More actions
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Herci Ganza''' (Split, 1969.), hrvatska komparativistica, talijanistica, arhivistica, nakladnica, urednica izdanja, organizatorica i voditeljica manifestacija, povjesničarka grada Splita i hrvatskog športa.<ref name=fdk>[https://fdk.hr/osoba/herci-ganza/ ''Herci Ganza'']. Festival dalmatinskih klapa Omiš. Pristupljeno 12. studenoga 2025.</ref> == Životopis == Rodiola se je u Splitu. U Zagrebu na Filozofskom fakultetu...«. |
|||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Herci Ganza''' ([[Split]], [[glazba u 1969.|1969.]]), hrvatska komparativistica, talijanistica, arhivistica, nakladnica, urednica izdanja, organizatorica i voditeljica manifestacija, povjesničarka grada Splita | '''Herci Ganza''' ([[Split]], [[glazba u 1969.|1969.]]), hrvatska komparativistica, talijanistica, arhivistica, nakladnica, urednica izdanja, organizatorica i voditeljica manifestacija, povjesničarka grada Splita, hrvatskog športa i klapskog pjevanja.<ref name=fdk>[https://fdk.hr/osoba/herci-ganza/ ''Herci Ganza'']. Festival dalmatinskih klapa Omiš. Pristupljeno 12. studenoga 2025.</ref> | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rodiola se je u Splitu. U Zagrebu na Filozofskom fakultetu je studirala komparativnu književnost i talijanski jezik te apsolvirala doktorski studij književnosti. Okončavši studij, radi u izdavaštvu kao autorica i urednica raznovrsnih publikacija – od prigodnih kataloga, slikovnica, stručnih priručnika te monografskih izdanja vezanih za zavičaj, prvenstveno za povijest grada Splita. Dosta je pridonijela povijesti športa u Splitu kroz istraživački rad i izdavaštvo. Prvom je članicom u povijesti Komisije u za povijest športa Splitskog saveza športova. Redovitom je dopisnicom časopisa [[Olimp (časopis)|Olimpa]] u prilogu Povijest hrvatskog športa.<ref name=fdk/> | Rodiola se je u Splitu. U Zagrebu na Filozofskom fakultetu je studirala komparativnu književnost i talijanski jezik te apsolvirala doktorski studij književnosti. Okončavši studij, radi u izdavaštvu kao autorica i urednica raznovrsnih publikacija – od prigodnih kataloga, slikovnica, stručnih priručnika te monografskih izdanja vezanih za zavičaj, prvenstveno za povijest grada Splita. Dosta je pridonijela povijesti športa u Splitu kroz istraživački rad i izdavaštvo. Prvom je članicom u povijesti Komisije u za povijest športa Splitskog saveza športova. Redovitom je dopisnicom časopisa [[Olimp (časopis)|Olimpa]] u prilogu Povijest hrvatskog športa. Nakon poziva ravnatelja FDK-a Mije Stanića napisati monografiju o Omiškom klapskom festivalu, postupno se usmjerila u bavljenju klapskom glazbom, jer su ju ugledne osobe iz klapske glazbe preporučivale i molile za izradu monografija. Deset je godina bila glavno murednicom časopisa [[Savez izviđača Hrvatske|Saveza izviđača Hrvatske]] ''[[Svijet skauta|Svijeta skauta]]''.<ref name=fdk/> | ||
Izvan izdavaštva, radila je u knjižnici splitske I. gimnazije, zatim kao [[voditelj snimanja|voditeljica]] snimanja ili asistentica [[filmski redatelj|redatelj]]a u filmskoj produkciji, kao organizatorica i voditeljica nekih gradskih i međunarodnih manifestacija kao što su ''Praznik cvijeća'', ''[[Međunarodno natjecanje florista]]'', | Izvan izdavaštva, radila je u knjižnici splitske I. gimnazije, zatim kao [[voditelj snimanja|voditeljica]] snimanja ili asistentica [[filmski redatelj|redatelj]]a u filmskoj produkciji, kao organizatorica i voditeljica nekih gradskih i međunarodnih manifestacija kao što su ''Praznik