Cookovo Otočje: razlika između inačica
m zamjena infookvira |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir zemlja svijeta | | |||
ime = Cookovo Otočje | | ime = Cookovo Otočje | | ||
izvorno_ime = Cook Islands | | izvorno_ime = Cook Islands | |
Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 08:09
Cookovo Otočje Cook Islands | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Himna Te Atua Mou E (Bog je istina) | |||||
Glavni grad | Avarua | ||||
Službeni jezik | engleski, kukovski maorski | ||||
Državni vrh | |||||
- Kraljica | Elizabeta II. | ||||
- Predsjednik Vlade | Jim Marurai | ||||
Neovisnost | ovisni teritorij; samouprava u slobodnom udruženju sa Novim Zelandom od 4. kolovoza 1965. | ||||
Površina | 225. po veličini | ||||
- ukupno | 240 km2 | ||||
- % vode | ... % | ||||
Stanovništvo | 219. po veličini | ||||
- ukupno (2005) | 21.388 | ||||
- gustoća | .../km2 | ||||
Valuta | novozelandski dolar (NZD). Postoje lokalni apoeni (kukovootočni dolar) od 5$, 2$ i 1$ koje se ne može koristiti drugdje. (cent) | ||||
Pozivni broj | +682 | ||||
Vremenska zona | UTC -10 | ||||
Internetski nastavak | .ck |
Cookovo Otočje (eng. Cook Islands, hrv. također Cookovi otoci, Kukovi otoci), su samoupravna parlamentarna demokracija u slobodnom pridruženju sa Novim Zelandom.
Ovih 15 malih otoka u južnom Tihom oceanu imaju ukupnu površinu od 240 km².
Povijest[uredi]
Otočje su između 9 i 12 stoljeća naselili Polinežani s Društvenih otoka i Samoe. Prvi Europljanin koji je pristao na otoke 1606. je španjolac Pedro Fernández de Quirós. Dok je zatim 1773. pristao i James Cook. Velika Britanija proglašava 1888 protektorat nad otocima, a 1900. prepušta Novom Zelandu.Otoci su 1965. dobili potpunu autonomiju i tako reći postali suvereni.
Stanovništvo[uredi]
Cookovo Otočje pripada polinezijskomu govornom području, a njegovu većinu danas čine Maori (10.000, 2006., procjena UN-a); Bukabukanci ili Pukapukanci (1.000), narod srodan Samoancima; Manihikijci koji na Manihikiju žive barem od 1500 pr. Kr. Njihovo porijeklo mora biti sa Rarotonge, odakle su se naselili na Rakahangu, pa na Manihiki. Od ostalih Polinezijaca ima i Tongarevanaca (300) sa otoka Penrhyn ili Tongareva; i Niujci (200); Nadalje Euronezijci (900); Anglonovozelanđani (700). Posljednje dvije grupe služe se engleskim jezikom, dok se domorodački narodi služe vlastitim polinežanskim jezicima.
Religiozno, stanovnici Kukuvog otočja pripadaju Kršćanskoj crkvi Kukovog Otočja, a druga najveća skupina su Rimokatolici. Također ima i pripadnika drugih vjera: Bahaista (čija je vjera bahaizam), Jehovinih svjedoka, baptista, mormona.
Cookovi otočani imaju vlastitu upravu i specijalno partnerstvo sa Novim Zelandom, koje im dozvoljava dvojno državljanstvo, i mnogi su od njih iselili na Novi Zeland i na Australiju. Domorodačko stanovništvo veoma je srdačno.
Etničke grupe[uredi]
Otoci[uredi]
- Aitutaki
- Atiu
- Mangaia
- Manihiki
- Manuae
- Mauke
- Mitiaro
- Nassau
- Palmerston
- Penrhyn
- Pukapuka
- Rakahanga
- Rarotonga
- Suwarrow
Vanjske poveznice[uredi]
- REDIRECT Predložak:Australija i Oceanija
Nedovršeni članak Cookovo Otočje koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.