Sv. Anastazije Solinski: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '[[Kategorija:Sveci' u '[[Kategorija:Svetci' |
m Suradnik10 premješta stranicu Sveti Anastazije na Sv. Anastazije Solinski bez preusmjeravanja |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir svetac | |||
| ime = Sveti Anastazije | | ime = Sveti Anastazije | ||
| slika = | | slika = | ||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
| glavna svetišta = | | glavna svetišta = | ||
}} | }} | ||
'''Sveti Anastazije (Staš) Solinski''' ([[Akvileja]], 2. pol. [[3. stoljeće|3. st.]] - [[Salona]], [[26. kolovoza]] [[304.]] ili [[308]].), [[sveci|kršćanski svetac]] i [[kršćanski mučenici|mučenik]], suzaštitnik grada [[Split]]a. | '''Sveti Anastazije (Staš) Solinski''' ([[Akvileja]], 2. pol. [[3. stoljeće|3. st.]] - [[Salona]], [[26. kolovoza]] [[304.]] ili [[308]].), [[sveci|kršćanski svetac]] i [[kršćanski mučenici|mučenik]], suzaštitnik grada [[Split]]a.<ref name=sveci.net>[http://sveci.net/index.php/component/content/article/2-uncategorised/511-sveti-anastazije-solinski/ Sveci.net] </ref> Po zanimanju je bio [[mastioničar]] tkanina.<ref name=kmn>[https://www.katehetski-nadbiskupija-split.net/o-nama/nas-zastitnik ''Naš zaštitnik: sv. Anastazije – Staš'']. Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije. Pristupljeno 24. veljače 2026.</ref> | ||
==Životopis== | ==Životopis== | ||
Prema spisima Jeronimovog martirologija sv. Anastazije rodio se je u [[Akvileja|Akvileji]]. Prema legendi, po zanimanju je bio tkalac i [[stupar]]. <ref name=sveci.net/> | |||
Doselio se u Salonu u vrijeme [[progoni kršćana|kršćanskih progona]] za vladavine cara [[Dioklecijan]]a.<ref name=Šušnjar/> Došao je propovijedati kršćanstvo i hrabriti [[kršćani|kršćane]] da se ne boje smrti. To je znak da je i sam bio veoma zauzet [[kršćanin]] kome je bilo mnogo stalo do dobra [[Crkva|Crkve]]. <ref name=poprsje/><ref name=sveci.net/> Otvorio je obrtničku radionicu u istočnom dijelu grada. Budući da je na svojoj kući nacrtao ili uklesao znak [[križ]]a, bio je prijavljen vlastima koje su ga uhitile i izvele pred sud. Bio je optužen zbog nepoštivanja državnih vlasti i carske osobe.<ref name=Šušnjar>Šušnjar, Bogdan, ''Sveti Dujam i salonitanski mučenici'', str. 58.</ref> Zbog kršćanske vjere je mučen. Rimski namjesnik M. A. Julus dao pogubiti utapanjem <ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 208.</ref> u moru ili Jadru (Solinskoj rici), tako da mu je oko vrata stavljen [[mlinski kamen]].<ref name=poprsje>Helena Lučić: [https://www.youtube.com/watch?v=dhI9UbepnPg ''Poprsje sv. Staša'']. Kanal Splitsko-makarske nadbiskupije na YouTubeu. Postavljeno 29. siječnja 2021. Pristupljeno 30. travnja 2022.</ref><ref name=sveci.net/> | |||
Ime je tog mučenika pronađeno zapisano na konfesiji [[mučenik|mučenikâ]] u [[Manastir|Manastirinama]]. I on je s ostalim slavnim [[Solinski mučenik|solinskim mučenicima]] prikazan na poznatom [[Lateranska bazilika|lateranskom mozaiku]], što ga dade u [[krstionica|krstionici]] [[Lateranska bazilika|lateranske bazilike]] izraditi [[papa]] [[Ivan IV.]], rodom iz [[Dalmacija|Dalmacije]].<ref name=sveci.net/> | |||
Tijelo mu je ugledna matrona Asklepija dala izvaditi i sahranila ga je u svojoj kući, a kada je [[313.]] godine izdan [[Milanski edikt]] o toleranciji kršćana, dala ga je pokopati u [[mauzolej]]u na svome imanju ([[Marusinac]] kraj [[Manastirine|Manastirina]]) izvan gradskih zidina. Zapovijedila je svojim robovima da izvade utopljenika Stašu i da ga pokopaju ondje.<ref name=poprsje/> | |||
Tu mu je u V. stoljeću bila podignuta veličanstvena [[bazilika]]. Njezin se pod od [[mozaik|mozaika]] sačuvao sve do danas. Uz svetog [[Sveti Dujam|Dujma]] i [[Sveti Venancije|Venancija]] sveti je Anastazije bio najviše štovan [[solinski mučenici|solinski mučenik]].<ref name=sveci.net/> | |||
Nakon što su barbari razorili Salonu, njegove su relikvije skupa s relikvijama [[sv. Dujam|sv. Dujma]] prenesene u Split, gdje je proglašen patronom te se tako i sv. Staš uz sv. Dujma smatra suzaštitnikom Splita, kao i [[tkalac]]a i [[stupar]]a, a zaziva se protiv [[glavobolja]].<ref name=poprsje/> | |||
U umjetnosti je djela na temu sv. Staše radio mletački majstor [[Trevisan]]. Godine 1704. izradio je dosta baroknih djela za [[splitska katedrala|splitsku katedralu]], od kojih se ističe poprsje sv. Staša ukrašeno dragim kamenjem. Okrugla kutijica sa svetčevim moćima postavljena je po sredini čela.<ref name=poprsje/> U splitskoj katedrali je oltar s moćima sv. Staša koji je između velikog oltara i današnjeg oltara sv. Dujma. Izgradio ga je 1448. godine [[Juraj Dalmatinac]]. | |||
