Puls: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|' |
m Zamjena teksta - '\|' u '|' |
||
| Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
=== Sestrinski projekti === | === Sestrinski projekti === | ||
{{ WProjekti | {{ WProjekti | ||
|commonshr = | |commonshr = | ||
|wikizvor = | |wikizvor = | ||
|wikicitat = | |wikicitat = | ||
Posljednja izmjena od 13. ožujak 2026. u 21:45
Puls ili bilo (od lat. pulsus = udaranje) je ritmično širenje žila kucavica (arterija) izazvano tlačnim valom kojim lijeva srčana klijetka pri svakoj sistoli u njih ubacuje krv. Pipa se prstima na mjestima na kojima su arterije pristupačne dodiru: na donjem dijelu podlaktice uz palčanu kost, na vratu, na unutarnjoj strani gležnja iznad petne kosti, na hrptu stopala i drugdje. Procjenjuju se učestalost (frekvencija), ritmična ravnomjernost, punoća i tvrdoća pulsa. U zdrava čovjeka učestalost pulsa iznosi oko 72 otkucaja u minuti, u djece – osobito u novorođenčadi – je veća; ubrzava se pri naprezanju i povišenoj tjelesnoj temperaturi (→ tahikardija), dok je u treniranih športaša obično niža (→ bradikardija). Ritmična ravnomjernost pulsa može biti posve poremećena (→ aritmija) ili narušena pojedinim nepravilnim sistolama (→ ekstrasistolija). Pri povišenome krvnom tlaku (→ arterijska hipertenzija) puls se pipa tvrđe, a pri sniženome (→ arterijska hipotenzija) mekše. Jedva pipljivi (filiformni) puls nastaje u stanjima kolapsa i šoka. Punoća pulsa ovisi o količini krvi koju srce izbacuje. Od antičkog doba do danas, procjena pulsa dragocjena je informacija u dijagnostici pojedinih bolesti.
Izvori
| Datoteka:Globe stub.svg | Napomena: | Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije |
| https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=51083 | ||
| koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx | ||
| označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0 | ||
Dopusnica nije važeća! Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje. |
