Razlika između inačica stranice »Neretvanski put«
m (bmz) |
|||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Neretvanski put''', poznat još i kao ''Via Narente'' i ''Via Bosna'', bio je srednjovjekovni trgovački put koji je dolinom [[Neretva|Neretve]] povezivao [[Dubrovnik]] sa dolinom rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], a dalje i sa raznim mjestima u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnoj Bosni]] i ostatakom [[Balkan|Balkana]]. | '''Neretvanski put''', poznat još i kao ''Via Narente'' i ''Via Bosna'', bio je srednjovjekovni trgovački put koji je dolinom [[Neretva|Neretve]] povezivao [[Dubrovnik]] sa dolinom rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], a dalje i sa raznim mjestima u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnoj Bosni]] i ostatakom [[Balkan|Balkana]]. | ||
Put je iz pravca Dubrovnika kopnenim ili morskim putem dolazio do trga [[Drijeva]], odakle je Neretvom, mimo [[Blagaj]]a i kroz područje [[Mostar]]a preko [[Prenj|Prenja]] i [[Konjic|Konjica]], a onda dalje prema [[Visoko (BiH)|Visokom]] dolazio do centralnog bosanskog područja.<ref>{{Cite journal|last=Lorger|first=Srećko|date=2011-06-29|title=The Semantic World of Tints and Dyes: Crvac in Fifteenth-Century Dubrovnik|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=105506&lang=en|journal=Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku|language=hr|issue=49|pages=27–76|issn=1330-0598}}</ref> | Put je iz pravca Dubrovnika kopnenim ili morskim putem dolazio do trga [[Drijeva]], odakle je Neretvom, mimo [[Blagaj]]a i kroz područje [[Mostar]]a preko [[Prenj|Prenja]] i [[Konjic|Konjica]], a onda dalje prema [[Visoko (BiH)|Visokom]] dolazio do centralnog bosanskog područja.<ref>{{Cite journal|last=Lorger|first=[[Srećko Lorger|Srećko]]|date=2011-06-29|title=The Semantic World of Tints and Dyes: Crvac in Fifteenth-Century Dubrovnik|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=105506&lang=en|journal=Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku|language=hr|issue=49|pages=27–76|issn=1330-0598}}</ref> | ||
Bio je to jedan od dva glavna puta koji je povezivao [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] i [[Dubrovnik]];{{Sfn|Šebečić|2002}} drugi je bio [[Dubrovački put]] (Via de Ragusi, Via Ragusina, Via Drine) koji je rijekom [[Drina|Drinom]] išao do poodručja gornjeg i srednjeg [[Podrinje|Podrinja]]. | Bio je to jedan od dva glavna puta koji je povezivao [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] i [[Dubrovnik]];{{Sfn|Šebečić|2002}} drugi je bio [[Dubrovački put]] (Via de Ragusi, Via Ragusina, Via Drine) koji je rijekom [[Drina|Drinom]] išao do poodručja gornjeg i srednjeg [[Podrinje|Podrinja]]. |
Trenutačna izmjena od 04:03, 24. svibnja 2023.
Neretvanski put, poznat još i kao Via Narente i Via Bosna, bio je srednjovjekovni trgovački put koji je dolinom Neretve povezivao Dubrovnik sa dolinom rijeke Bosne, a dalje i sa raznim mjestima u srednjovjekovnoj Bosni i ostatakom Balkana.
Put je iz pravca Dubrovnika kopnenim ili morskim putem dolazio do trga Drijeva, odakle je Neretvom, mimo Blagaja i kroz područje Mostara preko Prenja i Konjica, a onda dalje prema Visokom dolazio do centralnog bosanskog područja.[1]
Bio je to jedan od dva glavna puta koji je povezivao Bosnu i Dubrovnik;Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. drugi je bio Dubrovački put (Via de Ragusi, Via Ragusina, Via Drine) koji je rijekom Drinom išao do poodručja gornjeg i srednjeg Podrinja.
Izvori
- ↑ Lorger, Srećko (29. lipnja 2011.). "The Semantic World of Tints and Dyes: Crvac in Fifteenth-Century Dubrovnik". Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku (49): 27–76. ISSN 1330-0598. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=105506&lang=en
Literatura
- Šebečić, Berislav (Prosinac 2002.). Srebreni putevi u Europi početkom novog vijeka i rudarsko-financijski imperiji Fuggerovih. 14. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=8086&lang=en Pristupljeno 3. srpnja 2019.
- Lorger, Srećko (2011). "Kermes, crvac - i još neka crvena bojila". Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku: 56. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=105506&lang=en Pristupljeno 3. srpnja 2019.