Razlika između inačica stranice »Kvarcni pijesak«
(Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Kremeni pijesak''', također zvan '''kvarcni pijesak''', vrsta pijeska čiji je glavni sastojak kremen odnosno silicijev dioksid...«.) |
|||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice istog suradnika) | |||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
Prosječna veličina zrna kremenog pijeska je u rasponu od 0,063 do 2 mm.<ref name="HTE">[https://tehnika.lzmk.hr/kremeni-pijesak-2/ kremeni pijesak]. Hrvatska tehnička enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno stranicama 4. siječnja 2022.</ref> | Prosječna veličina zrna kremenog pijeska je u rasponu od 0,063 do 2 mm.<ref name="HTE">[https://tehnika.lzmk.hr/kremeni-pijesak-2/ kremeni pijesak]. Hrvatska tehnička enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno stranicama 4. siječnja 2022.</ref> | ||
Namjena u industriji mu je raznolika, ovisno o fizičko-kemijskim osobinama kao što su udio [[vlaga|vlage]],<ref name="Jerovec">[http://www.pijesak.com/?postrojenje Pješčara Jerovec] Postrojenje. Pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> [[granulometrija|granulometrijski]], [[kemija|kemijski]] i [[mineralogija|mineraloški]] sastav i t.d..<ref name="Mogućnost">Ivan Sobota, Branko Salopek, Gordan Bedeković, Anamarija Kutlić : [https://hrcak.srce.hr/75114 ''Mogućnost oplemenjivanja kvarcnih pijesaka hrvatskih ležišta primjenom mehaničkog atricijskog čišćenja'']. Rudarsko-geološko-naftni zbornik , Vol. 23 No. 1, 2011., sažetak. </ref> Eksploatacijski vrijedni kremeni pijesci sadrže preko 90% SiO<sub>2</sub>, granulometrijski sastav je od 0,1 — 0,6 mm, a | Namjena u industriji mu je raznolika, ovisno o fizičko-kemijskim osobinama kao što su udio [[vlaga|vlage]],<ref name="Jerovec">[http://www.pijesak.com/?postrojenje Pješčara Jerovec] Postrojenje. Pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> [[granulometrija|granulometrijski]], [[kemija|kemijski]] i [[mineralogija|mineraloški]] sastav i t.d..<ref name="Mogućnost">Ivan Sobota, Branko Salopek, Gordan Bedeković, Anamarija Kutlić : [https://hrcak.srce.hr/75114 ''Mogućnost oplemenjivanja kvarcnih pijesaka hrvatskih ležišta primjenom mehaničkog atricijskog čišćenja'']. Rudarsko-geološko-naftni zbornik , Vol. 23 No. 1, 2011., sažetak. Portal Hrčak.</ref> Eksploatacijski vrijedni kremeni pijesci sadrže preko 90% SiO<sub>2</sub>, granulometrijski sastav je od 0,1 — 0,6 mm, a ostalim mineralni sastojcima udio je vrlo nizak.<ref name="HTE"/> | ||
Ovisno o zahtjevima industrijske grane, rovni pijesak prolazi odgovarajuća oplemenjivanja. Mogućnost dobivanja željenog koncentrata ovisi o osobinama rovnog pijeska, o vrsti i sadržaju mineralnih primjesa u pijesku, | Ovisno o zahtjevima industrijske grane, rovni pijesak prolazi odgovarajuća oplemenjivanja. Mogućnost dobivanja željenog koncentrata ovisi o osobinama rovnog pijeska, o vrsti i sadržaju mineralnih primjesa u pijesku, | ||
te značajkama primjenjenih oplemenjivačkih postupaka. Metode kojim se poboljšava kakvoća su pranje, klasiranje i mehaničko [[atricijsko čišćenje]].<ref name="Mogućnost"/> | te značajkama primjenjenih [[oplemenjivanje|oplemenjivačkih]] postupaka. Metode kojim se poboljšava kakvoća su pranje, klasiranje i mehaničko [[atricijsko čišćenje]].<ref name="Mogućnost"/> | ||
