Vukovo meso: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m bnz
m Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*) ↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''
 
Nije prikazano 6 međuinačica
Redak 40: Redak 40:
==Izvori==
==Izvori==
=== Sestrinski projekti ===
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
 
|commons        =
|commonshr      =
|commonscat    = Fistulina hepatica
|commonscathr  = Fistulina hepatica
}}




[[Kategorija:Agaricales]]
[[Kategorija:Agaricales]]
[[Kategorija:Jestive gljive]]
[[Kategorija:Jestive gljive]]

Posljednja izmjena od 20. ožujak 2026. u 09:39

Vukovo meso
Datoteka:Fistulina hepatica.jpg
Sistematika
Carstvo: Fungi
Koljeno: Basidiomycota
Razred: Agaricomycetes
Red: Agaricales
Porodica: Fistulinaceae
Rod: Fistulina
Vrsta: Fistulina hepatica
Fistulina hepatica
Vidi predložak mikomorfokvir koji generira sljedeći popis
Mikološke karakteristike
pore na himeniju
klobuk je ravan
Datoteka:Decurrent gills icon2.svg himenij je spušten
stručak je gol
Datoteka:Pink spore print icon.png otisak spora je ružičast
Datoteka:Parasitic ecology icon.png ekologija je parazitarna
jestivost: jestiva

Vukovo meso ili jetrenka (Fistulina hepatica) neobična je vrsta jestive gljive iz porodice Fistulinaceae.

Opis

Kao što i sam naziv ove vrste sugerira, meso ove gljive jako nalikuje sirovom mesu. Na presjeku je šareno, okus je kiselkast, a miris je neodređen. Najčešće se nalazi u Velikoj Britaniji, ali ih ima i u Australiji, Sjevernoj Americi i ostatku Europe. Klobuk je mesnat i nalikuje na jezik. Naraste 10-30 cm, na gornjoj strani je narančastocrvene do smeđecrvene boje i zrnasto hrapav, vlažan i mazav. Kada gljiva ostari, ispod kožice klobuka postane sluzava. Ako se ta kožica skine, pojavi se sluzava tekućina. Cjevčice su kratke, valjkaste, u početku bijele, pa kako gljiva stari postaju žućkaste i na kraju postanu smeđe. Stručak je (ako postoji) kratak, cilindričan i grbav.

Spore su crvene, okruglaste, veličine 4-6x5 µm.

Raste od ljeta do kasne jeseni kao parazit na živim stablima hrasta, ali i na panjevima drugog listopadnog lišća.

Ovo je jestiva gljiva, ali samo dok je sasvim mlada. Ima kiselkast okus i žilava je, pa je potrebno duže kuhanje. Ne postoji opasnost od zamjene sa otrovnim gljivama.Po nekim novijim izvorima gljiva je i ljekovita.[1] U gljivi je nađeno i dosta vitamina C.

Dodatna literatura

Romano Božac: Gljive naših krajeva. Naprijed, Zagreb 1987, ISBN 86-399-0181-3

Vanjske poveznice

Izvori

Sestrinski projekti