Dodatak:Glosar kriptologije: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
m →E |
m →P |
||
| Nije prikazano 5 međuinačica | |||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
'''[[Atbaš]]''' | '''[[Atbaš]]''' | ||
: naziv je za klasičnu šifru za hebrejsku abecedu, i radi na principu substitucijske šifre, tako što se prvo slovo abecede alef za zadnje slovo hebrejske abecede tav (zadnji), bet (drugo) za predzadnje šin i tako redom. | : naziv je za klasičnu šifru za hebrejsku abecedu, i radi na principu substitucijske šifre, tako što se prvo slovo abecede alef za zadnje slovo hebrejske abecede tav (zadnji), bet (drugo) za predzadnje šin i tako redom. | ||
'''Autoključ''' | '''[[Autoključ]]''' | ||
: Vidi: [[#Šifra s autoključem|šifra s autoključem]]. | : Vidi: [[#Šifra s autoključem|šifra s autoključem]]. | ||
| Redak 146: | Redak 146: | ||
== P == | == P == | ||
'''Ponavljajući ključ''' | '''[[Ponavljajući ključ]]''' | ||
: Ključ koji se ponavlja onoliko puta, koliko je potrebno da odgovara dužini otvorenog teksta. | : Ključ koji se ponavlja onoliko puta, koliko je potrebno da odgovara dužini otvorenog teksta. | ||
'''Prisluškivač''' | '''[[Prisluškivač]]''' | ||
: Osoba koja presreće poruke koje joj nisu namijenjene. | : Osoba koja presreće poruke koje joj nisu namijenjene. | ||
| Redak 176: | Redak 176: | ||
'''[[Šifra]]''' | '''[[Šifra]]''' | ||
: Kriptografski algoritam, skup mjera i postupaka za šifriranje i dešifriranje. | : Kriptografski algoritam, skup mjera i postupaka za šifriranje i dešifriranje. | ||
'''[[Šifra četiri kvadrata]]''' | '''[[Šifra četiri kvadrata]]''' | ||
: ime za simetričnu kriptografsku metodu koju je izumio francuski kriptograf Felix Delastelle. | : ime za simetričnu kriptografsku metodu koju je izumio francuski kriptograf Felix Delastelle. | ||
'''[[Šifriranje ključem]]''' | '''[[Šifriranje ključem]]''' | ||
:vrsta monoabecende substitucije, gdje se šifrirana abeceda napravi tako što se prvo izabere ključ u kojem se ne ponavljaju slova, i ovaj ključ se prvo napiše dok poslje ključa sljedi ostatak abecede | :vrsta monoabecende substitucije, gdje se šifrirana abeceda napravi tako što se prvo izabere ključ u kojem se ne ponavljaju slova, i ovaj ključ se prvo napiše dok poslje ključa sljedi ostatak abecede | ||
'''[[Šifra zamjene]]''' | '''[[Šifra zamjene]]''' | ||
| Redak 189: | Redak 186: | ||
'''[[Šifra pomjeranja]]''' | '''[[Šifra pomjeranja]]''' | ||
: Šifra kod koje se slova otvorenog teksta pomjeraju u šifratu. | : Šifra kod koje se slova otvorenog teksta pomjeraju u šifratu. | ||
'''[[Šifra s autoključem]]''' | |||
: Inačica Vigenèreove šifre, kod koje iza ključne riječi slijedi ponovljen otvoreni tekst (pomaknut za dužinu ključne riječi). | : Inačica Vigenèreove šifre, kod koje iza ključne riječi slijedi ponovljen otvoreni tekst (pomaknut za dužinu ključne riječi). | ||
'''[[Šifrat]]''' | '''[[Šifrat]]''' | ||
| Redak 202: | Redak 199: | ||
== T == | == T == | ||
[[Datoteka:Vigenère square.svg|mini|''Tabula recta'', odnosno Vigenèreova tablica]] | [[Datoteka:Vigenère square.svg|mini|''Tabula recta'', odnosno Vigenèreova tablica]] | ||
'''[[Tabula recta]]''' | |||
: Vigenèreova tablica, osnovna tablica za šifriranje i dešifriranje. | : Vigenèreova tablica, osnovna tablica za šifriranje i dešifriranje. | ||
'''Tajni ključ''' | '''[[Tajni ključ]]''' | ||
