Razlika između inačica stranice »Otoci Ashmore i Cartier«

Trenutačna izmjena od 23:25, 1. prosinca 2021.

PREUSMJERI Predložak:Infookvir nesamostalni teritorij

Otoci Ashmore i Cartier (eng. Ashmore and Cartier Islands, službeno Territory of Ashmore and Cartier Islands) su australski vanjski teritorij u Indijskom oceanu. Površina otoká je 5 km². Bez stalnog su stanovništva.

Otoci su prvobitno bili britanski posjed, a od 1931. otoci su dio Australije, te od 1978. neposredno pod upravom savezne vlade.

Na otocima raste rijetka grmolika vegetacija te kokosove palme, na otocima žive ptice i kornjače. Cijelokupni teritorij je prirodni rezervat i nije otvoren za turiste.

Na otocima se ponekad zadržavaju ribari.

U ove otoke ulazi 155,4 km² Ashmoreova grebena, uključujući Zapadni, Srednji i Istočni otočić s dvjema lagunama unutar grebena te 44,0 km² Cartierova grebena, uključujući Cartierov otok. Ukupno imaju 74,1 km obalne crte, mjereno vanjskim rubom grebena. Nema luka ni sidrišta. Jedino moguće sidrenje je dalje od obale.

Ukupna suhozemna površina Zapadnog, Srednjeg i Istočnog otočića nije jednoznačno utvrđena. Razna izvješća navode 54 ha, 93 ha i 112 ha (1 hektar je 0,01 km², ili oko 2,5 akera).^[1]^[2]^[3] Cartierov otok je pješčani otok bez raslinja, površine 0,4 ha.^[2]

Ashmoreov greben se na indonezijskom zove Pulau Pasir. Na jeziku otoka Rotea naziva se Nusa Solokaek. Na oba jezika značenje je "Pješčani otok".^[4]

Obližnji Hibernijski greben koji se nalazi 42 km sjeveroistočno od Ashmoreovog grebena nije dio teritorija, ali pripada Zapadnoj Australiji.^[5] Nema stalnu suhozmenu površinu, nego je povremeno iznad površine mora, što je izrazito kad veliki dio grebena za velike oseke izađe van.

Reference

↑ Carter, Mike; Clarke, Rohan; Pierce, Frank; Dooley, Sean; Swann, George; Grant, Murray (2010). "Lesser Coucal 'Centropus bengalensis' on Ashmore Reef: First Record for Australia". Australian Field Ornithology 27 (3). ISSN 1448-0107. "Within the reef are three small islands: West, Middle and east Islands (total land area 54 ha). The largest and most heavily vegetated is West Island..."
↑ ^2,0 ^2,1 Taylor & Francis Group (2004). The Europa World Year Book 2004 (45th ed.). Europa Publications, Taylor & Francis Group. str. 611. ISBN 978-1-85743-254-1. http://books.google.com/books?id=wGA4o-UhAfgC&pg=PA611
↑ "Ashmore Reef National Nature Reserve and Cartier Island Marine Reserve". Marine Protected Areas. Department of Sustainability, Environment, Water, Population and Communities, Australian Government. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. srpnja 2011.. http://www.environment.gov.au/coasts/mpa/ashmore/
↑ The Settlement of Papela (Arhivirano 27 kolovoza 2006)
↑ States of Australia preuzeto 23. lipnja 2011.

[1] Carter, Mike; Clarke, Rohan; Pierce, Frank; Dooley, Sean; Swann, George; Grant, Murray (2010). "Lesser Coucal 'Centropus bengalensis' on Ashmore Reef: First Record for Australia". Australian Field Ornithology 27 (3). ISSN 1448-0107. "Within the reef are three small islands: West, Middle and east Islands (total land area 54 ha). The largest and most heavily vegetated is West Island..."

[Europa2004-2] 2,0 ^2,1 Taylor & Francis Group (2004). The Europa World Year Book 2004 (45th ed.). Europa Publications, Taylor & Francis Group. str. 611. ISBN 978-1-85743-254-1. http://books.google.com/books?id=wGA4o-UhAfgC&pg=PA611

[3] "Ashmore Reef National Nature Reserve and Cartier Island Marine Reserve". Marine Protected Areas. Department of Sustainability, Environment, Water, Population and Communities, Australian Government. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. srpnja 2011.. http://www.environment.gov.au/coasts/mpa/ashmore/

[4] The Settlement of Papela (Arhivirano 27 kolovoza 2006)

