More actions
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »250px|mini|desno|Ikone društvenih medija. '''Društveni mediji''' definiraju se kao novi izvori internetskih i...«. Oznaka: poveznice na razdvojbe |
Nema sažetka uređivanja |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Social media icon.png|250px|mini|desno|Ikone društvenih medija.]] | [[Datoteka:Social media icon.png|250px|mini|desno|Ikone društvenih medija.]] | ||
'''Društveni mediji''' definiraju se kao novi izvori [[internet]]skih [[informacija]] koje nastaju, kruže i koriste se od strane [[potrošač]]a s [[cilj]]em međusobno razmjene informacija o [[proizvod]]ima, [[marka]]ma, [[usluga]]ma i posebnostima. Obuhvaćaju brojne i vrlo raznovrsne [[medij]]e, kao što su: [[blog]]<ref>https://web.archive.org/web/20150530144950/http://www.rebeccablood.net/essays/weblog_history.html Preuzeto 24. lipnja 2023.</ref>, sobe za chat, [[e-pošta]], [[internetski forum]]i, [[društvena mreža|društvene mreže]] i dr.<ref>Fuchs, Christian (2014). Social Media: A Critical Introduction. London: Sage. ISBN 978-1-4462-5731-9.</ref> | '''Društveni mediji''' definiraju se kao novi izvori [[internet]]skih [[informacija]] koje nastaju, kruže i koriste se od strane [[potrošač]]a s [[cilj]]em međusobno razmjene informacija o [[proizvod]]ima, [[marka]]ma, [[usluga]]ma i posebnostima. Obuhvaćaju brojne i vrlo raznovrsne [[medij]]e, kao što su: [[blog]]<ref>https://web.archive.org/web/20150530144950/http://www.rebeccablood.net/essays/weblog_history.html Preuzeto 24. lipnja 2023.</ref>, sobe za chat, [[e-pošta]], [[internetski forum]]i, [[društvena mreža|društvene mreže]] i dr.<ref>Fuchs, Christian (2014). Social Media: A Critical Introduction. London: Sage. ISBN 978-1-4462-5731-9.</ref> | ||
== Klasični mediji == | |||
[[Klasični medij]]i predstavljaju tradicionalni oblik informiranja [[javnost]]i. Društveni mediji mjesta su okupljanja ljudi sličnih [[interes]]a. Tako na određenoj [[web stranica|web stranici]] nastaju virtualne zajednice ljudi okupljenih oko određenih tema i informacija, od akademskih do [[hobi]]jskih i slobodnih. | [[Klasični medij]]i predstavljaju tradicionalni oblik informiranja [[javnost]]i. Društveni mediji mjesta su okupljanja ljudi sličnih [[interes]]a. Tako na određenoj [[web stranica|web stranici]] nastaju virtualne zajednice ljudi okupljenih oko određenih tema i informacija, od akademskih do [[hobi]]jskih i slobodnih. | ||
==Povijest razvoja == | |||
Izum [[telegraf]]a pridonio je socijalizaciji i povećanju [[komunikacija|komunikacije]] među ljudima. Pojavom [[radio|radija]] i [[televizija|televizije]] rođena je prva informacijska revolucija. Sve do pojave [[internet]]a 1970-ih nije postojala prava interaktivnost, odnosno medij koji povezuje velik broj korisnika. Jedna od prvih koja je zaživjela na internetu, usluga je za slanje i primanje elektroničke pošte. Danas je [[e-mail]] jedan od najvažnijih komunikacijskih alata, te nezaobilazni dio poslovne korespondencije. Razvoj internetskog okruženja pratila je prava ekspanzija raznih usluga poput [[Napster]]a, do pojave [[Wikipedija|Wikipedije]] i prvih servisnih blogova krajem 1990-ih. [[Myspace]] jedna je od prvih popularnijih društvenih medija. Kasnije su se pojavile nove društvene mreže kao što su: [[Facebook]], [[Twitter]], [[YouTube]] i [[Flickr]]. Učinkoviti marketinški rezultati postižu se pravilnom kombinacijom korištenja ovih usluga, kao i odgovarajućim ciljanjem [[tržište|tržišta]]. Zbog široke rasprostranjenosti i ekspanzije, društveni mediji koriste se u razne svrhe. Njih koriste i stručnjaci koji se bave [[marketing]]om, medijima, komunikacijom ili [[odnosi s javnošću|odnosima s javnošću]]. | Izum [[telegraf]]a pridonio je socijalizaciji i povećanju [[komunikacija|komunikacije]] među ljudima. Pojavom [[radio|radija]] i [[televizija|televizije]] rođena je prva informacijska revolucija. Sve do pojave [[internet]]a 1970-ih nije postojala prava interaktivnost, odnosno medij koji povezuje velik broj korisnika. Jedna od prvih koja je zaživjela na internetu, usluga je za slanje i primanje elektroničke pošte. Danas je [[e-mail]] jedan od najvažnijih komunikacijskih alata, te nezaobilazni dio poslovne korespondencije. Razvoj internetskog okruženja pratila je prava ekspanzija raznih usluga poput [[Napster]]a, do pojave [[Wikipedija|Wikipedije]] i prvih servisnih blogova krajem 1990-ih. [[Myspace]] jedna je od prvih popularnijih društvenih medija. Kasnije su se pojavile nove društvene mreže kao što su: [[Facebook]], [[Twitter]], [[YouTube]] i [[Flickr]]. Učinkoviti marketinški rezultati postižu se pravilnom kombinacijom korištenja ovih usluga, kao i odgovarajućim ciljanjem [[tržište|tržišta]]. Zbog široke rasprostranjenosti i ekspanzije, društveni mediji koriste se u razne svrhe. Njih koriste i stručnjaci koji se bave [[marketing]]om, medijima, komunikacijom ili [[odnosi s javnošću|odnosima s javnošću]]. | ||
