Sulguni: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''Su(.*)'''-->' u '' |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Sulguni_slice.JPG|mini|desno|240px|Kriška sulgunija]] | |||
'''Sulguni''' ([[gruzijski jezik|gruz.]] სულგუნი) je [[gruzija|gruzijski]] [[salamura|usalamureni]] [[sir]] iz regije [[Samegrelo]]. Kiselog je, umjereno slanog okusa i mirisa, te guste, slojevite i elastične konzistencije. Za njegovu pripremu koristi se masno kravlje, kozje, ovčje ili bivolje mlijeko, ili mješavina tih mlijeka. Ovisno o odabranom mlijeku, boja sira se kreće od bijele do svijetložute boje. Proizvodi se zgrušavanjem mlijeka sirilom čistih kultura mliječne bakterije.<ref>{{ | '''Sulguni''' ([[gruzijski jezik|gruz.]] სულგუნი) je [[gruzija|gruzijski]] [[salamura|usalamureni]] [[sir]] iz regije [[Samegrelo]]. Kiselog je, umjereno slanog okusa i mirisa, te guste, slojevite i elastične konzistencije. Za njegovu pripremu koristi se masno kravlje, kozje, ovčje ili bivolje mlijeko, ili mješavina tih mlijeka. Ovisno o odabranom mlijeku, boja sira se kreće od bijele do svijetložute boje. Proizvodi se zgrušavanjem mlijeka sirilom čistih kultura mliječne bakterije.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.100best.ru/Catalogue-English/Products/249818/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12 May 2021 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120217005022/http://www.100best.ru/Catalogue-English/Products/249818/ |archive-date=17 February 2012 |df= }} "Rennet briny cheese "Sulguni"</ref> To je "brzi sir", koji sazrijeva za jedan ili dva dana.<ref name=G296/> Vrlo je popularan na [[Kavkaz]]u i u [[Rusija|Rusiji]]. | ||
Tipični sir sulguni oblikovan je poput ravnog diska, debljine 2,5 do 3,5 centimetara. Težak je 0,5 do 1,5 kg i sadrži 50% vode i između 1% i 5% soli. Sadržaj suhe masti u prosjeku iznosi 45%.<ref name=G296>Gudkov, str. 296.</ref> Prema izvorima iz 1970-ih, sulguni su činili oko 27% proizvodnje sira u Gruziji.<ref>Gudkov, str. 298, citira izvore 1974 i 1975</ref> Godine [[1987.]], bio je treći najpopularniji (nakon [[Bryndza|bryndze]] i [[Osetijski sir|osetijskog sira]]) ukiseljeni sir [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], s udjelom od 16,5%<ref>Gudkov, str. 295.</ref> | Tipični sir sulguni oblikovan je poput ravnog diska, debljine 2,5 do 3,5 centimetara. Težak je 0,5 do 1,5 kg i sadrži 50% vode i između 1% i 5% soli. Sadržaj suhe masti u prosjeku iznosi 45%.<ref name=G296>Gudkov, str. 296.</ref> Prema izvorima iz 1970-ih, sulguni su činili oko 27% proizvodnje sira u Gruziji.<ref>Gudkov, str. 298, citira izvore 1974 i 1975</ref> Godine [[1987.]], bio je treći najpopularniji (nakon [[Bryndza|bryndze]] i [[Osetijski sir|osetijskog sira]]) ukiseljeni sir [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], s udjelom od 16,5%<ref>Gudkov, str. 295.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 11:49
Sulguni (gruz. სულგუნი) je gruzijski usalamureni sir iz regije Samegrelo. Kiselog je, umjereno slanog okusa i mirisa, te guste, slojevite i elastične konzistencije. Za njegovu pripremu koristi se masno kravlje, kozje, ovčje ili bivolje mlijeko, ili mješavina tih mlijeka. Ovisno o odabranom mlijeku, boja sira se kreće od bijele do svijetložute boje. Proizvodi se zgrušavanjem mlijeka sirilom čistih kultura mliječne bakterije.[1] To je "brzi sir", koji sazrijeva za jedan ili dva dana.[2] Vrlo je popularan na Kavkazu i u Rusiji.
Tipični sir sulguni oblikovan je poput ravnog diska, debljine 2,5 do 3,5 centimetara. Težak je 0,5 do 1,5 kg i sadrži 50% vode i između 1% i 5% soli. Sadržaj suhe masti u prosjeku iznosi 45%.[2] Prema izvorima iz 1970-ih, sulguni su činili oko 27% proizvodnje sira u Gruziji.[3] Godine 1987., bio je treći najpopularniji (nakon bryndze i osetijskog sira) ukiseljeni sir Sovjetskog Saveza, s udjelom od 16,5%[4]
U Gruziji se sir također prži ili koristi kao sastojak jela kao što su Hačapuri ili Lobio. Za pečenje se izreže na debele ploške, uvalja u brašno i ubaci u tavu s ugrijanom masnoćom. Gotov je kad poprimi ružičastu boju, i poslužuje se uz svježu rajčicu. U Rusiji se nakon prženja često podlijeva tučenim jajetom i peče u pećnici.
Izvori
Reference
- Jones, Evan (1984). The World of Cheese.
- Gudkov, A. V. (1999). Cheeses of the former USSR, in: Fox, Patrick P. (1999). Cheese: Chemistry, Physics and Microbiology: Major Cheese Groups, volume 2. Springer. ISBN 0-8342-1339-7, ISBN 978-0-8342-1339-5.