More actions
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Nije prikazano 6 međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Donasuschwaben im Karpatenbecken.jpg|mini|desno|250px|Podunavske Švabe u Panonskoj nizini]] | [[Datoteka:Donasuschwaben im Karpatenbecken.jpg|mini|desno|250px|Podunavske Švabe u Panonskoj nizini]] | ||
'''Podunavski Švabe''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Donauschwaben'') naziv je za [[Nijemci|Nijemce]] koji su živeli u nekadašnjoj [[Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]]. Živjeli su u [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], kao i na [[Karpati]]ma i u [[Transilvanija|Transilvaniji]]. Tamo su se doselili uglavnom u 18. stoljeću. | '''Podunavski Švabe''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Donauschwaben'') naziv je za [[Nijemci|Nijemce]] koji su živeli u nekadašnjoj [[Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]]. Živjeli su u [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], kao i na [[Karpati]]ma i u [[Transilvanija|Transilvaniji]] i [[Bugarska|Bugarskoj]]. Tamo su se doselili uglavnom u 18. stoljeću. | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
U [[Kneževina Bugarska|Kneževinu Bugarsku]] su se doseljavali od 1893. godine.<ref>Jody McKim Pharr: [https://www.dvhh.org/bulgaria/ '' Danube Swabian in Bulgaria'']. Donauschwaben Villages Helping Hands. 26. svibnja 2013. Pristupljeno 1. prosinca 2025.</ref> | |||
[[Nijemci]] su do [[Drugi svjetski rat |drugog svjetskog rata]] bila najbrojnija [[nacionalna manjina]] u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], te ih je na prostoru Hrvatske bilo 134 tisuće (od toga u [[Srijem|Srijemu]], koji će kao dio [[Vojvodina|Vojvodine]] kasnije pretežnim dijelom postati dio Srbije, oko 60 tisuća, tj. oko šestine stanovništva), u [[Bačka|Bačkoj]] 170 tisuća (oko petine stanovništva) a u Banatu 118 tisuća (također oko petine stanovništva). Oko devet desetina tog stanovništva protjerano je na kraju II. svjetskog rata i odmah nakon njega, od strane komunističkih vlasti. Pri tome je u sabirnim logorima uslijed teških uvjeta života i zaraznih bolesti umrlo njih oko 60 tisuća. | [[Nijemci]] su do [[Drugi svjetski rat |drugog svjetskog rata]] bila najbrojnija [[nacionalna manjina]] u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], te ih je na prostoru Hrvatske bilo 134 tisuće (od toga u [[Srijem|Srijemu]], koji će kao dio [[Vojvodina|Vojvodine]] kasnije pretežnim dijelom postati dio Srbije, oko 60 tisuća, tj. oko šestine stanovništva), u [[Bačka|Bačkoj]] 170 tisuća (oko petine stanovništva) a u Banatu 118 tisuća (također oko petine stanovništva). Oko devet desetina tog stanovništva protjerano je na kraju II. svjetskog rata i odmah nakon njega, od strane komunističkih vlasti. Pri tome je u sabirnim logorima uslijed teških uvjeta života i zaraznih bolesti umrlo njih oko 60 tisuća. | ||
| Redak 16: | Redak 17: | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://www.genealogienetz.de/reg/ESE/dschwaben.html Povijest Dunavskih Švaba] | * [http://www.genealogienetz.de/reg/ESE/dschwaben.html Povijest Dunavskih Švaba] | ||
* [http://www.cpi.hr/download/links/hr/7943.pdf Njemačka manjina u Kraljevini Jugoslaviji] | * [http://www.cpi.hr/download/links/hr/7943.pdf Njemačka manjina u Kraljevini Jugoslaviji] | ||
*[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58081 Logori i nakon rata: progon Folksdojčera], Denis Detling, Povijest u nastavi, Vol. V No. 10 (2), 2007. | * [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58081 Logori i nakon rata: progon Folksdojčera], Denis Detling, Povijest u nastavi, Vol. V No. 10 (2), 2007. | ||
