More actions
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ante Messner-Sporšić''', | '''Ante Messner-Sporšić''' ([[Požega]], [[31. prosinca]] [[1876.]] — [[Zagreb]], [[17. studenoga]] [[1956.]]), hrvatski rkt. svećenik, zemljopisac, [[putopisac]], [[svjetski putnik]], kroničar i etnolog. <ref name=zajedn>Goran Đurđević: [https://pozeska-biskupija.hr/wp-content/uploads/2017/08/Zajednistvo_58.pdf ''Dr. Ante Messner Sporšić, svećenik, profesor i znanstvenik. Svjetski putnik, sudionik i kroničar Prvog svjetskog rata '']. Zajedništvo, glasilo Požeške biskupije br. 58/2016. str. 23. Požeška biskupija. Pristupljeno 23. studenoga 2025.</ref> | ||
== Životopis == | |||
Ante (Antun) Messner Sporšić se je rodio 1876. godine. U rodnom je gradu završio osnovnu školu. Potom je otišao u Zagreb gdje je završio klasičnu gimnaziju i bogosloviju. 1899. se je zaredio za svećenika. Službovao je kao [[kapelan]] u Starom Petrovom Selu, Oriovcu, Pakracu i Daruvaru, a u Novoj Gradišci je bio vjeroučitelj. <ref name=zajedn/> | |||
Od 1914. je bio na ratištu u Srbiji kao član 104. pučko – ustaške brigade, pa 2. vojne bolnice XVI. zbora, 21. brdske brigade, 22. pješačke pukovnije i 1301. vojne bolnice u Bellunu.<ref name=zajedn/> Messner-Sporšić je poslije bio u Prvome svjetskom ratu vojni svećenik na talijanskom ratištu skoro cijeli rat.<ref>Ante Messner-Sporšić: [https://ino.unipu.hr/data/istranin/1934/6_1.pdf ''Odlomci iz ratnih uspomena''] Mali Istranin br.1, rujna 1934., str. 10. Sveučlište u Puli. Pristupljeno 23. studenoga 2025.</ref> Bio je [[vojni kapelan]] koji je služio u [[22. dalmatinska pješačka pukovnija|dalmatinskoj pješačkoj postrojbi ''Grof Lacy'']].<ref>Zdenko Dundović: [https://dizbi.hazu.hr/d17b118n/main/r/mm/38h/rmm38h4mj93a.pdf ''Prilog proučavanju uloge hrvatskih vojnih kapelana u austrougarskoj vojsci tijekom Prvog svjetskog rata''].DiZBi. Završetak Prvog svjetskog rata u Dalmaciji, str. 169. Pristupljeno 23. studenoga 2025.</ref> | |||
Poslije rata je studirao zemljopis i povijest. Zemljopis je doktorirao. Bio je profesorom Klasične gimnazije u Zagrebu sve do 1932. kad se je umirovio. <ref name=zajedn/> | |||
Za hrvatsku povijest značajan jer je među rijetkim piscima koji su pisali o Sočanskom bojištu. Knjige sjećanja sa Sočanskoga bojišta još su samo Petar Grgec i Mate Blažević. <ref> :[https://www.matica.hr/hr/480/hrvatskim-tragovima-po-socanskom-bojistu-25643/ ''Hrvatskim tragovima po Sočanskom bojištu '']. Hrvatska revija br. 1, 2016. Pristupljeno 23. studenoga 2025.{{odlična}}</ref> | |||
Pisao je o hrvatskim naseljima u Bačkoj i Banatu, po čemu je bio među prvima koji su sustavnije pisali o njima. Pisao je o imenu Crne Gore suprotstavljajući se srpskim i i crnogorskim auktorima. Messner-Sporšić izvodi ime Crne Gore od "Crvena Gora" odnosno "Crmna Gora", što je dovodio u svezi s dolaskom Hrvata i Crvenom Hrvatskom. <ref name=zajedn/> | |||
Umro je u Zagrebu.<ref name=zajedn/> | |||
== Djela == | |||
Objavio je djela:<ref name=kgz>[https://katalog.kgz.hr/pagesresults/rezultati.aspx?searchById=10&xm0=1&spid0=10&spv0=Messner-Spor%C5%A1i%C4%87%2C+Ante ''Pretraga autor: Messner-Sporšić, Ante '']. Knjižnice Grada Zagreba. Pristupljeno 23. studenoga 2025.</ref> | Objavio je djela:<ref name=kgz>[https://katalog.kgz.hr/pagesresults/rezultati.aspx?searchById=10&xm0=1&spid0=10&spv0=Messner-Spor%C5%A1i%C4%87%2C+Ante ''Pretraga autor: Messner-Sporšić, Ante '']. Knjižnice Grada Zagreba. Pristupljeno 23. studenoga 2025.</ref> | ||
* ''Ljudi i priroda. Utjecaj ljudi na površinu zemlje '', 1938. | * ''Ljudi i priroda. Utjecaj ljudi na površinu zemlje '', 1938. | ||
| Redak 8: | Redak 22: | ||
* ''Po blizom Orijentu : putne crtice iz Egipta, Palestine, Sirije i Cipra'', 1935. | * ''Po blizom Orijentu : putne crtice iz Egipta, Palestine, Sirije i Cipra'', 1935. | ||