cvijeća'', ''[[Međunarodno natjecanje florista]]'', ''Stoljeće splitskog skautizma'', ''Godina Miljenka Smoje''; arhivistica u Hrvatskim cestama. Cijeli život je u volonterskom društveno-korisnom radu s mladima, djecom i osobama s intelektualnim poteškoćama (disco-zabava ''Ples s anđelima'', jedriličarske regate) surađujući s brojnim udrugama splitskog civilnog sektora. Vanjskom je suradnicom splitske [[GKMM|Gradske knjižnice Marka Marulića]], gdje je pokrenula, vodila i surađivala na uređenju Zavičajnog pjesničko-glazbenog odjela Dalmatina, gdje će se naći ostavština [[Jakša Fiamengo|Jakše Fiamenga]] i [[Ljubo Stipišić Delmata|Ljube Stipišića Delmate]] te splitska fonoteka druge polovice 20. stoljeća. Cijeli je život u skautskom pokretu. <ref name=fdk/> | ||
Članicom je [[Hrvatsko arhivističko društvo|Hrvatskog arhivističkog društva]] i [[Hrvatsko društvo za povijest športa|Hrvatskog društva za povijest športa]] .<ref name=fdk/> | Članicom je [[Hrvatsko arhivističko društvo|Hrvatskog arhivističkog društva]] i [[Hrvatsko društvo za povijest športa|Hrvatskog društva za povijest športa]] .<ref name=fdk/> | ||
== Djela == | |||
Auktorica je publikacija: (stanje studenoga 2025.)<ref name=fdk/> | |||
* ''[[Lovrinac]]'' (1998.) | |||
* ''Jedriličarski klub [[JK Labud|Labud]]'' (2000.) | |||
* ''Spomenica Hrvatskog veslačkog kluba [[HVK Gusar|Gusar]]'' (2004.) | |||
* ''Lovrinac'' (2008.) | |||
* ''Laureati grada Splita'' (2009.) | |||
* ''Ja, kulturoplovac: priručnik za nastavnike, trenere i voditelje dječjih timova'' (2009.) | |||
* ''Laureati grada Splita'' (2010.) | |||
* ''Heroine splitskoga sporta – Ženska strana medalje'' (2013.) | |||
* ''Spomenica Hrvatskog veslačkog kluba Gusar'' (2014.) | |||
* ''[[Festival dalmatinskih klapa Omiš]] 1967.-2016.'' (2017.) | |||
* ''Lovrinac'' (2018.) | |||
* ''„Nima 'vaki testamenti“ – biografija Ljube Stipišića Delmate'' (2019.) | |||
* ''„Fala ti, Bože, ča iša san ovin svitom“ – [[klapa Vinčace]] 1999.-2019.'' (2020.) | |||
* ''101 godina električne energije u Splitu : [[Elektrodalmacija]] 1920.-2021.'' (2021.) | |||
* ''[[Gradski zbor Brodosplit]] 50 : „Gremo mi puntari!“ '' (2022.). | |||
Urednicom je publikacija: (stanje studenoga 2025.)<ref name=fdk/> | |||
* ''[[Marjan]]e, naš Marjane'' (2001.) | |||
* ''[[KUD Filip Dević|KUDŽ Filip Dević]]'' (2003.) | |||
* ''Jednom izviđač – uvijek izviđač'' autora Zorana Fistonića (2011.) | |||
* ''Osnove oceanografije'' autora [[Duje Bonačić]]a (2014.) | |||
* ''Gimnastička priča Zlatna vila'' autorice [[Deni Borozan]] (2016.) | |||
* ''Koji san ja čovik?'' [[Vedran Limić|Vedrana Limića]] (2017.) | |||
* ''Od garzuna do penšjuna'' [[Ante Ganza|Ante Ćiće Ganze]] (2020.) | |||
== Nagrade i priznanja == | |||
* nominirana za nagradu [[Splitski cvit]] za volonterski rad kao organizatorica ''Plesa s anđelima'' | |||
* nominirana za nagradu [[Splitski cvit]] za knjigu ''Heroine splitskoga sporta – Ženska strana medalje'' | |||
* 2011.: [[Odlikovanje Mirjam Tecilazić]], najviše izviđačko odlikovanje, dodijelio Splitski skautski zbor | |||
* nominirana 2014. za osobnu [[Nagrada Grada Splita|Nagradu Grada Splita]], kao autorica ženske športske povijesti Splita | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 12. studeni 2025. u 02:30
Herci Ganza (Split, 1969.), hrvatska komparativistica, talijanistica, arhivistica, nakladnica, urednica izdanja, organizatorica i voditeljica manifestacija, povjesničarka grada Splita, hrvatskog športa i klapskog pjevanja.[1]
Životopis
