Pasifaja (mitologija): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pasifaja (mitologija)'''-->[[Datoteka:Casa dei Vettii - Pasiphae Daedalus.jpg|mini|Pasifaja s [[Dedal]]om i drvenom [[krava|kravom]]<small>, [[freska]] iz [[Pompej]]a</small>]]
<!--'''Pasifaja (mitologija)'''-->[[Datoteka:Casa dei Vettii - Pasiphae Daedalus.jpg|mini|Pasifaja s [[Dedal]]om i drvenom [[krava|kravom]]<small>, [[freska]] iz [[Pompej]]a</small>]]
{{otheruses2|[[Pasifaja]]}}
{{Drugo značenje2|[[Pasifaja]]}}
'''Pasifaja''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Πασιφάη}}''', ''Pasipháē'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] bila je [[Okean (mitologija)|Okeanida]], [[Perza|Perzina]] i [[Helije]]va kći, [[Minos]]ova žena.
'''Pasifaja''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Πασιφάη}}''', ''Pasipháē'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] bila je [[Okean (mitologija)|Okeanida]], [[Perza|Perzina]] i [[Helije]]va kći, [[Minos]]ova žena.


Redak 37: Redak 37:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==


{{Commonscat|Pasiphae}}
 


* [http://www.theoi.com/Titan/Pasiphae.html Pasifaja u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}
* [http://www.theoi.com/Titan/Pasiphae.html Pasifaja u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}

Posljednja izmjena od 29. studeni 2021. u 11:22

Pasifaja s Dedalom i drvenom kravom, freska iz Pompeja
Za druga značenja, pogledajte Pasifaja.

Pasifaja (grč. Πασιφάη, Pasipháē) u grčkoj mitologiji bila je Okeanida, Perzina i Helijeva kći, Minosova žena.

Etimologija[uredi]

Pasifajino grčko ime znači "ona koja sve obasjava", a često je pridavano boginjama povezanim s Mjesecom.

Karakteristike[uredi]

Pasifaja je, poput svoje nećakinje Medeje vješto rabila magična svojstva biljaka, a tako su je prikazivali i stari Grci. Apolodor u Biblioteci navodi da je bacila čini vjernosti na Minosa koji bi ejakulirao zmije i škorpione, ubivši tako nezakonite konkubine. Prokrida je imala magičnu biljku koja ju je štitila od Pasifajine čarolije te je spavala s Minosom.

U kontintentalnoj Grčkoj Pasifaja je štovana kao boginja-proročica u Talami, a Pauzanije opisuje brončane kipove Pasifaje i Helija. Pauzanije također izjednačava Pasifaju s boginjom Mjeseca Selenom.

Ciceron je u De natura Deorum zapisao da su spartanski efori spavali pored Pasifajina hrama, da bi dobili proročanstva u snovima koja bi im pomogla pri vladanju.

Mitologija[uredi]

Minotaur, Pasifajin sin, kopija starije skulpture, 1664.

Potomstvo[uredi]

Pasifaja je s Minosom imala mnogo djece: Arijadnu, Androgeja, Glauka, Deukaliona, Fedru i Katreja, a također i zvjezdanog Asteriona - Minotaura.

Prije nego što je postao kralj, Minos je od boga Posejdona zatražio znak da će on, a ne njegov brat, doći na prijestolje. Posejdon se složio te je poslao bijelog bika, ali pod uvjetom da ga Minos njemu žrtvuje. Prekrasan je bik izašao iz mora, a Minosu je bio tako lijep da je radije žrtvovao drugoga bika, misleći da Posejdon neće primijetiti. Posejdon se razbjesnio te je učinio da se Minosova žena, Pasifaja, ludo zaljubi u bika.

Pasifaja je otišla Dedalu da joj pomogne, a on je smislio kako će utažiti njezinu strast. Napravio je drvenu kravu, a Pasifaja je ušla u nju i skrila se, a bik ju je oplodio. Tako je Pasifaja začela i rodila polubika i polučovjeka - Minotaura. Pasifaja ga je odgajala u dok je bio dijete, ali kako je rastao, tako je postao bjesniji. Delfijska je proročica rekla Dedalu da sagradi labirint u kojem bi držao Minotaura. To je i učinio, a labirint je bio ispod Minosove palače u Knossosu. Minotaura je na posljetku ubio Tezej

Literatura[uredi]

Vanjske poveznice[uredi]