* ''1915 - 1918: odlomci iz ratnih spomena '', 1934. | * ''1915 - 1918: odlomci iz ratnih spomena '', 1934. | ||
* ''Požeška županija od XIII. stoljeća do 1941.'', 1941. (ostala u rukopisu)<ref name=zajedn/> | |||
U [[Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena|Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena]] objavio je 1931. članak ''Kolonija hrvatskih plemića u Banatu ''.<ref name=kgz/> Način kako je negativno pisao o bokinskim Hrvatima izazvao je veliko nezadovoljstvo na što su ovi reagirali dopisom<ref name=mhSI>[https://www.maticahrvatskasisak.hr/pageflip_rijeci_2015_3/files/assets/downloads/page0057.pdf ''...'']. [[Riječi (Matica hrvatska Sisak)|Riječi]]. Matica hrvatska, ogranak Sisak. Pristupljeno 23. studenoga 2025.</ref> [[Stevan Ilijević]].<ref>[https://zkvh.org.rs/aktualnosti-post/default/zapisi-stevana-ilijevica-iz-boke ''Zapisi Stevana Ilijevića iz Boke ']. ZKVH. 5. studenoga 2025. Pristupljeno 23. studenoga 2025.</ref> Unatoč svemu tome, Messner-Sporšić je dao najznačajniji prinos poznavanju okolnosti iseljavanja Hrvata iz Pokuplja i Turopolja u Banat krajem 18. st. u radu iz 1931. ''Kolonija hrvatskih plemića u Banatu '', koji je istraživanje izvornih dokumenata (arhiv Zagrebačke nadbiskupije), a drugi rad iz 1934. je prijepis izvješća o Hrvatima u iz 1900. koji je djelo učitelja u hrvatskoj osnovnoj školi Slovaka Karla Kovalika.<ref name=mhSI/> | U [[Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena|Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena]] objavio je 1931. članak ''Kolonija hrvatskih plemića u Banatu ''.<ref name=kgz/> Način kako je negativno pisao o bokinskim Hrvatima izazvao je veliko nezadovoljstvo na što su ovi reagirali dopisom<ref name=mhSI>[https://www.maticahrvatskasisak.hr/pageflip_rijeci_2015_3/files/assets/downloads/page0057.pdf ''...'']. [[Riječi (Matica hrvatska Sisak)|Riječi]]. Matica hrvatska, ogranak Sisak. Pristupljeno 23. studenoga 2025.</ref> [[Stevan Ilijević]].<ref>[https://zkvh.org.rs/aktualnosti-post/default/zapisi-stevana-ilijevica-iz-boke ''Zapisi Stevana Ilijevića iz Boke ']. ZKVH. 5. studenoga 2025. Pristupljeno 23. studenoga 2025.</ref> Unatoč svemu tome, Messner-Sporšić je dao najznačajniji prinos poznavanju okolnosti iseljavanja Hrvata iz Pokuplja i Turopolja u Banat krajem 18. st. u radu iz 1931. ''Kolonija hrvatskih plemića u Banatu '', koji je istraživanje izvornih dokumenata (arhiv Zagrebačke nadbiskupije), a drugi rad iz 1934. je prijepis izvješća o Hrvatima u iz 1900. koji je djelo učitelja u hrvatskoj osnovnoj školi Slovaka Karla Kovalika.<ref name=mhSI/> | ||
Antinim ratnim putem bavio se Filip Hameršak.<ref name=zajedn/> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
| Redak 18: | Redak 35: | ||
{{GLAVNIRASPORED:Messner-Sporšić, Ante}} | {{GLAVNIRASPORED:Messner-Sporšić, Ante}} | ||
[[Kategorija:Životopisi, Požega]] | |||
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] | |||
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] | [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] | ||
[[Kategorija:Hrvatski putopisci]] | [[Kategorija:Hrvatski putopisci]] | ||
[[Kategorija:Hrvatski zemljopisci]] | |||
Posljednja izmjena od 23. studeni 2025. u 21:49
Ante Messner-Sporšić (Požega, 31. prosinca 1876. — Zagreb, 17. studenoga 1956.), hrvatski rkt. svećenik, zemljopisac, putopisac, svjetski putnik, kroničar i etnolog. [1]
Životopis
Ante (Antun) Messner Sporšić se je rodio 1876. godine. U rodnom je gradu završio osnovnu školu. Potom je otišao u Zagreb gdje je završio klasičnu gimnaziju i bogosloviju. 1899. se je zaredio za svećenika. Službovao je kao kapelan u Starom Petrovom Selu, Oriovcu, Pakracu i Daruvaru, a u Novoj Gradišci je bio vjeroučitelj. [1]
