Že-Pano-Karib

Ge-Pano-Carib.- Velika porodica Indijanskih jezika iz Južne Amerike koju dijele, ili obuhvaća jezika porodica:

A) Macro-Cariban sa: Andoke, Bora-Huitotoan, Cariban, Kukurá, Taruma, Peba-Yagua. Drugu veliku granu čine jezici

B) Ge-Pano sa ograncima

b1. Macro-Panoan: Charruan, Guaycuruan, Lulean, Mascoian, Mataco-Macan, Mosetenan, Pano-Tacanan i Vilelan.

b2. Macro-Ge sa Bororoan, Botocudo, Caingangan, Camacanian, Carajan, Chiquitoan, Fulnio, Ge, Guato, Machacalian, Ofayé, Oti, Pataxó, Purian, Rikbaktsa, Yabuti.

Ova Velika porodica obuhvaća preko 200 jezika koji se govore istočno od Anda, osobito u brazilskom bazenu Amazone. Broj govornika je veoma malen, oko 1,000,000. Najbrojniji su karipski jezici (preko 80 jezika) koji se govore u sjevernim regijama Južne Amerike, među kojima karipski jezik ima oko 5,000 govornika. Macro-panoanski jezici (ima ih preko 70) rašireni su u Peruu i Boliviji i na istok do Brazila. Mataco-Macan se govore u sjevernoj Argentini i Paragvaju a imaju preko 10,000 govornika.

Prema McQuownu (1955) i Greenbergu (1956) phylum' Ge-Pano-Carib' obuhvaća porodice ( 'families' ):

a) Macro-Ge

a1) Ge sa sjeverozapadni, središnji i Jeico, svi iz Brazila;

a2) Caingangan, iz Brazila svi osim Ivitorocai (Paragvaj);

a3) Camacanian, Brazil;

a4) Machacalian, Brazil;

a5) Purian sa Coroado, Puri, Pataxo, Malali, Coropo, Gutucracan, Nacrehe, Giporoc, Poica, Anquet, Nacnhanuc, Aimore, Aimbore i Chiquito, svi u Brazilu;

a6) Chiquito

a7) Fulnio

a8) Guato

a9) Oti

b) Borotoque sa Bororoan i Otuquean, prvi u Brazilu, drugi u Boliviji;

c) Carajan, Brazil;

d) Macro-Panoan

d1) Panoan, u Boliviji, Brazilu i Peruu;

d2) Tacanan

d3) Macro-Guaycuruan

a) Mataco_Macca

b) Guaycuruan

c) Lule-Vilelan

d) Mosetenan

e) mascoian

f) Charrua

e) Nhambicuaran i Pseudo-Nhambicuara u Brazilu (prema drugoj klasifikaciji porodica Nhambicuaran pripada u Macro-Tucanoan a Huarpean u Chibchan-Paezan);

f) Huarpean, Argentina.

Vanjske poveznice

• Tronco Ge-Pano-Caribe
• Amerind: Greenberg 1987