Politička desnica: razlika između inačica
m bnz |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Politička desnica''' je sintagma kojom u aktualnom političkom životu označavamo uglavnom [[konzervativizam|konzervativne]] struje unutar [[Politički spektar|političkog spektra]]. | '''Politička desnica''' ili''desnica''' najčešće se povezuje s naglaskom na tradiciji, hijerarhiji, autoritetu, privatnom vlasništvu i skepticizmu prema brzim društvenim promjenama. ''Politička desnica''' je sintagma kojom u aktualnom političkom životu označavamo uglavnom [[konzervativizam|konzervativne]] struje unutar [[Politički spektar|političkog spektra]]. | ||
Politička desnica polazi od različitosti pojedinaca, pa stoga podržava ili prihvaća [[društvo|društvenu]] [[hijerarhija|hijerarhiju]].<ref name="autogenerated1">J. E. Goldthorpe. ''An Introduction to Sociology''. Cambridge, England, UK; Oakleigh, Melbourne, Australia; New York, New York, USA Pp. 156. {{ISBN|0-521-24545-1}}.</ref><ref>Rodney P. Carlisle. ''Encyclopedia of politics: the left and the right, Volume 2''. University of Michigan; Sage Reference, 2005. Pp.693, 721. {{ISBN|1-4129-0409-9}}</ref><ref>Bobbio, Norberto and Allan Cameron,''Left and Right: The Significance of a Political Distinction''. [[University of Chicago Press]], 1997, {{ISBN|978-0-226-06246-4}}</ref> | == Povijest == | ||
U početku se pojam politička desnica (u političkom žargonu antipod za političku desnicu je politička ljevica) odnosio na [[parlament|poziciju sjedališta u parlamentu]] tijekom tzv. srpanjske [[monarhija|monarhije]] u [[Francuska|Francuskoj]], nakon [[srpanjska revolucija|srpanjske revolucije]] u godini 1830.. | |||
== Osobine== | |||
Politička desnica polazi od različitosti pojedinaca, pa stoga podržava ili prihvaća [[društvo|društvenu]] [[hijerarhija|hijerarhiju]].<ref name="autogenerated1">J. E. Goldthorpe. ''An Introduction to Sociology''. Cambridge, England, UK; Oakleigh, Melbourne, Australia; New York, New York, USA Pp. 156. {{ISBN|0-521-24545-1}}.</ref><ref>Rodney P. Carlisle. ''Encyclopedia of politics: the left and the right, Volume 2''. University of Michigan; Sage Reference, 2005. Pp.693, 721. {{ISBN|1-4129-0409-9}}</ref><ref>Bobbio, Norberto and Allan Cameron,''Left and Right: The Significance of a Political Distinction''. [[University of Chicago Press]], 1997, {{ISBN|978-0-226-06246-4}}</ref> Stoga smatra da proizlazi nejednakost kao "neizbježna", "prirodna", "normalna" i "poželjna".<ref name="autogenerated1"/>. | |||
{| class="wikitable" style="width:100%; text-align:left;" | |||
! Područje | |||
! Odlike političke desnice | |||
! Odlike političke ljevice | |||
|- | |||
| Društveni poredak | |||
| Naglašava hijerarhiju i društveni red kao prirodan ili poželjan | |||
| Teži egalitarnosti, smanjenju društvenih razlika i horizontalnoj organizaciji moći | |||
|- | |||
| Tradicionalne vrijednosti | |||
| Snažan naglasak na tradiciji, običajima i povijesno naslijeđenim institucijama | |||
| Otvorenost prema društvenim promjenama, redefiniciji vrijednosti i progresivnim idejama | |||
|- | |||
| Uloga države | |||
| Snažna država u pitanjima reda i sigurnosti, ograničena u ekonomiji | |||
| Aktivna država u redistribuciji, socijalnoj zaštiti i regulaciji tržišta | |||
|- | |||
| Ekonomija | |||
| Privatno vlasništvo, tržišna ekonomija, niži porezi, laissez-faire pristup | |||
| Javna kontrola nad ključnim sektorima, progresivno oporezivanje, socijalna sigurnost | |||
|- | |||
| Religija i moral | |||
| Naglašava važnost religije i tradicionalnog morala | |||