*[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=188162 Iz povijesti Folksdojčera i njihova egzodusa na tlu Jugoslavije], Ante Laušić, Migracijske i etničke teme, Vol. 7 No. 2, 1991. | * [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=188162 Iz povijesti Folksdojčera i njihova egzodusa na tlu Jugoslavije], Ante Laušić, Migracijske i etničke teme, Vol. 7 No. 2, 1991. | ||
*[https://opus.bsz-bw.de/ifa/frontdoor/deliver/index/docId/415/file/DAJ_1_A_28_2.pdf | * Hermann Rüdiger: [https://opus.bsz-bw.de/ifa/frontdoor/deliver/index/docId/415/file/DAJ_1_A_28_2.pdf ''Die Donauschwaben in der südslawischen Batschka '']. Schriften des Deutschen Ausland-Instituts Stuttgart A: Kulturhistorische Reihe. Band 28. Stuttgar, Ausland und Heimat Verlags-Aktiengesellschaft, 1931.. Na: Bibliotheksservice-Zentrum Baden-Württemberg | ||
*[https://web.archive.org/web/20001205065300/https://www.best.com/~heli/genealogy/backa_a-d.html '' | * Donauschwaben, Batschka Village List: [https://web.archive.org/web/19990218114236/http://www.best.com/%7Eheli/genealogy/backa-wel.html ''Guide''], [https://web.archive.org/web/20001205065300/https://www.best.com/~heli/genealogy/backa_a-d.html ''A-D''], [https://web.archive.org/web/19990220222814/http://www.best.com/%7Eheli/genealogy/backa_e-n.html ''E-N''], [https://web.archive.org/web/19990224225054/http://www.best.com/%7Eheli/genealogy/backa_o-z.html ''O-Z''] | ||
* [https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_nemzetisegek/nemetek/die_donauschwaben/pages/008_Deutsche_Siedlungsgebiete.htm ''Deutsche Siedlungsgebiete in Südosteuropa nach der Türkenzeit. Die Donauschwaben als »deutscher Neustamm« '']. Die Donauschwaben. Deutsche Siedlung in Südosteuropa. Ausstellungskatalog, Innenministerium Baden-Württemberg, Stuttgart. Zweite, überarbeitete und erweiterte Auflage 1989 | |||
* [http://www.batsch-batschka.de/ Batsch] | |||
* [https://sekitsch.com/daten/bat/Batschka%20Orte.pdf ''Batschka Orte'']. Sekitsch.com | |||
* [https://privat.genealogy.net/flacker/indexe.htm Genealogy.net] | |||
* [https://www.dvhh.org/batschka/village/index.htm Batschka Village Index] DVHH | |||
* [https://www.johann-bayer.de/?Home Johann Bayer] (Creative Commons 4.0, CC-by-nc-sa) | |||
* [https://www.historic.place/themes/GRSL/index.html?zoom=13&lat=45.9915&lon=19.1066&pid=KdSa&select=n191066459915&pins=19.1066!45.9915 ''Germans from Russia and Eastern Europe Settlement Locations'']. Historic.place | |||
=== Zemljovidi === | === Zemljovidi === | ||
| Redak 29: | Redak 38: | ||
*[https://privat.genealogy.net/flacker/karten.htm ''Karten''], Genealogy.net | *[https://privat.genealogy.net/flacker/karten.htm ''Karten''], Genealogy.net | ||
*[https://privat.genealogy.net/flacker/sbat42.jpg ''Južna Bačka 1942.''], Genealogy.net | *[https://privat.genealogy.net/flacker/sbat42.jpg ''Južna Bačka 1942.''], Genealogy.net | ||
*[https://privat.genealogy.net/flacker/nbat42.jpg ''Sjeverna Bačka 1942.''], Genealogy.net | |||
*[https://www.johann-bayer.de/userfiles/images/batschka/Karte%20Siedlungsgebiet%20Batschka.jpg ''Karte Siedlungsgebiet Batschka'']. Johann Bayer | |||
*[https://www.johann-bayer.de/userfiles/images/batschka/Karte%20Deutsche%20im%20Siedlungsgebiet%20Batschka%201910.jpg ''Karte Deutsche im Siedlungsgebiet Batschka 1910'']. Johann Bayer | |||
[[Kategorija:Povijest Njemačke]] | [[Kategorija:Povijest Njemačke]] | ||
Posljednja izmjena od 1. prosinac 2025. u 02:59

Podunavski Švabe (njem. Donauschwaben) naziv je za Nijemce koji su živeli u nekadašnjoj Kraljevini Ugarskoj. Živjeli su u Mađarskoj, Vojvodini i Hrvatskoj, kao i na Karpatima i u Transilvaniji i Bugarskoj. Tamo su se doselili uglavnom u 18. stoljeću.
