Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Svetozar Damjanović: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Svetozar Damjanović'''-->'''Svetozar Damjanović''' ([[Darda]], ??. ??. [[1851.]] - [[Subotica]], [[16. ožujka]] [[1925.]]), profesor srpskog jezika i književnosti, njemačkog jezika, opće povijesti i zemljopisa.
Svetozar Damjanović''' ([[Darda]], ??. ??. [[1851.]] - [[Subotica]], [[16. ožujka]] [[1925.]]), profesor srpskog jezika i književnosti, njemačkog jezika, opće povijesti i zemljopisa.


Nižu gimnaziju završio u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], a višu i ispit zrelosti u [[Osijek]]u. Na Filozofskom fakultetu u [[Budimpešta|Budimpešti]] slušao pet semestara kao Tekelijin pitomac, a šesti semestar slušao na Filozofskom fakultetu u [[Beč]]u. Godine [[1887.]] izabran za nastavnika ''Više devojačke škole'' u [[Pančevo|Pančevu]], u kojoj je predavao "zemljopis, povijest i prirodu, a ponekad srpski jezik i pisanje". Od [[1888.]] do [[1895.]] godine bio upravitelj u toj školi, a onda prešao na dužnost profesora ''Učiteljske škole'' u [[Sombor]]u. Godine [[1884.]] položio nastavnički ispit pred povjerenstvom u [[Zagreb]]u iz "slovničko-historičke grupe" (hrvatski i njemački jezik, zemljopis, povijest, pedagogija, metodika i logika). Radeći u ''Učiteljskoj školi'' dugo godina, napisao dva udžbenika iz zemljopisa. U ''Školi'' organizirao đačku družbu ''"Prehodnica"'', dugo godina je vodio i o njenom radu pisao u školskim izvješćima. Poslije umirovljenja preselio se u Suboticu.
Nižu gimnaziju završio u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], a višu i ispit zrelosti u [[Osijek]]u. Na Filozofskom fakultetu u [[Budimpešta|Budimpešti]] slušao pet semestara kao Tekelijin pitomac, a šesti semestar slušao na Filozofskom fakultetu u [[Beč]]u. Godine [[1887.]] izabran za nastavnika ''Više devojačke škole'' u [[Pančevo|Pančevu]], u kojoj je predavao "zemljopis, povijest i prirodu, a ponekad srpski jezik i pisanje". Od [[1888.]] do [[1895.]] godine bio upravitelj u toj školi, a onda prešao na dužnost profesora ''Učiteljske škole'' u [[Sombor]]u. Godine [[1884.]] položio nastavnički ispit pred povjerenstvom u [[Zagreb]]u iz "slovničko-historičke grupe" (hrvatski i njemački jezik, zemljopis, povijest, pedagogija, metodika i logika). Radeći u ''Učiteljskoj školi'' dugo godina, napisao dva udžbenika iz zemljopisa. U ''Školi'' organizirao đačku družbu ''"Prehodnica"'', dugo godina je vodio i o njenom radu pisao u školskim izvješćima. Poslije umirovljenja preselio se u Suboticu.

Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 06:02

Svetozar Damjanović (Darda, ??. ??. 1851. - Subotica, 16. ožujka 1925.), profesor srpskog jezika i književnosti, njemačkog jezika, opće povijesti i zemljopisa.

Nižu gimnaziju završio u Srijemskim Karlovcima, a višu i ispit zrelosti u Osijeku. Na Filozofskom fakultetu u Budimpešti slušao pet semestara kao Tekelijin pitomac, a šesti semestar slušao na Filozofskom fakultetu u Beču. Godine 1887. izabran za nastavnika Više devojačke škole u Pančevu, u kojoj je predavao "zemljopis, povijest i prirodu, a ponekad srpski jezik i pisanje". Od 1888. do 1895. godine bio upravitelj u toj školi, a onda prešao na dužnost profesora Učiteljske škole u Somboru. Godine 1884. položio nastavnički ispit pred povjerenstvom u Zagrebu iz "slovničko-historičke grupe" (hrvatski i njemački jezik, zemljopis, povijest, pedagogija, metodika i logika). Radeći u Učiteljskoj školi dugo godina, napisao dva udžbenika iz zemljopisa. U Školi organizirao đačku družbu "Prehodnica", dugo godina je vodio i o njenom radu pisao u školskim izvješćima. Poslije umirovljenja preselio se u Suboticu.

Bibliografija

  • "Zemljopis Austro-Ugarske Monarhije : za srpske učiteljske i učiteljske škole", Srijemski Karlovci, 1911.
  • "Osnovni pojmovi iz astronomskog i fizikalnog zemljopisa : za srpske više devojačke škole", Srijemski Karlovci, 1912.

Literatura

  • mr Drago Njegovan: "Znameniti Srbi iz Baranje (od početka XVI. do sredine XX. veka)", u: "Međunarodni naučni skup Srbi u istočnoj Hrvatskoj", Osijek, 2003, str. 129-140. (Naslovi udžbenika navedeni prema elektronskom katalogu Biblioteke Matice srpske.)