| Sekularizam, individualna etika, pluralizam vrijednosti | |||
|- | |||
| Nacionalni identitet | |||
| Naglašava nacionalni identitet, kulturni kontinuitet, ponekad nacionalni interes iznad globalizma | |||
| Otvorenost prema multikulturalizmu, internacionalizmu i globalnoj suradnji | |||
|- | |||
| Stav prema promjenama | |||
| Skeptična prema brzim promjenama; preferira postupnu evoluciju | |||
| Pozdravlja društvene reforme, aktivizam i transformaciju postojećih struktura | |||
|- | |||
| Stav prema komunizmu i radikalnoj ljevici | |||
| Snažno antikomunistička i kritična prema socijalističkim idejama | |||
| Povijesno povezana s marksizmom, socijalizmom i kolektivnim pravima | |||
|- | |||
| Individualizam | |||
| Osobna odgovornost, sloboda pojedinca, posebno u ekonomiji | |||
| Naglasak na kolektivnoj solidarnosti, društvenoj jednakosti i zajedničkom dobru | |||
|} | |||
== Nijanse desnice == | |||
Politička desnica nije jedinstven blok — ona se sastoji od više nijansi, od umjerenih do radikalnih, a svaka naglašava različite vrijednosti, prioritete i stil političkog djelovanja. | |||
=== Umjerena desnica (centar‑desnica) === | |||
Naglasak na: | |||
* tržišnoj ekonomiji uz socijalne korekcije | |||
* očuvanju tradicije, ali bez radikalizma | |||
* stabilnosti institucija | |||
* postupnim reformama | |||
* demokratskim standardima | |||
Tipično se povezuje s klasičnim konzervativcima i demokršćanima. | |||
=== Konzervativna desnica=== | |||
Naglasak na: | |||
* tradicionalnim društvenim vrijednostima | |||
* religiji i moralnom poretku | |||
* obitelji kao temeljnoj instituciji | |||
* nacionalnom identitetu | |||
* skepticizmu prema brzim društvenim promjenama | |||
Ovo je najprepoznatljiviji oblik desnice u većini europskih zemalja. | |||
== Nacionalna desnica == | |||
Naglasak na: | |||
* snažnom nacionalnom identitetu | |||
* zaštiti kulturnog kontinuiteta | |||
* prioritetu nacionalnih interesa nad globalnim strukturama | |||
* strožoj imigracijskoj politici | |||
Može biti demokratska, ali i tvrđa ovisno o kontekstu. | |||
===Populistička desnica=== | |||
Naglasak na: | |||
“volji naroda” protiv “elita” | |||
kritici globalizacije | |||
zaštiti domaće industrije | |||
snažnoj retorici o identitetu i sigurnosti | |||
Često kombinira ekonomski protekcionizam s društvenim konzervativizmom. | |||
== | == Što desnica nije == | ||
[[Monarhija|monarhizam]], [[Aristokracija|aristokatizam]], [[Teokracija|teokratzam]], [[reakcija (politika)|reakcionizam]] i [[kontrarevolucija|kontrarevolucionarni]] pokreti i struje ne mogu se smatrati isklučivo desnim strujama politike. | |||
U desnicu također ne spadaju [[fašizam]] ili [[nacionalni socijalizam]] odnosno [[nacizam]]. Prema [[ideologija|ideologiji]] fašizam i nacizam su zasnovane na lijevim principima, i one pripadaju desnom spektru lijevice. | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
Posljednja izmjena od 14. siječanj 2026. u 10:17
Politička desnica ilidesnica najčešće se povezuje s naglaskom na tradiciji, hijerarhiji, autoritetu, privatnom vlasništvu i skepticizmu prema brzim društvenim promjenama. Politička desnica je sintagma kojom u aktualnom političkom životu označavamo uglavnom konzervativne struje unutar političkog spektra.
Povijest
U početku se pojam politička desnica (u političkom žargonu antipod za političku desnicu je politička ljevica) odnosio na poziciju sjedališta u parlamentu tijekom tzv. srpanjske monarhije u Francuskoj, nakon srpanjske revolucije u godini 1830..