== Svojstva == | |||
Društveni medij društvena je struktura sastavljena od čvorova (koji su općenito pojedinci ili organizacije) povezanih jednom ili više međuovisnosti, kao što su: vrijednosti, vizije, [[ideja|ideje]], financijski interesi, [[prijateljstvo|prijateljstva]], sličnosti, razlike, sukobi, [[kupnja]], povezanost preko mreža. Rezultirajuća struktura često može biti vrlo složena. Čvorovi su pojedinačni akteri unutar medija, a veze su odnosi između aktera. Može postojati mnogo različitih veza između čvorova. Ovi se koncepti često prikazuju u obliku [[dijagram]]a društvenih medija gdje su čvorovi točke, a veze linije. | Društveni medij društvena je struktura sastavljena od čvorova (koji su općenito pojedinci ili organizacije) povezanih jednom ili više međuovisnosti, kao što su: vrijednosti, vizije, [[ideja|ideje]], financijski interesi, [[prijateljstvo|prijateljstva]], sličnosti, razlike, sukobi, [[kupnja]], povezanost preko mreža. Rezultirajuća struktura često može biti vrlo složena. Čvorovi su pojedinačni akteri unutar medija, a veze su odnosi između aktera. Može postojati mnogo različitih veza između čvorova. Ovi se koncepti često prikazuju u obliku [[dijagram]]a društvenih medija gdje su čvorovi točke, a veze linije. | ||
| Redak 12: | Redak 18: | ||
[[Kategorija:Web stranice]] | [[Kategorija:Web stranice]] | ||
[[Kategorija:Društvene mreže]] | |||
Posljednja izmjena od 19. prosinac 2025. u 18:37
Društveni mediji definiraju se kao novi izvori internetskih informacija koje nastaju, kruže i koriste se od strane potrošača s ciljem međusobno razmjene informacija o proizvodima, markama, uslugama i posebnostima. Obuhvaćaju brojne i vrlo raznovrsne medije, kao što su: blog[1], sobe za chat, e-pošta, internetski forumi, društvene mreže i dr.[2]
Klasični mediji
Klasični mediji predstavljaju tradicionalni oblik informiranja javnosti. Društveni mediji mjesta su okupljanja ljudi sličnih interesa. Tako na određenoj web stranici nastaju virtualne zajednice ljudi okupljenih oko određenih tema i informacija, od akademskih do hobijskih i slobodnih.
Povijest razvoja
Izum telegrafa pridonio je socijalizaciji i povećanju komunikacije među ljudima. Pojavom radija i televizije rođena je prva informacijska revolucija. Sve do pojave interneta 1970-ih nije postojala prava interaktivnost, odnosno medij koji povezuje velik broj korisnika. Jedna od prvih koja je zaživjela na internetu, usluga je za slanje i primanje elektroničke pošte. Danas je e-mail jedan od najvažnijih komunikacijskih alata, te nezaobilazni dio poslovne korespondencije. Razvoj internetskog okruženja pratila je prava ekspanzija raznih usluga poput Napstera, do pojave Wikipedije i prvih servisnih blogova krajem 1990-ih. Myspace jedna je od prvih popularnijih društvenih medija. Kasnije su se pojavile nove društvene mreže kao što su: Facebook, Twitter, YouTube i Flickr. Učinkoviti marketinški rezultati postižu se pravilnom kombinacijom korištenja ovih usluga, kao i odgovarajućim ciljanjem tržišta. Zbog široke rasprostranjenosti i ekspanzije, društveni mediji koriste se u razne svrhe. Njih koriste i stručnjaci koji se bave marketingom, medijima, komunikacijom ili odnosima s javnošću.
Svojstva
Društveni medij društvena je struktura sastavljena od čvorova (koji su općenito pojedinci ili organizacije) povezanih jednom ili više međuovisnosti, kao što su: vrijednosti, vizije, ideje, financijski interesi, prijateljstva, sličnosti, razlike, sukobi, kupnja, povezanost preko mreža. Rezultirajuća struktura često može biti vrlo složena. Čvorovi su pojedinačni akteri unutar medija, a veze su odnosi između aktera. Može postojati mnogo različitih veza između čvorova. Ovi se koncepti često prikazuju u obliku dijagrama društvenih medija gdje su čvorovi točke, a veze linije.
Izvori
- ↑ https://web.archive.org/web/20150530144950/http://www.rebeccablood.net/essays/weblog_history.html Preuzeto 24. lipnja 2023.
- ↑ Fuchs, Christian (2014). Social Media: A Critical Introduction. London: Sage. ISBN 978-1-4462-5731-9.