Sladorana Županja: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
nije uvezlo s hr.wikipedije
 
 
Nisu prikazane 2 međuinačice
Redak 32: Redak 32:


== Povijest ==
== Povijest ==
Županjska šećerana započela je s radom [[15. kolovoza]] [[1947.]] a projektirala ju je češka tvrtka ''ČHD-Škoda'' tako da je u nju i ugrađena oprema Škodine proizvodnje. Početni dnevni kapacitet prerade [[Šećerna repa|šećerne repe]] je iznosio 1.350 tona.
Županjska šećerana započela je s radom [[15. kolovoza]] [[gospodarstvo u 1947.|1947.]] a projektirala ju je češka tvrtka ''ČHD-Škoda'' po projektu Dedek – Plašetko tako da je u nju i ugrađena oprema Škodine proizvodnje. Početni dnevni kapacitet prerade [[Šećerna repa|šećerne repe]] je iznosio 1.350 tona.<ref name=hiš>[https://secerana.eu/povijest/ ''Povijest'']. Hrvatska industrija šećera. Pristupljeno 9. travnja 2026.</ref>
 
1956. je napravljena rekonstrukcija, proširivanje kapaciteta otpadne stanice čime je povećan dnevni kapacitet proizvodnje na 1.500 t. Investicijski zahvat su izveli radnici Sladorane.<ref name=hiš/>


Osim proizvodnje šećera, [[1958.]] godine unutar tvornice s radom započinje i pogon za proizvodnju [[alkohol]]a čiji je dnevni kapacitet iznosio 3.000 litara.
Osim proizvodnje šećera, [[1958.]] godine unutar tvornice s radom započinje i pogon za proizvodnju [[alkohol]]a čiji je dnevni kapacitet iznosio 3.000 litara.
Redak 38: Redak 40:
Godine [[1962.]] je izvršena rekonstrukcija tvrtke, a samu rekonstrukciju je projektirala njemačka tvrtka ''BMA Hannover'' dok su u montaži sudjelovale domaće tvrtke [[Đuro Đaković Holding d.d.|Đuro Đaković]] iz [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] i ''Tehnika'' iz [[Zagreb]]a. Time je povećan kapacitet prerade na 3.000 tona dnevno.
Godine [[1962.]] je izvršena rekonstrukcija tvrtke, a samu rekonstrukciju je projektirala njemačka tvrtka ''BMA Hannover'' dok su u montaži sudjelovale domaće tvrtke [[Đuro Đaković Holding d.d.|Đuro Đaković]] iz [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] i ''Tehnika'' iz [[Zagreb]]a. Time je povećan kapacitet prerade na 3.000 tona dnevno.


Kasnijim ulaganjima u Sladoranu Županja povećavan je kapacitet prerade: 4.500 tona ([[1977.]]), 5.000 tona ([[1998.]]) i na kraju 6.000 tona ([[2003.]]).
Kasnijim ulaganjima u Sladoranu Županja povećavan je kapacitet prerade: 4.500 tona ([[1977.]]), 5.000 tona ([[1998.]]) i na kraju 6.000 tona<ref name=hiš/> ([[2003.]]).


=== Novija povijest ===
=== Novija povijest ===
Redak 46: Redak 48:
Dne [[23. prosinca]] [[2009.]] uprava [[Viro tvornica šećera|Vira]] donosi odluku o povećanju temeljnog kapitala čime postaje većinski vlasnik Sladorane s 59,06% dionica.
Dne [[23. prosinca]] [[2009.]] uprava [[Viro tvornica šećera|Vira]] donosi odluku o povećanju temeljnog kapitala čime postaje većinski vlasnik Sladorane s 59,06% dionica.


Iste godine su u županjsku šećeranu investirana velika sredstva, odnosno oko 47 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]] u imovinu te 22,5 milijuna kuna na održavanje. Također, Sladorana posjeduje Kosher i [[Halal]] [[certifikat]]e.
Iste godine su u županjsku šećeranu investirana velika sredstva, odnosno oko 47 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]] u imovinu te 22,5 milijuna kuna na održavanje. Također, Sladorana posjeduje [[certifikat]]e [[košer]] i [[halal]].