Rodiola se je u Splitu. U Zagrebu na Filozofskom fakultetu je studirala komparativnu književnost i talijanski jezik te apsolvirala doktorski studij književnosti. Okončavši studij, radi u izdavaštvu kao autorica i urednica raznovrsnih publikacija – od prigodnih kataloga, slikovnica, stručnih priručnika te monografskih izdanja vezanih za zavičaj, prvenstveno za povijest grada Splita. Dosta je pridonijela povijesti športa u Splitu kroz istraživački rad i izdavaštvo. Prvom je članicom u povijesti Komisije u za povijest športa Splitskog saveza športova. Redovitom je dopisnicom časopisa Olimpa u prilogu Povijest hrvatskog športa. Nakon poziva ravnatelja FDK-a Mije Stanića napisati monografiju o Omiškom klapskom festivalu, postupno se usmjerila u bavljenju klapskom glazbom, jer su ju ugledne osobe iz klapske glazbe preporučivale i molile za izradu monografija. Deset je godina bila glavno murednicom časopisa Saveza izviđača Hrvatske Svijeta skauta.[1]
Izvan izdavaštva, radila je u knjižnici splitske I. gimnazije, zatim kao voditeljica snimanja ili asistentica redatelja u filmskoj produkciji, kao organizatorica i voditeljica nekih gradskih i međunarodnih manifestacija kao što su Praznik cvijeća, Međunarodno natjecanje florista, Stoljeće splitskog skautizma, Godina Miljenka Smoje; arhivistica u Hrvatskim cestama. Cijeli život je u volonterskom društveno-korisnom radu s mladima, djecom i osobama s intelektualnim poteškoćama (disco-zabava Ples s anđelima, jedriličarske regate) surađujući s brojnim udrugama splitskog civilnog sektora. Vanjskom je suradnicom splitske Gradske knjižnice Marka Marulića, gdje je pokrenula, vodila i surađivala na uređenju Zavičajnog pjesničko-glazbenog odjela Dalmatina, gdje će se naći ostavština Jakše Fiamenga i Ljube Stipišića Delmate te splitska fonoteka druge polovice 20. stoljeća. Cijeli je život u skautskom pokretu. [1]
Članicom je Hrvatskog arhivističkog društva i Hrvatskog društva za povijest športa .[1]
Djela
Auktorica je publikacija: (stanje studenoga 2025.)[1]
- Lovrinac (1998.)
- Jedriličarski klub Labud (2000.)
- Spomenica Hrvatskog veslačkog kluba Gusar (2004.)
- Lovrinac (2008.)
- Laureati grada Splita (2009.)
- Ja, kulturoplovac: priručnik za nastavnike, trenere i voditelje dječjih timova (2009.)
- Laureati grada Splita (2010.)
- Heroine splitskoga sporta – Ženska strana medalje (2013.)
- Spomenica Hrvatskog veslačkog kluba Gusar (2014.)
- Festival dalmatinskih klapa Omiš 1967.-2016. (2017.)
- Lovrinac (2018.)
- „Nima 'vaki testamenti“ – biografija Ljube Stipišića Delmate (2019.)
- „Fala ti, Bože, ča iša san ovin svitom“ – klapa Vinčace 1999.-2019. (2020.)
- 101 godina električne energije u Splitu : Elektrodalmacija 1920.-2021. (2021.)
- Gradski zbor Brodosplit 50 : „Gremo mi puntari!“ (2022.).
Urednicom je publikacija: (stanje studenoga 2025.)[1]
- Marjane, naš Marjane (2001.)
- KUDŽ Filip Dević (2003.)
- Jednom izviđač – uvijek izviđač autora Zorana Fistonića (2011.)
- Osnove oceanografije autora Duje Bonačića (2014.)
- Gimnastička priča Zlatna vila autorice Deni Borozan (2016.)
- Koji san ja čovik? Vedrana Limića (2017.)
- Od garzuna do penšjuna Ante Ćiće Ganze (2020.)
Nagrade i priznanja
- nominirana za nagradu Splitski cvit za volonterski rad kao organizatorica Plesa s anđelima
- nominirana za nagradu Splitski cvit za knjigu Heroine splitskoga sporta – Ženska strana medalje
- 2011.: Odlikovanje Mirjam Tecilazić, najviše izviđačko odlikovanje, dodijelio Splitski skautski zbor
- nominirana 2014. za osobnu Nagradu Grada Splita, kao autorica ženske športske povijesti Splita