Razlika između inačica stranice »Završni i nezavršni znakovi«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
||
Redak 21: | Redak 21: | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
* Aho, Sethi, & Ullman, ''Compilers: Principles, Techniques, and Tools'', Addison-Wesley, 1986. | * Aho, Sethi, & Ullman, ''Compilers: Principles, Techniques, and Tools'', Addison-Wesley, 1986. | ||
* {{ | * {{Citiranje knjige | ||
| author = Siniša Srbljić | | author = Siniša Srbljić | ||
| title = Jezični procesori 1 | | title = Jezični procesori 1 |
Trenutačna izmjena od 11:57, 18. studenoga 2021.
U računarstvu, završni i nezavršni znakovi (još i završni i nezavršni simboli, završne i nezavršne oznake, terminali i neterminali[1]) su oni znakovi (simboli) koji su korišteni za konstruiranje pravila produkcija u formalnoj gramatici. Dok završni znakovi oblikuju dijelove nizova znakova koje gramatika generira, nezavršni znakovi preslikavaju imena produkcija gramatike i na taj način generiraju nizove znakova supstitucijom bilo drugih nezavršnih znakova, bilo završnih znakova (ili nekom njihovom kombinacijom).
Na primjer, za predstavljanje cijelog broja (engl. integer) se može zadati sljedeći opis u BNF notaciji:
<cijeli_broj> ::= ['-'] <znamenka> {<znamenka>} <znamenka> ::= '0' | '1' | '2' | '3' | '4' | '5' | '6' | '7' | '8' | '9'
Ovdje su znakovi (-,0,1,2,3,4,5,6,7,8,9) završni, dok su <znamenka> i <cijeli_broj> nezavršni znakovi.
Oznake
U formalnoj se gramatici dogovorno koriste sljedeće oznake:
- Velika slova A, B, C, D, E i S su nezavršni znakovi gramatike. Uobičajeno je da se znak S koristi za početni nezavršni znak.
- Mala slova a, b, c, d, e, brojke i podebljani nizovi znakova su završni znakovi gramatike.
- Velika slova X, Y i Z su završni ili nezavršni znakovi.
- Mala slova u, v, w, x, y i z označavaju nizove završnih znakova.
- Mala grčka slova [math]\displaystyle{ \alpha }[/math], [math]\displaystyle{ \beta }[/math] i [math]\displaystyle{ \gamma }[/math] označavaju nizove završnih i nezavršnih znakova.
Izvori
- ↑ Kiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 903
- Aho, Sethi, & Ullman, Compilers: Principles, Techniques, and Tools, Addison-Wesley, 1986.
- Siniša Srbljić (2003). Jezični procesori 1. Element. ISBN 953-197-129-3