== Proizvodi ==
== Proizvodi ==
Redak 65: Redak 67:
*'''Proteinski prah'''
*'''Proteinski prah'''
**neaktivni stočni kvasac
**neaktivni stočni kvasac
==Izvori==
{{izvori}}


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Posljednja izmjena od 9. travanj 2026. u 01:41

Sladorana Županja
Vrsta dioničko društvo
Osnovana 15. kolovoza 1947.
Sjedište Šećerana 63
Sjedište Županja, Hrvatska
Djelatnost(i) Šećerana
Proizvodi Vidi proizvodi
Vlasnik Viro
Web stranica Sladorana.hr

Sladorana Županja je hrvatska šećerana sa sjedištem u Županji. U većinskom je vlasništvu tvornice šećera Viro iz Virovitice.

Povijest

Županjska šećerana započela je s radom 15. kolovoza 1947. a projektirala ju je češka tvrtka ČHD-Škoda po projektu Dedek – Plašetko tako da je u nju i ugrađena oprema Škodine proizvodnje. Početni dnevni kapacitet prerade šećerne repe je iznosio 1.350 tona.[1]

1956. je napravljena rekonstrukcija, proširivanje kapaciteta otpadne stanice čime je povećan dnevni kapacitet proizvodnje na 1.500 t. Investicijski zahvat su izveli radnici Sladorane.[1]

Osim proizvodnje šećera, 1958. godine unutar tvornice s radom započinje i pogon za proizvodnju alkohola čiji je dnevni kapacitet iznosio 3.000 litara.

Godine 1962. je izvršena rekonstrukcija tvrtke, a samu rekonstrukciju je projektirala njemačka tvrtka BMA Hannover dok su u montaži sudjelovale domaće tvrtke Đuro Đaković iz Slavonskog Broda i Tehnika iz Zagreba. Time je povećan kapacitet prerade na 3.000 tona dnevno.

Kasnijim ulaganjima u Sladoranu Županja povećavan je kapacitet prerade: 4.500 tona (1977.), 5.000 tona (1998.) i na kraju 6.000 tona[1] (2003.).

Novija povijest

1994. godine je provedena prva privatizacija šećerane čiji je ishod bilo vraćanje tvornice u većinsko javno vlasništvo temeljem preuzimanja dugovanja.

Vlada Republike Hrvatske 10. srpnja 2008. donosi odluku o raspisivanju javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju dionica županjske Sladorane. Već 10. listopada iste godine Vlada na svojoj sjednici donosi odluku o prihvaćanju ponude tvornice šećera Viro. Time je virovitička šećerana postala vlasnik 38,115% ukupne vrijednosti temeljnog kapitala Sladorane. Dne 23. prosinca 2009. uprava Vira donosi odluku o povećanju temeljnog kapitala čime postaje većinski vlasnik Sladorane s 59,06% dionica.

Iste godine su u županjsku šećeranu investirana velika sredstva, odnosno oko 47 milijuna kuna u imovinu te 22,5 milijuna kuna na održavanje. Također, Sladorana posjeduje certifikate košer i halal.

Proizvodi

  • Bijeli šećer
    • 1, 25 i 50 kg u papirnoj ambalaži
    • 1.000 i 1.200 kg u polipropilenskim vrećama
    • šećer u rinfuzi
  • Melasa
    • melasa od šećerne repe
  • Etilni alkohol
    • rafinirani etilni alkohol
    • tehnički etilni alkohol
  • Repin rezanac
    • suhi rezanac
    • sirovi prešani rezanac
  • Sladoliq
    • dopunsko tekuće krmivo
  • Proteinski prah
    • neaktivni stočni kvasac

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Povijest. Hrvatska industrija šećera. Pristupljeno 9. travnja 2026.

Vanjske poveznice