: Kod algoritma asimetričnog ključa, to je ključ kojim primatelj dešifrira poruku; tajan je za svakoga, osim za primatelja. | : Kod algoritma asimetričnog ključa, to je ključ kojim primatelj dešifrira poruku; tajan je za svakoga, osim za primatelja. | ||
'''[[Typex]]''' | '''[[Typex]]''' | ||
| Redak 210: | Redak 207: | ||
== U == | == U == | ||
'''Uzastopni ključ''' | '''[[Uzastopni ključ]]''' | ||
: Inačica Vigenèreove šifre ([[engleski jezik|en.]] ''running key''), ključ koji ima dužinu otvorenog teksta. | : Inačica Vigenèreove šifre ([[engleski jezik|en.]] ''running key''), ključ koji ima dužinu otvorenog teksta. | ||
== V == | == V == | ||
'''Veličina ključa''' | '''[[Veličina ključa]]''' | ||
: Ili dužina ključa, jedan od osnovnih elemenata snage ili slabosti šifre. | : Ili dužina ključa, jedan od osnovnih elemenata snage ili slabosti šifre. | ||
'''Vigenèreova tablica''' | '''[[Vigenèreova tablica]]''' | ||
: Vidi: ''[[#Tabula recta|Tabula recta]]''. | : Vidi: ''[[#Tabula recta|Tabula recta]]''. | ||
'''[[Vigenèreova šifra]]''' | '''[[Vigenèreova šifra]]''' | ||
Posljednja izmjena od 18. ožujak 2022. u 10:19
Pojmovi vezani za kriptologiju s popisom osoba
| Sadržaj: 0–9 A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž — Popis osoba |
0-9[uredi]
A[uredi]
- Ime za šifru koju je rabila njemačka vojska za vrijeme Prvog svjetskog rata
- Standard za napredno šifriranje (en. Advanced Encription Standard), unaprijeđen DES standard, s promjenjivom dužinom ključa i bloka.
- Konačan niz precizno definiranih koraka u rješavanju nekog problema.
- Ili kriptografija s asimetričnim ključem, gdje se koriste posebni ključevi (javni i tajni ključ) za šifriranje i dešifriranje.
- Ili kriptografija sa simetričnim ključem, gdje pošiljatelj i primatelj koriste isti ključ za šifriranje i dešifriranje.
- ime je za prvu poliabecednu šifru, a izmislio ju je talijanski polimat Leone Battista Alberti oko 1470. godine.
- naziv je za klasičnu šifru za hebrejsku abecedu, i radi na principu substitucijske šifre, tako što se prvo slovo abecede alef za zadnje slovo hebrejske abecede tav (zadnji), bet (drugo) za predzadnje šin i tako redom.
- Vidi: šifra s autoključem.
B[uredi]
- u kriptografiji ime za šifru koja koristi Polibijev kvadrat sa transpozicijom, a difuziju postiže frakcioniranjem. Ovu je šifru izumio francuski kriptograf Felix Delastelle 1901.
- Šifriranje se izvodi na bloku podataka fiksne dužine. Koristi se i izraz en. off-line šifra, jer se načelno podatci prvo šifriraju, pa zatim šalju.
- Britanski elektromehanički stroj korišten za dekriptiranje poruka šifriranih njemačkom Enigmom.
C[uredi]
- Jedna od najprostijih i najrasprostranjenijih šifara. Dobila je ime po Juliju Cezaru. Ne pruža nikakvu zaštitu.
Č[uredi]
Ć[uredi]
D[uredi]
- Djelatnost kriptoanalize, dobijanje otvorenog teksta kad ključ nije poznat. Vrše je osobe kojima poruka nije namijenjena.
- Standard za šifriranje podataka (en. Data Encryption Standard), ranije najkorišteniji algoritam simetričnog ključa, zamijenjen naprednijim AES standardom.
- Postupak dobijanja otvorenog teksta iz šifrata kad je poznat ključ. Vrši ga osoba kojoj je poruka namijenjena.
Dž[uredi]
Đ[uredi]
E[uredi]
- Njemačka rotor mašina za šifriranje, korištena prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata.
- Drugi naziv za šifriranje.
F[uredi]
- Analiza frekvencije slova nekog jezika, jedan od osnovnih postupaka u pokušaju razbijanja šifre.
