Podunavske Švabe: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m bnz
Nema sažetka uređivanja
 
Nije prikazano 8 međuinačica
Redak 1: Redak 1:
Podunavski Švabe''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Donauschwaben'') naziv je za [[Nijemci|Nijemce]] koji su živeli u nekadašnjoj [[Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]]. Živjeli su u [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], kao i na [[Karpati]]ma i u [[Transilvanija|Transilvaniji]]. Tamo su se doselili uglavnom u 18. stoljeću.
[[Datoteka:Donasuschwaben im Karpatenbecken.jpg|mini|desno|250px|Podunavske Švabe u Panonskoj nizini]]
'''Podunavski Švabe''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Donauschwaben'') naziv je za [[Nijemci|Nijemce]] koji su živeli u nekadašnjoj [[Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]]. Živjeli su u [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], kao i na [[Karpati]]ma i u [[Transilvanija|Transilvaniji]] i [[Bugarska|Bugarskoj]]. Tamo su se doselili uglavnom u 18. stoljeću.


== Povijest ==
U [[Kneževina Bugarska|Kneževinu Bugarsku]] su se doseljavali od 1893. godine.<ref>Jody McKim Pharr: [https://www.dvhh.org/bulgaria/ '' Danube Swabian in Bulgaria'']. Donauschwaben Villages Helping Hands. 26. svibnja 2013. Pristupljeno 1. prosinca 2025.</ref>
[[Nijemci]] su do [[Drugi svjetski rat |drugog svjetskog rata]] bila najbrojnija [[nacionalna manjina]] u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], te ih je na prostoru Hrvatske bilo 134 tisuće (od toga u [[Srijem|Srijemu]], koji će kao dio [[Vojvodina|Vojvodine]] kasnije pretežnim dijelom postati dio Srbije, oko 60 tisuća, tj. oko šestine stanovništva), u [[Bačka|Bačkoj]] 170 tisuća  (oko petine stanovništva) a u Banatu 118 tisuća (također oko petine stanovništva). Oko devet desetina tog stanovništva protjerano je na kraju II. svjetskog rata i odmah nakon njega, od strane komunističkih vlasti. Pri tome je u sabirnim logorima uslijed teških uvjeta života i zaraznih bolesti umrlo njih oko 60 tisuća.  
[[Nijemci]] su do [[Drugi svjetski rat |drugog svjetskog rata]] bila najbrojnija [[nacionalna manjina]] u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], te ih je na prostoru Hrvatske bilo 134 tisuće (od toga u [[Srijem|Srijemu]], koji će kao dio [[Vojvodina|Vojvodine]] kasnije pretežnim dijelom postati dio Srbije, oko 60 tisuća, tj. oko šestine stanovništva), u [[Bačka|Bačkoj]] 170 tisuća  (oko petine stanovništva) a u Banatu 118 tisuća (također oko petine stanovništva). Oko devet desetina tog stanovništva protjerano je na kraju II. svjetskog rata i odmah nakon njega, od strane komunističkih vlasti. Pri tome je u sabirnim logorima uslijed teških uvjeta života i zaraznih bolesti umrlo njih oko 60 tisuća.  


Redak 11: Redak 14:
== Povezani članci ==
== Povezani članci ==
* [[Volksdeutsche]]
* [[Volksdeutsche]]
== Izvori ==
{{izvori}}


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.genealogienetz.de/reg/ESE/dschwaben.html Povijest Dunavskih Švaba]  
* [http://www.genealogienetz.de/reg/ESE/dschwaben.html Povijest Dunavskih Švaba]  
* [http://www.cpi.hr/download/links/hr/7943.pdf Njemačka manjina u Kraljevini Jugoslaviji]
* [http://www.cpi.hr/download/links/hr/7943.pdf Njemačka manjina u Kraljevini Jugoslaviji]
*[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58081 Logori i nakon rata: progon Folksdojčera], Denis Detling, Povijest u nastavi, Vol. V No. 10 (2), 2007.
* [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58081 Logori i nakon rata: progon Folksdojčera], Denis Detling, Povijest u nastavi, Vol. V No. 10 (2), 2007.
*[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=188162 Iz povijesti Folksdojčera i njihova egzodusa na tlu Jugoslavije], Ante Laušić, Migracijske i etničke teme, Vol. 7 No. 2, 1991.
* [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=188162 Iz povijesti Folksdojčera i njihova egzodusa na tlu Jugoslavije], Ante Laušić, Migracijske i etničke teme, Vol. 7 No. 2, 1991.
 