U [[staklarstvo|proizvodnji stakla]] je osnovna sirovina i toj grani su najstrožiji uvjeti kakvoće pijeska. Traži se što je moguće viši udio [[silicijev | U [[staklarstvo|proizvodnji stakla]] je osnovna sirovina i toj grani su najstrožiji uvjeti kakvoće pijeska. Traži se što je moguće viši udio [[silicijev dioksid|silicijeva dioksida]] SiO<sub>2</sub> od preko 95%, a visina praga ovisi o vrsti stakla. Nasuprot tome najmanje poželjne tvari u kremenom pijesku za proizvodnju stakla su one koje stvaraju mrlje i neželjene boje, pa se zahtijeva uvjet od < 0,5% Fe2O3, < 0,3% TiO2 i dr.<ref name="Jerovec"/> | ||
U ljevačkoj industriji se primjenjuje u izradi | U [[Ljevaonica|ljevačkoj industriji]] se primjenjuje u izradi [[kalup]]a i jezgara. Rabi ga se kao [[abrazija|abrazivni materijal]] u [[kemijska industrija|kemijskoj]] i [[industrija keramike|keramičkoj industriji]], [[proizvodnja građevnog materijala|industriji građevnog materijala]] i dr.<ref name="Jerovec"/> | ||
== Vidi == | == Vidi == | ||
Trenutačna izmjena od 21:10, 4. siječnja 2022.
Kremeni pijesak, također zvan kvarcni pijesak, vrsta pijeska čiji je glavni sastojak kremen odnosno silicijev dioksid (kvarc), te u manjoj mjeri feldspata (K,Na[AlSi3O8]), odlomaka stijena i drugih primjesa (silikati, oksidi, karbonati i dr.). Sipka je nemetalna mineralna sirovina sedimentnog podrijetla. Prosječna veličina zrna kremenog pijeska je u rasponu od 0,063 do 2 mm.[1]
Namjena u industriji mu je raznolika, ovisno o fizičko-kemijskim osobinama kao što su udio vlage,[2] granulometrijski, kemijski i mineraloški sastav i t.d..[3] Eksploatacijski vrijedni kremeni pijesci sadrže preko 90% SiO2, granulometrijski sastav je od 0,1 — 0,6 mm, a ostalim mineralni sastojcima udio je vrlo nizak.[1]
Ovisno o zahtjevima industrijske grane, rovni pijesak prolazi odgovarajuća oplemenjivanja. Mogućnost dobivanja željenog koncentrata ovisi o osobinama rovnog pijeska, o vrsti i sadržaju mineralnih primjesa u pijesku, te značajkama primjenjenih oplemenjivačkih postupaka. Metode kojim se poboljšava kakvoća su pranje, klasiranje i mehaničko atricijsko čišćenje.[3]
U proizvodnji stakla je osnovna sirovina i toj grani su najstrožiji uvjeti kakvoće pijeska. Traži se što je moguće viši udio silicijeva dioksida SiO2 od preko 95%, a visina praga ovisi o vrsti stakla. Nasuprot tome najmanje poželjne tvari u kremenom pijesku za proizvodnju stakla su one koje stvaraju mrlje i neželjene boje, pa se zahtijeva uvjet od < 0,5% Fe2O3, < 0,3% TiO2 i dr.[2] U ljevačkoj industriji se primjenjuje u izradi kalupa i jezgara. Rabi ga se kao abrazivni materijal u kemijskoj i keramičkoj industriji, industriji građevnog materijala i dr.[2]
Vidi
Referencije
- ↑ 1,0 1,1 kremeni pijesak. Hrvatska tehnička enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno stranicama 4. siječnja 2022.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Pješčara Jerovec Postrojenje. Pristupljeno 4. siječnja 2022.
- ↑ 3,0 3,1 Ivan Sobota, Branko Salopek, Gordan Bedeković, Anamarija Kutlić : Mogućnost oplemenjivanja kvarcnih pijesaka hrvatskih ležišta primjenom mehaničkog atricijskog čišćenja. Rudarsko-geološko-naftni zbornik , Vol. 23 No. 1, 2011., sažetak. Portal Hrčak.