Kosinjska tiskara: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
== Vrelo == | == Vrelo == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
* [http://www.gospic.hr/grad/turizam_okolica.asp Službene stranice grada Gospića] s [[ | * [http://www.gospic.hr/grad/turizam_okolica.asp Službene stranice grada Gospića] s [[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja#Gospic.hr|uz dopusnicu]] | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
Posljednja izmjena od 14. ožujak 2026. u 15:15
Kosinjska tiskara, najstarija je tiskara na slavenskom jugu nalazila se u Kosinju,[1] arheološkom i povijesnom lokalitetu u blizini sela Donjeg i Gornjeg Kosinja.
Povijest
Kratko vrijeme pošto je u Njemačkoj izumljen tiskarski stroj osnovali su knezovi Frankapani u selu Kosinj prvu hrvatsku tiskaru. U njoj je tiskana 1483. godine također za crkvene potrebe i prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku, (točnije rečeno crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije), Misal po zakonu rimskoga dvora.
U ovoj tiskari 1491. otisnut je Brevijar, čiji se jedini sačuvani primjerak danas nalazi u venecijanskoj biblioteci sv. Marka.
Prema nekim tumačenjima u njoj je najvjerojatnije 1491. godine tiskan glagoljski brevijar, najstarija knjiga za koju se zna da je tiskana na hrvatskom tlu. Jedan nepotpun primjerak čuva se u knjižnici Marciani u Veneciji, a manji ulomak (šest pergamentnih listova) otkriven je u Vatikanskoj knjižnici.
Zvonimir Kulundžić je zaslužan za postavljanje i dokazivanje teze da je u Kosinju postojala tiskara u kojoj su se otiskivale hrvatske inkunabule, misali i brevijari.[1]
Ivan Mance u knjizi "Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi"[2], obrađuje sve dostupe materijale na temu kosinjske tiskare, analizira sve aktualne teze o mjestu prve tiskare u Hrvata te donosi najopsežniju kartografsku analizu Kosinja (u kontekstu tiskare).
Dr. sc. Helmut Presser, voditelj Gutenbergovog muzeja u Mainzu, izrađuje sa svojim suradnicima 1962. godine "Svjetsku kartu širenja tiskarske umjetnosti" te na istu postavlja i Kosinj s godinom 1483.
Povezani članci
Literatura
- Zvonimir Kulundžić, Kosinj - kolijevka štamparstva slavenskog juga, Zagreb, 1960.
- Zvonimir Kulundžić, Naše diskusije - Kosinj i "Telegram", Razlog, br. 45/46, rujan 1966., str. 129.-148. (separat)
- Zvonimir Kulundžić, 500. obljetnica kosinjskog misala - prve hrvatske tiskanje knjige, Zagreb, 1983.
Vrelo
- ↑ 1,0 1,1 Bićanić, Nikola. Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića // Crkva u svijetu, sv. 23, br. 2. (1988.), str. 185.-190. (Hrčak), str. 188.:
- "Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, editio priceps, Misal po običaju Rimske kurije 1483. godine."
- ↑ Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi