Sinkrona rotacija: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Sinkrona rotacija''' je pojava kada period ophoda [[planet]]a oko matične [[zvijezda|zvijezde]] ili [[prirodni satelit|satelit]]a oko matičnog planeta traje jednako kao i period [[rotacija|rotacije]] tog planeta ili satelita. U tom je slučaju uvijek ista strana planeta/satelita okrenuta matičnoj zvijezdi/planetu. | |||
U slučaju kada orbita tijela koje ima sinkronu rotaciju nije savršena kružnica ili osi rotacije obaju tijela nisu paralelne događaju se mala kolebanja oko ravnotežnog položaja, takozvane [[libracija|libracije]] (u širini i duljini). [[Mjesec]] je u sinkronoj rotaciji sa [[Zemlja|Zemljom]], ali zbog naginjanja uslijed libracije je sa Zemlje vidljivo 59% Mjesečeve površine (naravno, ne u isto vrijeme).<ref>[https://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/suncev-sustav/veliki-planeti/mjesec/osnovne-osobitosti-sustava-zemlja-mjesec/mjeseceva-libracija/ Mjesečeva libracija], Zvjezdarnica Zagreb. Pristupljeno 9. 12. 2020.</ref> Zemljina rotacija nije sinkrona s Mjesecom. Međutim, postoje sustavi gdje su oba tijela jedno s drugim u sinkronoj rotaciji, kao što je to slučaj kod [[Pluton]]a i njegovog satelita [[Haron (mjesec)|Haron]]a.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=48829 Pluton], Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 9. 12. 2020.</ref> | U slučaju kada orbita tijela koje ima sinkronu rotaciju nije savršena kružnica ili osi rotacije obaju tijela nisu paralelne događaju se mala kolebanja oko ravnotežnog položaja, takozvane [[libracija|libracije]] (u širini i duljini). [[Mjesec]] je u sinkronoj rotaciji sa [[Zemlja|Zemljom]], ali zbog naginjanja uslijed libracije je sa Zemlje vidljivo 59% Mjesečeve površine (naravno, ne u isto vrijeme).<ref>[https://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/suncev-sustav/veliki-planeti/mjesec/osnovne-osobitosti-sustava-zemlja-mjesec/mjeseceva-libracija/ Mjesečeva libracija], Zvjezdarnica Zagreb. Pristupljeno 9. 12. 2020.</ref> Zemljina rotacija nije sinkrona s Mjesecom. Međutim, postoje sustavi gdje su oba tijela jedno s drugim u sinkronoj rotaciji, kao što je to slučaj kod [[Pluton]]a i njegovog satelita [[Haron (mjesec)|Haron]]a.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=48829 Pluton], Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 9. 12. 2020.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 18:40
Sinkrona rotacija je pojava kada period ophoda planeta oko matične zvijezde ili satelita oko matičnog planeta traje jednako kao i period rotacije tog planeta ili satelita. U tom je slučaju uvijek ista strana planeta/satelita okrenuta matičnoj zvijezdi/planetu.
U slučaju kada orbita tijela koje ima sinkronu rotaciju nije savršena kružnica ili osi rotacije obaju tijela nisu paralelne događaju se mala kolebanja oko ravnotežnog položaja, takozvane libracije (u širini i duljini). Mjesec je u sinkronoj rotaciji sa Zemljom, ali zbog naginjanja uslijed libracije je sa Zemlje vidljivo 59% Mjesečeve površine (naravno, ne u isto vrijeme).[1] Zemljina rotacija nije sinkrona s Mjesecom. Međutim, postoje sustavi gdje su oba tijela jedno s drugim u sinkronoj rotaciji, kao što je to slučaj kod Plutona i njegovog satelita Harona.[2]
Nijedan planet u Sunčevom sustavu nije u sinkronoj rotaciji sa Suncem. Svojedobno se vjerovalo da je Merkur u sinkronoj rotaciji, no detaljnija promatranja dovela su do zaključka da se radi o rezonanci omjera 3 : 2 — Merkur se tri puta okrene oko svoje osi dok dva puta prođe svojom orbitom. Moguće je da je takva rezonanca nastala umjesto sinkrone rotacije zbog velikog ekscentriciteta Merkurove orbite.
Izvori[uredi]
- ↑ Mjesečeva libracija, Zvjezdarnica Zagreb. Pristupljeno 9. 12. 2020.
- ↑ Pluton, Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 9. 12. 2020.