Crkveno pučko pjevanje Slavonije, Srijema i Baranje: razlika između inačica
nije preuzelo s hr.wikipedije |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Crkveno pučko pjevanje Slavonije, Srijema i Baranje ''' je hrvatska zaštićena [[nematerijalna kulturna baština]]<ref>Munk, A. [https://baranja.hr/2015/06/nematerijalna-kulturna-bastina-na-podrucju-slavonije-i-baranje/ Nematerijalna kulturna baština na području Slavonije i Baranje] ''baranja.hr''. Objavljeno 26. lipnja 2015. </ref><ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/crkvene-pucke-pjesme-slavonije-baranje-i-srijema-kao-kulturno-dobro/ "Crkvene pučke pjesme Slavonije, Baranje i Srijema kao kulturno dobro"] ''ika.hkm.hr''. [[Informativna katolička agencija]]. Objavljeno 27. veljače 2012. </ref>, upisana u ''Registar zaštićene nematerijalne kulturne baštine RH''. | '''Crkveno pučko pjevanje Slavonije, Srijema i Baranje ''' je hrvatska zaštićena [[nematerijalna kulturna baština]]<ref>Munk, A. [https://baranja.hr/2015/06/nematerijalna-kulturna-bastina-na-podrucju-slavonije-i-baranje/ Nematerijalna kulturna baština na području Slavonije i Baranje] ''baranja.hr''. Objavljeno 26. lipnja 2015. </ref><ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/crkvene-pucke-pjesme-slavonije-baranje-i-srijema-kao-kulturno-dobro/ "Crkvene pučke pjesme Slavonije, Baranje i Srijema kao kulturno dobro"] ''ika.hkm.hr''. [[Informativna katolička agencija]]. Objavljeno 27. veljače 2012. </ref>, upisana u ''Registar zaštićene nematerijalne kulturne baštine RH''. | ||
Važan je dio kulturne baštine toga područja i izraz religijskih osjećaja i identiteta lokalnih stanovnika. Prema svojoj [[melodija|melodijskoj]], [[harmonija (glazba)|harmonijskoj]] i [[ritam (glazba)|ritamskoj]] strukturi, crkvene se pučke pjesme razlikuju od svjetovnih seoskih pjesama posebno u slavonskoj [[Posavina|Posavini]] i zapadnom [[Srijem]]u. U tim su krajevima srodne [[Starogradska glazba|starogradskim pjesmama]] čiji su temelji u srednjoeuropskoj melodici, a kojih se u svjetovnoj glazbi nalazi više na području slavonske [[Podravina|Podravine]]. Crkvene pjesme su razvijena napjeva, najčešće u durskom tonskom rodu s opsegom do oktave, s pratećim glasom za tercu nižim od vodećeg te su uglavnom pjevane u trodijelnim mjerama. Podrijetlo crkvenih pučkih pjesama vrlo je različito.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-5405|naziv=Crkveno pučko pjevanje|sadržaj=preuzet|pristupljeno=5. siječnja 2025.}}</ref> | Važan je dio kulturne baštine toga područja i izraz religijskih osjećaja i identiteta lokalnih stanovnika. Prema svojoj [[melodija|melodijskoj]], [[harmonija (glazba)|harmonijskoj]] i [[ritam (glazba)|ritamskoj]] strukturi, [[crkveno pučko pjevanje|crkvene]] se pučke pjesme razlikuju od svjetovnih seoskih pjesama posebno u slavonskoj [[Posavina|Posavini]] i zapadnom [[Srijem]]u. U tim su krajevima srodne [[Starogradska glazba|starogradskim pjesmama]] čiji su temelji u srednjoeuropskoj melodici, a kojih se u svjetovnoj glazbi nalazi više na području slavonske [[Podravina|Podravine]]. Crkvene pjesme su razvijena napjeva, najčešće u durskom tonskom rodu s opsegom do oktave, s pratećim glasom za tercu nižim od vodećeg te su uglavnom pjevane u trodijelnim mjerama. Podrijetlo crkvenih pučkih pjesama vrlo je različito.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-5405|naziv=Crkveno pučko pjevanje|sadržaj=preuzet|pristupljeno=5. siječnja 2025.}}</ref> | ||
Redovito ga izvode različite folklorne skupine na [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu]]<ref>[https://msf.hr/crkveno-pucko-pjevanje/ Crkveno pučko pjevanje] ''msf.hr''. Međunarodna smotra folklora. </ref>, [[Pasionska baština|Pasionskoj baštini]] i inim manifestacijama. | Redovito ga izvode različite folklorne skupine na [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu]]<ref>[https://msf.hr/crkveno-pucko-pjevanje/ Crkveno pučko pjevanje] ''msf.hr''. Međunarodna smotra folklora. </ref>, [[Pasionska baština|Pasionskoj baštini]] i inim manifestacijama. | ||
Posljednja izmjena od 4. veljača 2026. u 09:30
Crkveno pučko pjevanje Slavonije, Srijema i Baranje je hrvatska zaštićena nematerijalna kulturna baština[1][2], upisana u Registar zaštićene nematerijalne kulturne baštine RH.
Važan je dio kulturne baštine toga područja i izraz religijskih osjećaja i identiteta lokalnih stanovnika. Prema svojoj melodijskoj, harmonijskoj i ritamskoj strukturi, crkvene se pučke pjesme razlikuju od svjetovnih seoskih pjesama posebno u slavonskoj Posavini i zapadnom Srijemu. U tim su krajevima srodne starogradskim pjesmama čiji su temelji u srednjoeuropskoj melodici, a kojih se u svjetovnoj glazbi nalazi više na području slavonske Podravine. Crkvene pjesme su razvijena napjeva, najčešće u durskom tonskom rodu s opsegom do oktave, s pratećim glasom za tercu nižim od vodećeg te su uglavnom pjevane u trodijelnim mjerama. Podrijetlo crkvenih pučkih pjesama vrlo je različito.[3]
Redovito ga izvode različite folklorne skupine na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu[4], Pasionskoj baštini i inim manifestacijama.
Dio je standardnoga repertoara ansambla LADO.[5]
Zaštita
Pod oznakom Z-5405 zavedeno je kao zaštićeno kulturno dobro - nematerijalno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "izvedbene umjetnosti".[3]
Izvori
- ↑ Munk, A. Nematerijalna kulturna baština na području Slavonije i Baranje baranja.hr. Objavljeno 26. lipnja 2015.
- ↑ "Crkvene pučke pjesme Slavonije, Baranje i Srijema kao kulturno dobro" ika.hkm.hr. Informativna katolička agencija. Objavljeno 27. veljače 2012.
- ↑ 3,0 3,1 Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
- ↑ Crkveno pučko pjevanje msf.hr. Međunarodna smotra folklora.
- ↑ Korizmenim koncertima Ansambl LADO obilježava početak 75. obljetnice umjetničkog rada (Arhivirano 20. veljače 2024.) lado.hr. LADO.