Od 1914. je bio na ratištu u Srbiji kao član 104. pučko – ustaške brigade, pa 2. vojne bolnice XVI. zbora, 21. brdske brigade, 22. pješačke pukovnije i 1301. vojne bolnice u Bellunu.[1] Messner-Sporšić je poslije bio u Prvome svjetskom ratu vojni svećenik na talijanskom ratištu skoro cijeli rat.[2] Bio je vojni kapelan koji je služio u dalmatinskoj pješačkoj postrojbi Grof Lacy.[3]
Poslije rata je studirao zemljopis i povijest. Zemljopis je doktorirao. Bio je profesorom Klasične gimnazije u Zagrebu sve do 1932. kad se je umirovio. [1]
Za hrvatsku povijest značajan jer je među rijetkim piscima koji su pisali o Sočanskom bojištu. Knjige sjećanja sa Sočanskoga bojišta još su samo Petar Grgec i Mate Blažević. [4]
Pisao je o hrvatskim naseljima u Bačkoj i Banatu, po čemu je bio među prvima koji su sustavnije pisali o njima. Pisao je o imenu Crne Gore suprotstavljajući se srpskim i i crnogorskim auktorima. Messner-Sporšić izvodi ime Crne Gore od "Crvena Gora" odnosno "Crmna Gora", što je dovodio u svezi s dolaskom Hrvata i Crvenom Hrvatskom. [1]
Umro je u Zagrebu.[1]
Djela
Objavio je djela:[5]
- Ljudi i priroda. Utjecaj ljudi na površinu zemlje , 1938.
- Po Italiji i Francuskoj. Putne crtice i opažanja , 1936.
- Po Skandinaviji. Crtice iz Švedske, Norveške i Danske , 1939.
- Od Bukurešta do Ankare. Crtice iz Rumunjske, Bugarske i Turske , 1937.
- Po blizom Orijentu : putne crtice iz Egipta, Palestine, Sirije i Cipra, 1935.
- 1915 - 1918: odlomci iz ratnih spomena , 1934.
- Požeška županija od XIII. stoljeća do 1941., 1941. (ostala u rukopisu)[1]
U Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena objavio je 1931. članak Kolonija hrvatskih plemića u Banatu .[5] Način kako je negativno pisao o bokinskim Hrvatima izazvao je veliko nezadovoljstvo na što su ovi reagirali dopisom[6] Stevan Ilijević.[7] Unatoč svemu tome, Messner-Sporšić je dao najznačajniji prinos poznavanju okolnosti iseljavanja Hrvata iz Pokuplja i Turopolja u Banat krajem 18. st. u radu iz 1931. Kolonija hrvatskih plemića u Banatu , koji je istraživanje izvornih dokumenata (arhiv Zagrebačke nadbiskupije), a drugi rad iz 1934. je prijepis izvješća o Hrvatima u iz 1900. koji je djelo učitelja u hrvatskoj osnovnoj školi Slovaka Karla Kovalika.[6]
Antinim ratnim putem bavio se Filip Hameršak.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Goran Đurđević: Dr. Ante Messner Sporšić, svećenik, profesor i znanstvenik. Svjetski putnik, sudionik i kroničar Prvog svjetskog rata . Zajedništvo, glasilo Požeške biskupije br. 58/2016. str. 23. Požeška biskupija. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
- ↑ Ante Messner-Sporšić: Odlomci iz ratnih uspomena Mali Istranin br.1, rujna 1934., str. 10. Sveučlište u Puli. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
- ↑ Zdenko Dundović: Prilog proučavanju uloge hrvatskih vojnih kapelana u austrougarskoj vojsci tijekom Prvog svjetskog rata.DiZBi. Završetak Prvog svjetskog rata u Dalmaciji, str. 169. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
- ↑ :Hrvatskim tragovima po Sočanskom bojištu . Hrvatska revija br. 1, 2016. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
- ↑ 5,0 5,1 Pretraga autor: Messner-Sporšić, Ante . Knjižnice Grada Zagreba. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
- ↑ 6,0 6,1 .... Riječi. Matica hrvatska, ogranak Sisak. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
- ↑ Zapisi Stevana Ilijevića iz Boke '. ZKVH. 5. studenoga 2025. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
Literatura
- Tado Oršolić, Dalmatinska pješačka pukovnija „Grof Lacy“ br. 22 u Prvom svjetskom ratu, Zagreb – Zadar: HAZU – Zavod za povijesne znanosti Zadar/Državni arhiv u Zadru, prosinac 2019.