More actions
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->'' u '' |
m Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
''Benedikta Zelić Bućan'''{{fusg|1}} ([[Mravince]], [[21. ožujka]] [[1918.]] - [[Split]], [[10. listopada]] [[2013.]])<ref name="ib">Botica, Ivan. ''In memoriam, Nekrolog Benedikta Zelić Bućan'', // ''[[Slovo: časopis Staroslavenskog instituta]]'', br. 64. (2014.), str. 207. | ''Benedikta Zelić Bućan'''{{fusg|1}} ([[Mravince]], [[21. ožujka]] [[1918.]] - [[Split]], [[10. listopada]] [[2013.]])<ref name="ib">Botica, Ivan. ''In memoriam, Nekrolog Benedikta Zelić Bućan'', // ''[[Slovo: časopis Staroslavenskog instituta]]'', br. 64. (2014.), str. 207. — 210. {{Hrčak|id=200607}} [[PDF]] str. 207.</ref>, bila je [[Hrvati|hrvatska]] [[povijest|povjesničarka]]. | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
== Bilješke == | == Bilješke == | ||
#{{fusd|1}}''"Benedikta Zelić, rođ. Bućan (potpisivala se i potpisivana je kao Eta Bućan, Eta Zelić-Bučan, Eta Zelić-Bućan, Benedikta Zelić-Bučan i Benedikta Zelić-Bućan), (...)"''<ref>Botica, Ivan. ''In memoriam, Nekrolog Benedikta Zelić Bućan'', // ''Slovo: časopis Staroslavenskog instituta'', br. 64. (2014.), str. 207. | #{{fusd|1}}''"Benedikta Zelić, rođ. Bućan (potpisivala se i potpisivana je kao Eta Bućan, Eta Zelić-Bučan, Eta Zelić-Bućan, Benedikta Zelić-Bučan i Benedikta Zelić-Bućan), (...)"''<ref>Botica, Ivan. ''In memoriam, Nekrolog Benedikta Zelić Bućan'', // ''Slovo: časopis Staroslavenskog instituta'', br. 64. (2014.), str. 207. — 210. {{Hrčak|id=200607}} [[PDF]] str. 208.</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 8. travanj 2025. u 02:13
Benedikta Zelić Bućan' ↓1 (Mravince, 21. ožujka 1918. - Split, 10. listopada 2013.)[1], bila je hrvatska povjesničarka.
Životopis
Benedikta Zelić Bućan rodila se u Mravincima 1918. godine.[1][2][3] Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu otišla je, kao prvo žensko dijete iz njezina sela, na daljnje školovanje u Split. Godine 1937. maturirala je na Ženskoj realnoj gimnaziji. U Zagrebu je upisala hrvatsku povijest s klasičnom arheologijom i diplomirala je u srpnju 1941. godine.[3] Tijekom rata, za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, radila je kao profesorica suplentica u gimnazijama u Glini, Sisku i Zagrebu. Nakon rata i Križnog puta[2] (od Dravograda do Osijeka) i dvogodišnje stanke zbog nepriznavanja valjanosti sveučilišne diplome stečene u NDH, radila je kao profesorica u Gimnaziji u Sinju i Ekonomskom tehnikumu u Splitu (1947.-1952.).[3] S obiju tih škola bila je otpuštena jer njezin rad „ne odgovara idejnim i odgojnim ciljevima škole“.[3] Nakon drugog izgona iz škole, 1952. godine, zaposlila se kao arhivistica u netom otvorenom Državnom arhivu u Splitu, gdje je radila do mirovine, 1965. godine.[4] U svome znanstvenom radu imala je poteškoća nakon hrvatskoga proljeća te je bila posve zapostavljena od znanstvenih ustanova i njihovih znanstveno-istraživačkih tijekova a nakon osamostaljenja objavila je izabrane članke i rasprave u trima zasebnim knjigama a poslije toga i nekoliko knjiga zasebnih monografija.[3] Nakon 2000. godine morala je posve prestati znanstveno djelovati zbog ubrzanoga slabljenja vida i gotovo posvemašnje sljepoće.[3]
Umrla je u Splitu, 10. listopada 2013. godine.
Znanstvena djelatnost
U Državnom arhivu u Splitu bavila se znanstveno-istraživačkim radom. Njezin se znanstveni rad odvijao na dvjema razinama: na prikupljanju, uređivanju i objavljivanju izvorne arhivske građe i pisanju rasprava i članaka na trima područjima: o povijesti Dalmacije u drugoj polovini 19. stoljeća (najviše o hrvatskom narodnom preporodu), o najstarijoj hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti te o pismu i spomenicima na hrvatskoj ćirilici (bosančici). Ima više od preko sto objavljenih članaka, stručnih i znanstvenih rasprava i zbirki izvora.[3]
Djela
- Četiri priloga, Historijski arhiv, Split, 1960., (suautori: Srećko Diana, Vladimir Rismondo, Danica Božić-Bužančić)[5]
- Bosančica u srednjoj Dalmaciji, Historijski arhiv, Split, 1961. (2. proš. izd. Bosančica ili hrvatska ćirilica u srednjoj Dalmaciji, Državni arhiv u Splitu, Split, 2000.)[6]
- Korespondencija Mihovila Pavlinovića, suurednik Ante Palavršić, Historijski arhiv, Split, 1962.
- Stotinjak pisama Mihovila Pavlinovića, Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, sv. 7, poseban otisak, Split, 1969.
- Hrvatski narodni preporod i Mihovil Pavlinović, Matica hrvatska, Split, 1992.
- Članci i rasprave iz starije hrvatske povijesti, HKD Sv. Jeronima, Zagreb, 1994., ISBN 953-6111-06-3
- Jezik i pisma Hrvata: rasprave i članci, Matica hrvatska, Split, 1997., ISBN 953-6159-31-7
- Od Kuka do Mravinaca: predpovijest i povijest sela Mravince, Kulturno umjetničko društvo Zvonimir, Mravince, 1997.
- Nezavisna Država Hrvatska (1941.-1945.): u mom sjećanju, Naklada Bošković, Split, 2007., ISBN 978-953-263-029-9
Nagrade, odlikovanja i priznanja
Bilješke
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Botica, Ivan. In memoriam, Nekrolog Benedikta Zelić Bućan, // Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, br. 64. (2014.), str. 207. — 210. (Hrčak) PDF str. 207.
- ↑ 2,0 2,1 Benedikta Zelić Bučan. 95 godina, povjesničarka. Moli i radi - budi aktivan član društva, dom-lovret.hr, preuzeto 26. lipnja 2013.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 Gradska knjžnica Solin: Zelić-Bučan, Benedikta (Eta) - povjesničarka, preuzeto 26. lipnja 2013.
- ↑ Benedikta Zelić-Bučan, Nezavisna Država Hrvatska (1941.-1945.): u mom sjećanju, Naklada Bošković, Split, 2007., ISBN 978-953-263-029-9, Bilješka o piscu, str. 161.
- ↑ Državni arhiv u Splitu: Četiri priloga, preuzeto 26. lipnja 2013.
- ↑ Kovačić, Slavko, Recenzija, prikaz. Bosančica ili hrvatska ćirilica // Crkva u svijetu, sv. 36, br. 1. (2001.), str. 112.-117. (Hrčak)
- ↑ Botica, Ivan. In memoriam, Nekrolog Benedikta Zelić Bućan, // Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, br. 64. (2014.), str. 207. — 210. (Hrčak) PDF str. 208.