* Hermann Rüdiger: [https://opus.bsz-bw.de/ifa/frontdoor/deliver/index/docId/415/file/DAJ_1_A_28_2.pdf ''Die Donauschwaben in der südslawischen Batschka '']. Schriften des Deutschen Ausland-Instituts Stuttgart A: Kulturhistorische Reihe. Band 28. Stuttgar, Ausland und Heimat Verlags-Aktiengesellschaft, 1931.. Na: Bibliotheksservice-Zentrum Baden-Württemberg
== Izvori ==
* Donauschwaben, Batschka Village List: [https://web.archive.org/web/19990218114236/http://www.best.com/%7Eheli/genealogy/backa-wel.html ''Guide''], [https://web.archive.org/web/20001205065300/https://www.best.com/~heli/genealogy/backa_a-d.html ''A-D''], [https://web.archive.org/web/19990220222814/http://www.best.com/%7Eheli/genealogy/backa_e-n.html ''E-N''], [https://web.archive.org/web/19990224225054/http://www.best.com/%7Eheli/genealogy/backa_o-z.html ''O-Z'']
* [https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_nemzetisegek/nemetek/die_donauschwaben/pages/008_Deutsche_Siedlungsgebiete.htm ''Deutsche Siedlungsgebiete in Südosteuropa nach der Türkenzeit. Die Donauschwaben als »deutscher Neustamm« '']. Die Donauschwaben. Deutsche Siedlung in Südosteuropa. Ausstellungskatalog, Innenministerium Baden-Württemberg, Stuttgart. Zweite, überarbeitete und erweiterte Auflage 1989
* [http://www.batsch-batschka.de/ Batsch]
* [https://sekitsch.com/daten/bat/Batschka%20Orte.pdf ''Batschka Orte'']. Sekitsch.com
* [https://privat.genealogy.net/flacker/indexe.htm Genealogy.net]
* [https://www.dvhh.org/batschka/village/index.htm Batschka Village Index] DVHH
* [https://www.johann-bayer.de/?Home Johann Bayer] (Creative Commons 4.0, CC-by-nc-sa)
* [https://www.historic.place/themes/GRSL/index.html?zoom=13&lat=45.9915&lon=19.1066&pid=KdSa&select=n191066459915&pins=19.1066!45.9915 ''Germans from Russia and Eastern Europe Settlement Locations'']. Historic.place


=== Zemljovidi ===
*[https://www.dvhh.org/batschka/images/maps/batschka_1941.jpg ''Bačka 1941.''] DVHH
*[https://privat.genealogy.net/flacker/karten.htm ''Karten''], Genealogy.net
*[https://privat.genealogy.net/flacker/sbat42.jpg ''Južna Bačka 1942.''], Genealogy.net
*[https://privat.genealogy.net/flacker/nbat42.jpg ''Sjeverna Bačka 1942.''], Genealogy.net
*[https://www.johann-bayer.de/userfiles/images/batschka/Karte%20Siedlungsgebiet%20Batschka.jpg ''Karte Siedlungsgebiet Batschka'']. Johann Bayer
*[https://www.johann-bayer.de/userfiles/images/batschka/Karte%20Deutsche%20im%20Siedlungsgebiet%20Batschka%201910.jpg ''Karte Deutsche im Siedlungsgebiet Batschka 1910'']. Johann Bayer


[[Kategorija:Povijest Njemačke]]
[[Kategorija:Povijest Njemačke]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]
[[Kategorija:Mađarska]]
[[Kategorija:Rumunjska]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Srbija]]
[[Kategorija:Narodi]]
[[Kategorija:Narodi]]
{{mrva-pov}}

Posljednja izmjena od 1. prosinac 2025. u 02:59

Datoteka:Donasuschwaben im Karpatenbecken.jpg
Podunavske Švabe u Panonskoj nizini

Podunavski Švabe (njem. Donauschwaben) naziv je za Nijemce koji su živeli u nekadašnjoj Kraljevini Ugarskoj. Živjeli su u Mađarskoj, Vojvodini i Hrvatskoj, kao i na Karpatima i u Transilvaniji i Bugarskoj. Tamo su se doselili uglavnom u 18. stoljeću.

Povijest

U Kneževinu Bugarsku su se doseljavali od 1893. godine.[1] Nijemci su do drugog svjetskog rata bila najbrojnija nacionalna manjina u Jugoslaviji, te ih je na prostoru Hrvatske bilo 134 tisuće (od toga u Srijemu, koji će kao dio Vojvodine kasnije pretežnim dijelom postati dio Srbije, oko 60 tisuća, tj. oko šestine stanovništva), u Bačkoj 170 tisuća (oko petine stanovništva) a u Banatu 118 tisuća (također oko petine stanovništva). Oko devet desetina tog stanovništva protjerano je na kraju II. svjetskog rata i odmah nakon njega, od strane komunističkih vlasti. Pri tome je u sabirnim logorima uslijed teških uvjeta života i zaraznih bolesti umrlo njih oko 60 tisuća.

Na imanja Podunavskih Švaba u Vojvodini doseljeni su većinom Srbi - pretežnim dijelom iz BiH i Hrvatske - te oko 40 tisuća Crnogoraca, 12 tisuća Makedonaca, 7 tisuća Hrvata i nešto manje od po 2 tisuće Bošnjaka i Slovenaca. Na imanja Podunavskih Švaba u Hrvatskoj doseljavane su uglavnom obitelji iz Hrvatske - dijelom iz reda etničkih Hrvata, a dijelom iz reda etničkih Srba.[2]

Istu sudbinu doživjeli su Nijemci - tada zajednički obuhvaćeni terminom Volksdeutsche - i u nekim drugim europskim zemljama (Poljska, Čehoslovačka). Iz Rumunjske nisu bili protjerani nego raseljeni po cijeloj zemlji.

Brojni Nijemci su tada emigrirali u SAD, Kanadu, Brazil, Argentinu, Meksiko i Australiju. Nakon pada Berlinskog zida, tj. kraja socijalističkog razdoblja u zemljama Središnje Istočne Europe, velik broj preostalih Podunavskih Švaba se bio odselio u Njemačku.

Povezani članci

Izvori

  1. ↑ Jody McKim Pharr: Danube Swabian in Bulgaria. Donauschwaben Villages Helping Hands. 26. svibnja 2013. Pristupljeno 1. prosinca 2025.
  2. ↑
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal


Vanjske poveznice

Zemljovidi

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Podunavske_Švabe&oldid=633446"