Povijest
U Kneževinu Bugarsku su se doseljavali od 1893. godine.[1] Nijemci su do drugog svjetskog rata bila najbrojnija nacionalna manjina u Jugoslaviji, te ih je na prostoru Hrvatske bilo 134 tisuće (od toga u Srijemu, koji će kao dio Vojvodine kasnije pretežnim dijelom postati dio Srbije, oko 60 tisuća, tj. oko šestine stanovništva), u Bačkoj 170 tisuća (oko petine stanovništva) a u Banatu 118 tisuća (također oko petine stanovništva). Oko devet desetina tog stanovništva protjerano je na kraju II. svjetskog rata i odmah nakon njega, od strane komunističkih vlasti. Pri tome je u sabirnim logorima uslijed teških uvjeta života i zaraznih bolesti umrlo njih oko 60 tisuća.
Na imanja Podunavskih Švaba u Vojvodini doseljeni su većinom Srbi - pretežnim dijelom iz BiH i Hrvatske - te oko 40 tisuća Crnogoraca, 12 tisuća Makedonaca, 7 tisuća Hrvata i nešto manje od po 2 tisuće Bošnjaka i Slovenaca. Na imanja Podunavskih Švaba u Hrvatskoj doseljavane su uglavnom obitelji iz Hrvatske - dijelom iz reda etničkih Hrvata, a dijelom iz reda etničkih Srba.[2]
Istu sudbinu doživjeli su Nijemci - tada zajednički obuhvaćeni terminom Volksdeutsche - i u nekim drugim europskim zemljama (Poljska, Čehoslovačka). Iz Rumunjske nisu bili protjerani nego raseljeni po cijeloj zemlji.
Brojni Nijemci su tada emigrirali u SAD, Kanadu, Brazil, Argentinu, Meksiko i Australiju. Nakon pada Berlinskog zida, tj. kraja socijalističkog razdoblja u zemljama Središnje Istočne Europe, velik broj preostalih Podunavskih Švaba se bio odselio u Njemačku.
Povezani članci
Izvori
- ↑ Jody McKim Pharr: Danube Swabian in Bulgaria. Donauschwaben Villages Helping Hands. 26. svibnja 2013. Pristupljeno 1. prosinca 2025.
- ↑ Bara, Mario (2010). ""Sudjelovanje Hrvata u saveznoj kolonizaciji Vojvodine 1945.-1948."."]. GODIŠNJAK ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA,. https://bib.irb.hr/datoteka/512021.zbornik_157_188.pdf Pristupljeno 18. svibnja 2019.
Vanjske poveznice
- Povijest Dunavskih Švaba
- Njemačka manjina u Kraljevini Jugoslaviji
- Logori i nakon rata: progon Folksdojčera, Denis Detling, Povijest u nastavi, Vol. V No. 10 (2), 2007.
- Iz povijesti Folksdojčera i njihova egzodusa na tlu Jugoslavije, Ante Laušić, Migracijske i etničke teme, Vol. 7 No. 2, 1991.
- Hermann Rüdiger: Die Donauschwaben in der südslawischen Batschka . Schriften des Deutschen Ausland-Instituts Stuttgart A: Kulturhistorische Reihe. Band 28. Stuttgar, Ausland und Heimat Verlags-Aktiengesellschaft, 1931.. Na: Bibliotheksservice-Zentrum Baden-Württemberg
- Donauschwaben, Batschka Village List: Guide, A-D, E-N, O-Z
- Deutsche Siedlungsgebiete in Südosteuropa nach der Türkenzeit. Die Donauschwaben als »deutscher Neustamm« . Die Donauschwaben. Deutsche Siedlung in Südosteuropa. Ausstellungskatalog, Innenministerium Baden-Württemberg, Stuttgart. Zweite, überarbeitete und erweiterte Auflage 1989
- Batsch
- Batschka Orte. Sekitsch.com
- Genealogy.net
- Batschka Village Index DVHH
- Johann Bayer (Creative Commons 4.0, CC-by-nc-sa)
- Germans from Russia and Eastern Europe Settlement Locations. Historic.place
Zemljovidi
- Bačka 1941. DVHH
- Karten, Genealogy.net
- Južna Bačka 1942., Genealogy.net
- Sjeverna Bačka 1942., Genealogy.net
- Karte Siedlungsgebiet Batschka. Johann Bayer
- Karte Deutsche im Siedlungsgebiet Batschka 1910. Johann Bayer