivana Rumora, D. Čačić: Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo u svjetlu pristupanja EU, str.52
  3. 3,0 3,1 3,2 Poljoprivreda 16:2010 (2) Jasna Čačić, Jasenka Gajdoš Kljusurić, Mara Banović, Ivana Rumora, D. Čačić: Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo u svjetlu pristupanja EU, str.53

Vanjske poveznice