[5] States of Australia preuzeto 23. lipnja 2011.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Redak 41: / Redak 41: @@
 U ove otoke ulazi 155,4 km<sup>2</sup> [[Ashmoreov greben|Ashmoreova grebena]], uključujući Zapadni, Srednji i Istočni otočić s dvjema [[laguna|lagunama]] unutar grebena te 44,0 km<sup>2</sup> [[Cartierov greben|Cartierova grebena]], uključujući [[Cartierov otok]]. Ukupno imaju 74,1 km obalne crte, mjereno vanjskim rubom grebena. Nema luka ni sidrišta. Jedino moguće sidrenje je dalje od obale.
-Ukupna suhozemna površina Zapadnog, Srednjeg i Istočnog otočića nije jednoznačno utvrđena. Razna izvješća navode 54 ha, 93 ha i 112 ha (1 [[hektar]] je 0,01 km<sup>2</sup>, ili oko 2,5 [[acre (jedinica)|akera]]).<ref>{{cite journal|last1=Carter|first1=Mike|last2=Clarke|first2=Rohan|last3=Pierce|first3=Frank|last4=Dooley|first4=Sean|last5=Swann|first5=George|last6=Grant|first6=Murray|title=Lesser Coucal 'Centropus bengalensis' on Ashmore Reef: First Record for Australia|issn=1448-0107|work=Australian Field Ornithology|volume=27|issue=3|year=2010|quote=Within the reef are three small islands: West, Middle and east Islands (total land area 54 ha). The largest and most heavily vegetated is West Island... }}</ref><ref name="Europa2004"/><ref>{{cite web | publisher=Department of Sustainability, Environment, Water, Population and Communities, Australian Government | title=Ashmore Reef National Nature Reserve and Cartier Island Marine Reserve | work=Marine Protected Areas | url=http://www.environment.gov.au/coasts/mpa/ashmore/ | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110709123527/http://www.environment.gov.au/coasts/mpa/ashmore/ | archivedate=9. srpnja 2011. }}</ref> Cartierov otok je pješčani otok bez raslinja, površine 0,4 ha.<ref name="Europa2004">{{cite book|author=Taylor & Francis Group|title=The Europa World Year Book 2004|url=http://books.google.com/books?id=wGA4o-UhAfgC&pg=PA611|edition=45th|year=2004|publisher=Europa Publications, Taylor & Francis Group|isbn=978-1-85743-254-1|page=611}}</ref>
+Ukupna suhozemna površina Zapadnog, Srednjeg i Istočnog otočića nije jednoznačno utvrđena. Razna izvješća navode 54 ha, 93 ha i 112 ha (1 [[hektar]] je 0,01 km<sup>2</sup>, ili oko 2,5 [[acre (jedinica)|akera]]).<ref>{{cite journal|last1=Carter|first1=Mike|last2=Clarke|first2=Rohan|last3=Pierce|first3=Frank|last4=Dooley|first4=Sean|last5=Swann|first5=George|last6=Grant|first6=Murray|title=Lesser Coucal 'Centropus bengalensis' on Ashmore Reef: First Record for Australia|issn=1448-0107|work=Australian Field Ornithology|volume=27|issue=3|year=2010|quote=Within the reef are three small islands: West, Middle and east Islands (total land area 54 ha). The largest and most heavily vegetated is West Island... }}</ref><ref name="Europa2004"/><ref>{{Citiranje weba | publisher=Department of Sustainability, Environment, Water, Population and Communities, Australian Government | title=Ashmore Reef National Nature Reserve and Cartier Island Marine Reserve | work=Marine Protected Areas | url=http://www.environment.gov.au/coasts/mpa/ashmore/ | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110709123527/http://www.environment.gov.au/coasts/mpa/ashmore/ | archivedate=9. srpnja 2011. }}</ref> Cartierov otok je pješčani otok bez raslinja, površine 0,4 ha.<ref name="Europa2004">{{Citiranje knjige|author=Taylor & Francis Group|title=The Europa World Year Book 2004|url=http://books.google.com/books?id=wGA4o-UhAfgC&pg=PA611|edition=45th|year=2004|publisher=Europa Publications, Taylor & Francis Group|isbn=978-1-85743-254-1|page=611}}</ref>
 Ashmoreov greben se na indonezijskom zove ''Pulau Pasir''. Na jeziku otoka [[Rote (otok)|Rotea]] naziva se ''Nusa Solokaek''. Na oba jezika značenje je "Pješčani otok".<ref>[http://rspas.anu.edu.au/people/personal/foxxj_rspas/Fishermen_MOU_BOX.pdf The Settlement of Papela<!-- Bot generated title -->] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060827142957/http://rspas.anu.edu.au/people/personal/foxxj_rspas/Fishermen_MOU_BOX.pdf |date=27 kolovoza 2006 }}</ref>