Osobine
Politička desnica polazi od različitosti pojedinaca, pa stoga podržava ili prihvaća društvenu hijerarhiju.[1][2][3] Stoga smatra da proizlazi nejednakost kao "neizbježna", "prirodna", "normalna" i "poželjna".[1].
| Područje | Odlike političke desnice | Odlike političke ljevice |
|---|---|---|
| Društveni poredak | Naglašava hijerarhiju i društveni red kao prirodan ili poželjan | Teži egalitarnosti, smanjenju društvenih razlika i horizontalnoj organizaciji moći |
| Tradicionalne vrijednosti | Snažan naglasak na tradiciji, običajima i povijesno naslijeđenim institucijama | Otvorenost prema društvenim promjenama, redefiniciji vrijednosti i progresivnim idejama |
| Uloga države | Snažna država u pitanjima reda i sigurnosti, ograničena u ekonomiji | Aktivna država u redistribuciji, socijalnoj zaštiti i regulaciji tržišta |
| Ekonomija | Privatno vlasništvo, tržišna ekonomija, niži porezi, laissez-faire pristup | Javna kontrola nad ključnim sektorima, progresivno oporezivanje, socijalna sigurnost |
| Religija i moral | Naglašava važnost religije i tradicionalnog morala | Sekularizam, individualna etika, pluralizam vrijednosti |
| Nacionalni identitet | Naglašava nacionalni identitet, kulturni kontinuitet, ponekad nacionalni interes iznad globalizma | Otvorenost prema multikulturalizmu, internacionalizmu i globalnoj suradnji |
| Stav prema promjenama | Skeptična prema brzim promjenama; preferira postupnu evoluciju | Pozdravlja društvene reforme, aktivizam i transformaciju postojećih struktura |
| Stav prema komunizmu i radikalnoj ljevici | Snažno antikomunistička i kritična prema socijalističkim idejama | Povijesno povezana s marksizmom, socijalizmom i kolektivnim pravima |
| Individualizam | Osobna odgovornost, sloboda pojedinca, posebno u ekonomiji | Naglasak na kolektivnoj solidarnosti, društvenoj jednakosti i zajedničkom dobru |
Nijanse desnice
Politička desnica nije jedinstven blok — ona se sastoji od više nijansi, od umjerenih do radikalnih, a svaka naglašava različite vrijednosti, prioritete i stil političkog djelovanja.
Umjerena desnica (centar‑desnica)
Naglasak na:
- tržišnoj ekonomiji uz socijalne korekcije
- očuvanju tradicije, ali bez radikalizma
- stabilnosti institucija
- postupnim reformama
- demokratskim standardima
Tipično se povezuje s klasičnim konzervativcima i demokršćanima.
Konzervativna desnica
Naglasak na:
- tradicionalnim društvenim vrijednostima
- religiji i moralnom poretku
- obitelji kao temeljnoj instituciji
- nacionalnom identitetu
- skepticizmu prema brzim društvenim promjenama
Ovo je najprepoznatljiviji oblik desnice u većini europskih zemalja.
Nacionalna desnica
Naglasak na:
- snažnom nacionalnom identitetu
- zaštiti kulturnog kontinuiteta
- prioritetu nacionalnih interesa nad globalnim strukturama
- strožoj imigracijskoj politici
Može biti demokratska, ali i tvrđa ovisno o kontekstu.
Populistička desnica
Naglasak na: “volji naroda” protiv “elita” kritici globalizacije zaštiti domaće industrije snažnoj retorici o identitetu i sigurnosti
Često kombinira ekonomski protekcionizam s društvenim konzervativizmom.
Što desnica nije
monarhizam, aristokatizam, teokratzam, reakcionizam i kontrarevolucionarni pokreti i struje ne mogu se smatrati isklučivo desnim strujama politike.
U desnicu također ne spadaju fašizam ili nacionalni socijalizam odnosno nacizam. Prema ideologiji fašizam i nacizam su zasnovane na lijevim principima, i one pripadaju desnom spektru lijevice.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 J. E. Goldthorpe. An Introduction to Sociology. Cambridge, England, UK; Oakleigh, Melbourne, Australia; New York, New York, USA Pp. 156. ISBN 0-521-24545-1.
- ↑ Rodney P. Carlisle. Encyclopedia of politics: the left and the right, Volume 2. University of Michigan; Sage Reference, 2005. Pp.693, 721. ISBN 1-4129-0409-9
- ↑ Bobbio, Norberto and Allan Cameron,Left and Right: The Significance of a Political Distinction. University of Chicago Press, 1997, ISBN 978-0-226-06246-4