Dinko Šimunović: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}' u '{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}' |
|||
| Redak 31: | Redak 31: | ||
Rođen je [[1. rujna]] [[1873.]] godine u [[Knin]]u. Završio je učiteljsku školu [[1892.]] u Arbanasima te radio kao učitelj u [[Hrvace|Hrvacama]] ([[1892.]] – [[1900.]]) i u [[Dicmo|Dicmu]] ([[1901.]]–[[1909|09.]]), te do umirovljenja [[1927.]] u Obrtničkoj školi u [[Split|Splitu]]. [[1929.]] godine se seli u [[Zagreb]]. Pozornost kritike privukao je nedovršenom pripoviješću "''Mrkodol''" ([[1905.]]) u zadarskom ''Lovoru'', a ubrzo se uvrstio u vodeće noveliste hrvatske [[moderna|moderne]]. | Rođen je [[1. rujna]] [[1873.]] godine u [[Knin]]u. Završio je učiteljsku školu [[1892.]] u Arbanasima te radio kao učitelj u [[Hrvace|Hrvacama]] ([[1892.]] – [[1900.]]) i u [[Dicmo|Dicmu]] ([[1901.]]–[[1909|09.]]), te do umirovljenja [[1927.]] u Obrtničkoj školi u [[Split|Splitu]]. [[1929.]] godine se seli u [[Zagreb]]. Pozornost kritike privukao je nedovršenom pripoviješću "''Mrkodol''" ([[1905.]]) u zadarskom ''Lovoru'', a ubrzo se uvrstio u vodeće noveliste hrvatske [[moderna|moderne]]. | ||
Svoje novelističke radove objedinio je u zbirkama "Mrkodol" ([[1909.]]), ''Đerdan'' ([[1914.]]), ''Sa Krke i sa Cetine'' ([[1930.]]). Posmrtno je objavljena i zbirka ''Posmrtne novele'' ([[1936.]]). Zanimljivo je kako su u Šimunovićevim djelima glavni junaci pretežito žene (Rudica, Duga, Đerdan, Muljika itd.).<ref name="enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59567 enciklopedija.hr: Šimunović, Dinko], pristupljeno 21. svibnja 2016.</ref> Najpoznatije pripovijetke su mu ''Muljika'' ([[1906.]]), ''Duga'' ([[1907.]]) te ''Alkar'' ([[1908.]]). Godina [[1911.]] i [[1923.]] napisao je dva romana - ''Tuđinac'' i ''Porodica Vinčić'' te [[1918.]] tiskao dijelove nedovršenog romana ''Beskućnici''.<ref name="enciklopedija"/> Umro je u [[Zagreb]]u [[3. kolovoza]] [[1933.]] godine. | Svoje novelističke radove objedinio je u zbirkama "Mrkodol" ([[1909.]]), ''Đerdan'' ([[1914.]]), ''Sa Krke i sa Cetine'' ([[1930.]]). Posmrtno je objavljena i zbirka ''Posmrtne novele'' ([[1936.]]). Zanimljivo je kako su u Šimunovićevim djelima glavni junaci pretežito žene (Rudica, Duga, Đerdan, Muljika itd.).<ref name="enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59567 enciklopedija.hr: Šimunović, Dinko], pristupljeno 21. svibnja 2016.</ref> Najpoznatije pripovijetke su mu ''Muljika'' ([[1906.]]), ''Duga'' ([[1907.]]) te ''[[Alkar (Šimunović)|Alkar]]'' ([[1908.]]). Godina [[1911.]] i [[1923.]] napisao je dva romana - ''Tuđinac'' i ''Porodica Vinčić'' te [[1918.]] tiskao dijelove nedovršenog romana ''Beskućnici''.<ref name="enciklopedija"/> Umro je u [[Zagreb]]u [[3. kolovoza]] [[1933.]] godine. | ||
Njegova [[proza]] iz Dalmatinske zagore impresivna je i slikovita s jakim epskim i tananim lirskim portretima. Pojedine Šimunovićeve novele vrhunska su ostvarenja u [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]]. Idealnim spojem narodnoga i umjetnoga, za čim je gotovo uzalud težila starija hrvatska pripovjetka, ostvario je posve osebujan tip novele koji u najboljim primjercima čuva trajnu svježinu. | Njegova [[proza]] iz Dalmatinske zagore impresivna je i slikovita s jakim epskim i tananim lirskim portretima. Pojedine Šimunovićeve novele vrhunska su ostvarenja u [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]]. Idealnim spojem narodnoga i umjetnoga, za čim je gotovo uzalud težila starija hrvatska pripovjetka, ostvario je posve osebujan tip novele koji u najboljim primjercima čuva trajnu svježinu. | ||
Posljednja izmjena od 20. siječanj 2026. u 22:46
| Dinko Šimunović | |
|---|---|
| Datoteka:Dinko Šimunović.jpg | |
| Rođenje | 1. rujna 1873. Knin |
| Smrt | 3. kolovoza 1933. Zagreb |
| Zanimanje | književnik i učitelj |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Period pisanja | 1900-ih do 1933. |
| Književne vrste | pripovjetke, romani, crtice i feljtoni |
| Književni period | modernizam |
.jpg)
Dinko Šimunović (Knin, 1. rujna 1873. – Zagreb, 3. kolovoza 1933.), hrvatski književnik i učitelj.
Životopis
Rođen je 1. rujna 1873. godine u Kninu. Završio je učiteljsku školu 1892. u Arbanasima te radio kao učitelj u Hrvacama (1892. – 1900.) i u Dicmu (1901.–09.), te do umirovljenja 1927. u Obrtničkoj školi u Splitu. 1929. godine se seli u Zagreb. Pozornost kritike privukao je nedovršenom pripoviješću "Mrkodol" (1905.) u zadarskom Lovoru, a ubrzo se uvrstio u vodeće noveliste hrvatske moderne.
Svoje novelističke radove objedinio je u zbirkama "Mrkodol" (1909.), Đerdan (1914.), Sa Krke i sa Cetine (1930.). Posmrtno je objavljena i zbirka Posmrtne novele (1936.). Zanimljivo je kako su u Šimunovićevim djelima glavni junaci pretežito žene (Rudica, Duga, Đerdan, Muljika itd.).[1] Najpoznatije pripovijetke su mu Muljika (1906.), Duga (1907.) te Alkar (1908.). Godina 1911. i 1923. napisao je dva romana - Tuđinac i Porodica Vinčić te 1918. tiskao dijelove nedovršenog romana Beskućnici.[1] Umro je u Zagrebu 3. kolovoza 1933. godine.
Njegova proza iz Dalmatinske zagore impresivna je i slikovita s jakim epskim i tananim lirskim portretima. Pojedine Šimunovićeve novele vrhunska su ostvarenja u hrvatskoj književnosti. Idealnim spojem narodnoga i umjetnoga, za čim je gotovo uzalud težila starija hrvatska pripovjetka, ostvario je posve osebujan tip novele koji u najboljim primjercima čuva trajnu svježinu.
Poznata djela (izbor)
- "Mrkodol"
- "Đerdan"
- "Mladost"
- "Alkar"
- "Tuđinac"
- "Porodica Vinčić"
- "Duga"
- "Sa Krke i Cetine"
- "Muljika"
- "Kukavica"
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 enciklopedija.hr: Šimunović, Dinko, pristupljeno 21. svibnja 2016.
Vanjske poveznice
Sestrinski projekti
 | Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Dinko Šimunović |
 | Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Dinko Šimunović |
Mrežna mjesta
| |||||||||||||||||