G[uredi]
- ili Bronkhostova šifra ime je za koje neki tvrde da pojednostavljena inačica [[Vigenèreova šifra|Vigenèreove šifre], koja umjesto ključa koji je irađen iz slova abecede rabi niz znamenki. Ovim nizom znamenki se daje naredba za koliko se pomiče znakove abecede u desno. Zato neki tvrde a je ovo stvari višekratna Cezarova šifra ili višekratna ROT šifra. Ova šifra je izumljena u 18. stoljeću. Njezina snaga ovisi o dužini ključa te kako su brojevi raspoređeni u ključu.
H[uredi]
I[uredi]
- Ili indeks koincidencije (en. index of coincidence), mjera neravnomjernosti frekvencije slova.
J[uredi]
- Kod algoritma asimetričnog ključa, to je ključ koji se objavljuje i služi pošiljatelju da šifrira poruku.
- Sistem (en. one-time pad) kod kojeg su ispunjeni uvjeti da je ključ slučajan, jednak dužini otvorenog teksta i da se ne koristi više od jednom, predstavlja neprobojnu šifru.
K[uredi]
- Obuhvaća šifre koje su korištene u prošlosti, šifriranje "s olovkom i papirom", proste šifre zamjene i pomjeranja.
- Nezavisna vrijednost (bit, slovo, alfabet) u šifarskom algoritmu.
- Vrsta šifre, kod koje se zamjena vrši na nivou značenja, riječi i izrazi se zamjenjuju drugima, a vrši se i sažimanje. Zbog slabosti je zapostavljen u modernoj kriptografiji.
- Oblast kriptologije, znanost koja se bavi dekodiranjem, razbijanjem šifri i izučavanjem kriptografskih metoda protivnika.
- Osoba koja se bavi kriptoanalizom.
- Dio kriptologije, znanost o nerazumljivom pisanju poruka i njihovom čitanju kada je poznat primijenjeni postupak.
- Oblast kriptologije čija je osnovna funkcija osiguranje zaštite tajnosti sadržaja poruka.
- Osoba koja se bavi kriptologijom.
- Znanost koja se bavi izučavanjem i definiranjem metoda za zaštitu informacija i pronalaženjem metoda za dekriptiranje. Ima dvije osnovne oblasti, kriptozaštitu i kriptoanalizu. Objekti izučavanja su pisane (kriptografija), govorne (kriptofonija), vizuelne i druge poruke.
L[uredi]
- Njemačka mašina za šifriranje korištena za vrijeme Drugog svjetskog rata u teleprinterskom saobraćaju. Koristila je šifru toka.
Lj[uredi]
M[uredi]
- Moderni, napredni tipovi šifri, gdje se načelno koristi snaga računala (za generiranje ključeva).
- Šifra kod koje se kao ključ koristi samo jedan alfabet.
N[uredi]
- Djelatnost kriptoanalize u cilju otkrivanja algoritma šifre, ključa ili otvorenog teksta.
- Napad kod koga se istražuju sve moguće kombinacije šifre, bez upotrebe drugih metoda kriptoanalize.
- Šifra koju nije moguće razbiti (fr. le chiffre indéchiffrable).
- ime je za simetričnu šifru koju su koristili ruski nihilisti tokom 1880-ih za organiziranje terorističkih napada na carski režim. Osnova ove kriptografske metode je Polibijev kvadrat sa izmješanom abecedom, i tajni ključ
Nj[uredi]
O[uredi]
- Tekst poruke na prirodnom jeziku koji treba poslati.
P[uredi]
- Ključ koji se ponavlja onoliko puta, koliko je potrebno da odgovara dužini otvorenog teksta.
- Osoba koja presreće poruke koje joj nisu namijenjene.
Q[uredi]
R[uredi]
- Djelatnost kriptoanalize u cilju pronalaženja algoritma šifre, ključa i dobijanje otvorenog teksta.
- Cezarova šifra s pomakom 13, koristi se na Internetu za skrivanje spojlera.
- Elektromehanički stroj s rotirajućim diskovima, služio je za brzo šifriranje i dešifriranje.
S[uredi]
- Rotor mašina za šifriranje koju su koristile SAD za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata.
- Osobine šifre (statističke, lingvističke...) koje kriptolozi koriste pri njenom razbijanju.
- Sposobnost šifre da odoli napadima kriptoanalize.