Blagdan sv. Staša slavi se [[26. kolovoza]].<ref name=kmn/> | |||
==Poveznice== | ==Poveznice== | ||
| Redak 49: | Redak 62: | ||
[[Kategorija:Svetci]] | [[Kategorija:Svetci]] | ||
[[Kategorija:Kršćanski mučenici]] | [[Kategorija:Kršćanski mučenici]] | ||
[[Kategorija: | [[Kategorija:Split]] | ||
[[Kategorija:Mučenici]] | |||
[[Kategorija:Kršćanstvo u Hrvatskoj]] | |||
Posljednja izmjena od 24. veljača 2026. u 21:55
| Sveti Anastazije | |
|---|---|
| Rođen | 2. pol. 3. st. Akvileja |
| Preminuo | 26. kolovoza 304. ili 308. Salona |
| Kanoniziran | prije kongregacije |
| Slavi se u | Rimokatolička Crkva |
| Spomendan | 7. rujna |
| Datoteka:Christianity Symbol.png Portal o kršćanstvu | |
Sveti Anastazije (Staš) Solinski (Akvileja, 2. pol. 3. st. - Salona, 26. kolovoza 304. ili 308.), kršćanski svetac i mučenik, suzaštitnik grada Splita.[1] Po zanimanju je bio mastioničar tkanina.[2]
Životopis
Prema spisima Jeronimovog martirologija sv. Anastazije rodio se je u Akvileji. Prema legendi, po zanimanju je bio tkalac i stupar. [1] Doselio se u Salonu u vrijeme kršćanskih progona za vladavine cara Dioklecijana.[3] Došao je propovijedati kršćanstvo i hrabriti kršćane da se ne boje smrti. To je znak da je i sam bio veoma zauzet kršćanin kome je bilo mnogo stalo do dobra Crkve. [4][1] Otvorio je obrtničku radionicu u istočnom dijelu grada. Budući da je na svojoj kući nacrtao ili uklesao znak križa, bio je prijavljen vlastima koje su ga uhitile i izvele pred sud. Bio je optužen zbog nepoštivanja državnih vlasti i carske osobe.[3] Zbog kršćanske vjere je mučen. Rimski namjesnik M. A. Julus dao pogubiti utapanjem [5] u moru ili Jadru (Solinskoj rici), tako da mu je oko vrata stavljen mlinski kamen.[4][1] Ime je tog mučenika pronađeno zapisano na konfesiji mučenikâ u Manastirinama. I on je s ostalim slavnim solinskim mučenicima prikazan na poznatom lateranskom mozaiku, što ga dade u krstionici lateranske bazilike izraditi papa Ivan IV., rodom iz Dalmacije.[1]
Tijelo mu je ugledna matrona Asklepija dala izvaditi i sahranila ga je u svojoj kući, a kada je 313. godine izdan Milanski edikt o toleranciji kršćana, dala ga je pokopati u mauzoleju na svome imanju (Marusinac kraj Manastirina) izvan gradskih zidina. Zapovijedila je svojim robovima da izvade utopljenika Stašu i da ga pokopaju ondje.[4]
Tu mu je u V. stoljeću bila podignuta veličanstvena bazilika. Njezin se pod od mozaika sačuvao sve do danas. Uz svetog Dujma i Venancija sveti je Anastazije bio najviše štovan solinski mučenik.[1]
Nakon što su barbari razorili Salonu, njegove su relikvije skupa s relikvijama sv. Dujma prenesene u Split, gdje je proglašen patronom te se tako i sv. Staš uz sv. Dujma smatra suzaštitnikom Splita, kao i tkalaca i stupara, a zaziva se protiv glavobolja.[4]
U umjetnosti je djela na temu sv. Staše radio mletački majstor Trevisan. Godine 1704. izradio je dosta baroknih djela za splitsku katedralu, od kojih se ističe poprsje sv. Staša ukrašeno dragim kamenjem. Okrugla kutijica sa svetčevim moćima postavljena je po sredini čela.[4] U splitskoj katedrali je oltar s moćima sv. Staša koji je između velikog oltara i današnjeg oltara sv. Dujma. Izgradio ga je 1448. godine Juraj Dalmatinac.
Blagdan sv. Staša slavi se 26. kolovoza.[2]
Poveznice
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Sveci.net
- ↑ 2,0 2,1 Naš zaštitnik: sv. Anastazije – Staš. Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije. Pristupljeno 24. veljače 2026.
- ↑ 3,0 3,1 Šušnjar, Bogdan, Sveti Dujam i salonitanski mučenici, str. 58.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Helena Lučić: Poprsje sv. Staša. Kanal Splitsko-makarske nadbiskupije na YouTubeu. Postavljeno 29. siječnja 2021. Pristupljeno 30. travnja 2022.
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 208.
Literatura
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. I, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-01-5
- Šušnjar, Bogdan, Sveti Dujam i salonitanski mučenici, Naklada Bošković, Split, 2004. ISBN 953-7090-44-2
Dodatna literatura
- Anđelko Badurina i Tomislav Galović, Sv. Dujam i sv. Anastazije u hagiotopografiji Hrvatske, Književni krug, Split, 2014.
- M. Jarak, Passio sancti Anastasii martyris, Radovi Arheološkog zavoda, Vol.21 No.1, prosinac 1997.