Strategije učenja

Strategija učenja je način kojim učenik upravlja svojim učenjem, a temelji se na njegovom poznavanju vlastitih osobina i sposobnosti, znanju o obrazovnim zadaćama što ih mora izvršiti, vještinama stjecanja, povezivanja i primjene novog znanja, nužnom predznanju i poznavanju svrhovitosti i uporabe vrijednosti novog znanja. Prilikom učenja treba se voditi računa o:

• navici mjesta - određivanje stalnog mjesta za učenje,
• navici vremena - unaprijed planirano dnevno i tjedno učenje prema rasporedu predmeta u školi,
• navici učenja na nastavi.

Etape učenja trebale bi trajati 30 do 40 minuta (u srednjoj školi i do 60 minuta), a stanke 5 do 10 minuta (ne dulje kako se ne bi izgubio potreban zamah u učenju). Stanka bi se trebala iskoristiti za razgibavanje i opuštanje.

Stjecanje strategija

Stjecanje strategija i vještina učenja je razvojni proces što prolazi kroz tri faze:

1. Metakognicija - podrazumijeva spoznajne procese o našim vlastitim spoznajnim procesima. Uključuje tri stupnja:

• Poznavanje vlastitih sposobnosti za učenje
• Samopromatranje/samopraćenje napretka vlastitog učenja prema cilju i vrjednovanje uspjeha na kraju učenja
• Autoregulacija procesa učenja izmjenom postupaka u slučaju poteškoća u postizanju ciljeva

2. Vještine učenja su:

• Vještina brzog i točnog čitanja s razumijevanjem (izdvajanje bitnih dijelova sadržaja i sažimanje u smislene rečenice.
• Aktivno slušanje predavanja i vođenje bilježaka na nastavi, te dopuna bilježaka samostalnim učenjem.
• Vještina rješavanja testova znanja.
• Vještina ovladavanja tremom.
• Upravljanje vremenom potrebnim za učenje (planiranje učenja i odmora).
• Učinkovito izmjenjivanje učenja i ponavljanja.
• Učinkovito dijeljenje većih cjelina gradiva na manje smislene dijelove.
• Otkrivanje smislenih odnosa među novim informacijama i njihovo povezivanje s prethodnim znanjem.
• Prepričavanje novog sadržaja vlastitim riječima, smišljanje priprema za opisane pojave i moguće praktične primjene.
• Postavljanje pitanja, smišljanje problema i pokušaj njihovog rješavanja.

3. Kognitivni stil više ovisi o urođenim osobinama. Razlikujemo sljedeće bipolarne stilove:

• refleksivan nasuprot impulzivnom
• ovisan o kontekstu nasuprot neovisnom o kontekstu
• desno hemisferičan nasuprot lijevo hemisferičnom