Igličar: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
nije uvezlo s hr.wikipedije
 
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 43: Redak 43:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
*[http://mushrooms4health.com/hericium-the-nerve-regenerators/  Hericium coralloides] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130907082851/http://mushrooms4health.com/hericium-the-nerve-regenerators/ |date=7. rujna 2013. }}
*[http://mushrooms4health.com/hericium-the-nerve-regenerators/  Hericium coralloides] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130907082851/http://mushrooms4health.com/hericium-the-nerve-regenerators/ |date=7. rujna 2013. }}
=== Drugi projekti ===
{{WProjekti/FF/wikidata}}


[[Kategorija:Russulales]]
[[Kategorija:Russulales]]
[[Kategorija:Jestive gljive]]
[[Kategorija:Jestive gljive]]
[[Kategorija:Ljekovite gljive]]
[[Kategorija:Ljekovite gljive]]

Posljednja izmjena od 13. ožujak 2026. u 12:16

Igličar
Datoteka:2009-09-25 Hericium coralloides (Scop.) Pers 58068 crop.jpg
Sistematika
Carstvo: Fungi
Koljeno: Basidiomycota
Razred: Agaricomycetes
Red: Russulales
Porodica: Hericiaceae
Rod: Hericium
Vrsta: H. coralloides
Dvojno ime
Hericium coralloides
(Scop.) Pers.
Dodaj infookvir "mikomorfokvir".
(Primjeri uporabe predloška)

Igličar (Hericium coralloides) je jestiva i ljekovita gljiva iz roda iglićara porodice Hericiaceae. Gljiva najčešće raste na trulim stablima i panjevima jele. U Hrvatskoj je ima na Medvednici, u Gorskom kotaru te na Sjevernom Velebitu. Kako joj i latinsko ime kaže nalikuje na koralje, mladi su primjerci krem-bijele boje, starenjem dobivaju žuto smećkasti ton. Raste od kraja ljeta i rane jeseni, može narasti do 30 cm promjera.

Igličar je u Hrvatskoj zakonom zaštićena gljiva.[1]

Ljekovitost

Sukladno kineskim stručnjacima[tko?] gljiva po ljekovitosti ne zaostaje za poznatijim Hericium erinaceusom. Shodno tome koriste ga kod neurastenije, nesanice, impotencije, za jačanje živčanog sustava.[2]

Sastav

Na 100 g gljiva sadrži:

Od bioaktivnih tvari ustanovljeni su koralocini A-C te hericerin.[3]

Izvori

  1. Svijet gljiva
  2. Višnevskij, M., Lekarstvene gribi - boljšaja enciklopedija, Moskva 2014., str. 168.
  3. Fungal Biotec 1(2):118-130 (2021) ISSN 2774-0323

Literatura

  • Focht, I., Ključ za gljive, Zagreb 1986.
  • Višnevskij, M., Lekarstvene gribi - boljšaja enciklopedija, Moskva 2014.

Vanjske poveznice