Povijesni spisi napisani u Starom gradu Visokom: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'
m Zamjena teksta - '\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'
 
Nije prikazano 11 međuinačica
Redak 34: Redak 34:


{{WProjekti
{{WProjekti
\|commonshr      = Stari grad Visoki
\\|wikiatlas      =
|wikiatlashr    =
|wikivrste      =
|wikivrstehr    =
|wikizvor      =
|wikizvor_autor =
|wječnik        =
|wikiknjige    =
|wikicitat      =
}}
}}


[[Kategorija:Povijest Bosne i Hercegovine (1102. – 1463.)]]
[[Kategorija:Povijest Bosne i Hercegovine (1102. – 1463.)]]

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2026. u 14:19

Datoteka:Old town Visoki.jpg
Stari grad Visoki.

Primarna funkcija Starog grada Visokog je bila ona obrambena, ali također je bilo mjesto odakle su bosanski vladari pisali mnoge povelje i spise. Prvi spomen Starog grada Visokog bilo je 1. rujna 1355. godine u povelji mladog bana Tvrtka I. Kotromanića pod nazivom "in castro nostro Visoka vocatum".[1] I poslije toga su spisi i povelje često pisane u samom Starom gradu Visokom.

Popis pisanih spisa

  • 1355. Tvrtko I Kotromanić piše povelju "in castro nostro Visoka vocatum".[2]
  • 1398. godine Priboje Masnović, kaštelan (knez) grada primljen je za dubrovačkog građanina. Prema ovom historijskom izvoru zaključuje se da je sjedište velikog kneza bosanskog bilo u samom gradu-tvrđavi.[3]
  • 1402. godine bosanki kralj Stjepan Ostoja izdaje povelju "pod gradom Visoki".[4]
  • 1404. godine kralj Ostoja izdaje povelju "pod Visokim".[5]
  • 1404. godine izdate su "pod gradom Visoki" dvije isprave koje su bile predmet sudskog spora u Dubrovniku. I dalje se tokom prve polovine 15. stoljeća podgrađe grada Visoki zove dvojako "Podvisoki" i "pod gradom Visoki" (kao na primjer u poveljama kralja Ostoje 1409. i Tvrtka II 1422. godine, te u mnogim dokumentima koji se najviše odnose na trgovačke poslove).[6]
  • 1420. godine razbolio se veliki knez bosanski Batić Mirković "na Visokom", a pokopan je na svojoj plemenitoj baštini u selu Kopošićima blizu grada Dubrovnika (općina Ilijaš).[7]
  • 1429. i 1436. godine veliki knez Tvrtko Borovinić piše isprave "na Visokom". Potonja isprava je i zadnji direktni pisani izvor o visočkom gradu.[8]

Izvori

  1. ↑ O Starom gradu Visokom na službenim stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH
  2. ↑ O Starom gradu Visokom na službenim stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH
  3. ↑ O Starom gradu Visokom na službenim stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH
  4. ↑ O Starom gradu Visokom na službenim stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH
  5. ↑ O Starom gradu Visokom na službenim stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH
  6. ↑ O Starom gradu Visokom na službenim stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH
  7. ↑ O Starom gradu Visokom na službenim stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH
  8. ↑ O Starom gradu Visokom na službenim stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH

Unutarnje poveznice

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Povijesni_spisi_napisani_u_Starom_gradu_Visokom&oldid=734047"