Atacameño: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Atacameño''' (Atacama, Kunza), indijanski narod porodice [[Atacamenan]] naseljen u sjevernom [[Čile]]u i susjednom području sjevernoistočne [[Argentina|Argentine]]. Njihov jezik [[likan-antai]] ponekad se povezuje (J. Alden Mason) sa jezicima Indijanaca [[Diaguita]] u nepriznatu porodicu [[Ataguitan]], koju je sam iskovao, a danas se smatra dijelom velike porodice [[Macro-Chibchan]]. | |||
Atacame su rano asimilirani od [[Španjolci|Španjolaca]], i danas se o njima znanje temelji tek na arheološkim ostacima. Svoja polja su navodnjavali, a glavne kulture su bile [[kukuruz]], [[quinoa]], [[krumpir]], [[grah]], [[pamuk]] i [[duhan]]; u rijetkim slučajevima držali su i [[ljama|ljame]] i [[alpaka|alpake]]. Tipično oruđe Atacama je bilo od drveno, ali su zato trgovali zlatnim, bakrenim i brončanim predmetima. [[Selo|Sela]] su se sastojala od niza kamenih kuća koja idu niz ulicu, zaštićena kamenim fortifikacijama, samostalna, i pod vodstvom poglavice. Svako ovo selo, je prema nekima moglo biti lokalizovani patrilinearni [[klan]]. | Atacame su rano asimilirani od [[Španjolci|Španjolaca]], i danas se o njima znanje temelji tek na arheološkim ostacima. Svoja polja su navodnjavali, a glavne kulture su bile [[kukuruz]], [[quinoa]], [[krumpir]], [[grah]], [[pamuk]] i [[duhan]]; u rijetkim slučajevima držali su i [[ljama|ljame]] i [[alpaka|alpake]]. Tipično oruđe Atacama je bilo od drveno, ali su zato trgovali zlatnim, bakrenim i brončanim predmetima. [[Selo|Sela]] su se sastojala od niza kamenih kuća koja idu niz ulicu, zaštićena kamenim fortifikacijama, samostalna, i pod vodstvom poglavice. Svako ovo selo, je prema nekima moglo biti lokalizovani patrilinearni [[klan]]. | ||
Posljednja izmjena od 15. travanj 2022. u 01:44
Atacameño (Atacama, Kunza), indijanski narod porodice Atacamenan naseljen u sjevernom Čileu i susjednom području sjevernoistočne Argentine. Njihov jezik likan-antai ponekad se povezuje (J. Alden Mason) sa jezicima Indijanaca Diaguita u nepriznatu porodicu Ataguitan, koju je sam iskovao, a danas se smatra dijelom velike porodice Macro-Chibchan.
Atacame su rano asimilirani od Španjolaca, i danas se o njima znanje temelji tek na arheološkim ostacima. Svoja polja su navodnjavali, a glavne kulture su bile kukuruz, quinoa, krumpir, grah, pamuk i duhan; u rijetkim slučajevima držali su i ljame i alpake. Tipično oruđe Atacama je bilo od drveno, ali su zato trgovali zlatnim, bakrenim i brončanim predmetima. Sela su se sastojala od niza kamenih kuća koja idu niz ulicu, zaštićena kamenim fortifikacijama, samostalna, i pod vodstvom poglavice. Svako ovo selo, je prema nekima moglo biti lokalizovani patrilinearni klan.
Koplja, ratne kijače, bokseri, praćke i razni štitnici koristili su se u ratu. Vjera je bila šamanistička.
Atacame danas govore španjolskim jezikom. Porodici Atacama klasificiraju se i jezici Indijanaca Apatama, Casabindo, Cochinoca i Churumata[1].