Š[uredi]
- Obično dva prstena jedan unutar drugog, pokretan i nepokretan, po čijim obodima su raspoređeni alfabeti. Koristi se umesto Vigenèreove tablice za brzo šifriranje i dešifriranje.
- Kriptografski algoritam, skup mjera i postupaka za šifriranje i dešifriranje.
- ime za simetričnu kriptografsku metodu koju je izumio francuski kriptograf Felix Delastelle.
- vrsta monoabecende substitucije, gdje se šifrirana abeceda napravi tako što se prvo izabere ključ u kojem se ne ponavljaju slova, i ovaj ključ se prvo napiše dok poslje ključa sljedi ostatak abecede
- Šifra kod koje se slovo otvorenog teksta zamjenjuje drugim slovom u šifratu.
- Šifra kod koje se za svaki sljedeći element (slovo, riječ) mijenja znakovlje zamjene.
- Šifra kod koje se slova otvorenog teksta pomjeraju u šifratu.
- Inačica Vigenèreove šifre, kod koje iza ključne riječi slijedi ponovljen otvoreni tekst (pomaknut za dužinu ključne riječi).
- Proizvod šifriranja, šifrirani tekst.
- Ili šifra niza (en. stream cipher), kojom se šifrira kontinuirani niz podataka. Rabi se i izraz en. on-line šifra, kad se podatci šifriraju "u hodu", tijekom slanja.
- Skrivena, tajna poruka koja je rezultat izvršenog šifriranja, šifrat.
- Proces maskiranja poruke radi njene zaštite od prisluškivanja.
T[uredi]
- Vigenèreova tablica, osnovna tablica za šifriranje i dešifriranje.
- Kod algoritma asimetričnog ključa, to je ključ kojim primatelj dešifrira poruku; tajan je za svakoga, osim za primatelja.
- Britanska rotor mašina za šifriranje, korištena u vrijeme oko Drugog svjetskog rata.
U[uredi]
- Inačica Vigenèreove šifre (en. running key), ključ koji ima dužinu otvorenog teksta.
V[uredi]
- Ili dužina ključa, jedan od osnovnih elemenata snage ili slabosti šifre.
- Vidi: Tabula recta.
- Vrsta polialfabetske šifre, zamjena se vrši s više alfabeta.
W[uredi]
X[uredi]
Y[uredi]
Z[uredi]
Ž[uredi]
| Sadržaj: 0–9 A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž — Na vrh stranice |
Popis osoba[uredi]
- Talijanski slikar, pjesnik, glazbenik, arhitekt, lingvist, filozof i kriptograf, napravio je prvu polialfabetsku šifru.
- Saudijskoarabijski inženjer, poznat po radovima iz istorije kriptologije (po njemu, otkrića arapskih kriptografa datiraju oko 300 godina prije europskih).
- Engleski znanstvenik, matematičar, filozof i inženjer. Smatra se da je razbio Vigenèreovu šifru pre Kasiskog.
- Talijanski kriptograf, prvi je opisao Vigenèreovu šifru.
- Irski znanstvenik, modificirao dekripciju Vigenèreove šifre.
- Rimski državnik i vojskovođa, u prepisci sa svojim generalima koristio je šifru, koja je po njemu dobila ime.
- Američki kriptolog, koristio indeks podudarnosti za razbijanje Vigenèreove šifre.
- Major Pruske vojske, kriptograf i arheolog, prvi opisao postupak napada na polialfabetske šifre.
- Američki povjesničar, žurnalist i pisac, poznat po radovima iz kriptografije i obavještajne službe. Poseban doprinos ima njegova knjiga "Razbijači kodova" o povijesti kriptografije.
- Nizozemski lingvist i kriptograf, autor inačice Kasiskijevog testa.
- Američki nobelovac, inženjer i matematičar, "otac teorije informacija", dokazao neprobojnost jednokratne bilježnice.
- Rimski odvjetnik i književnik, u Cezarovoj biografiji opisuje korištenje šifre.
- Nemački opat i okultist, pronašao Vigenèreovu tablicu.
- Engleski matematičar i kriptograf, razbio šifru njemačke Enigme. Smatra se ocem modernog računarstva.
- Francuski diplomat i kriptograf kome je nezasluženo pripisano otkriće Vigenèreove šifre. Otkrio je šifru s autoključem.
| Sadržaj: 0–9 A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž — Na vrh stranice — Popis osoba |
Vidi još[uredi]