Razlika između inačica stranice »Baffinov zaljev«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir more | |||
| ime = Baffinov zaljev | | ime = Baffinov zaljev | ||
| drugo_ime = | | drugo_ime = | ||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
| obalne_države = | | obalne_države = | ||
}} | }} | ||
'''Baffinov zaljev''' ([[engleski]]: ''Baffin Bay'', [[inuktitut]]: ''Saknirutiak Imanga''; [[grenlandski jezik|grenlandski]]: ''Avannaata Imaa''; [[francuski]]: ''Baie de Baffin'') je [[zaljev]] smješten između [[Baffinov otok|Baffinovog otoka]] i zapadne obale [[Grenland]]a te se prema [[Međunarodna hidrografska organizacija|Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji]] smatra [[rubno more|rubnim morem]] [[Arktički ocean|Arktičkog oceana]]<ref name="IHO">{{ | '''Baffinov zaljev''' ([[engleski]]: ''Baffin Bay'', [[inuktitut]]: ''Saknirutiak Imanga''; [[grenlandski jezik|grenlandski]]: ''Avannaata Imaa''; [[francuski]]: ''Baie de Baffin'') je [[zaljev]] smješten između [[Baffinov otok|Baffinovog otoka]] i zapadne obale [[Grenland]]a te se prema [[Međunarodna hidrografska organizacija|Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji]] smatra [[rubno more|rubnim morem]] [[Arktički ocean|Arktičkog oceana]]<ref name="IHO">{{Citiranje weba|url=https://iho.int/uploads/user/pubs/standards/s-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|title=Limits of Oceans and Seas, 3rd edition|year=1953|publisher=International Hydrographic Organization|access-date=28 December 2020}}</ref> s kojim je povezan tjesnacem Nares. Preko [[Davisov prolaz|Davisovog prolaza]] i [[Labradorsko more|Labradorskog mora]] povezan je i sa [[Atlantski ocean|Altantskim oceanom]]. Zaljevom nije moguće ploviti većinom godine zbog ledenog pokrova te velikog broja [[ledena santa|ledenih santi]]. | ||
==Povijest== | ==Povijest== | ||
[[ | [[Datoteka:Dorset,_Norse,_and_Thule_cultures_900-1500.svg|thumb|Dorsetska kultura, Vikinzi i narod Thule, 900.-1500. g.]] | ||
Područje zaljeva naseljeno je od otprilike 500. godine. Oko 1200.-te prvobitnu [[Dorsetska kultura|Dorsetku kulturu]] zamijenio je narod [[Thule]]. Novija iskapanja sugeriraju da su [[Vikinzi]] pri koloniziranju [[Amerika|Amerike]] stigli do obala zaljeva između 10. i 14. stoljeća. Prvi zabilježeni Europljanin koji je stigao do zaljeva bio je engleski istraživač John Davis 1585. godine.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/152794/John-Davis John Davis], Encyclopædia Britannica on-line</ref> | Područje zaljeva naseljeno je od otprilike 500. godine. Oko 1200.-te prvobitnu [[Dorsetska kultura|Dorsetku kulturu]] zamijenio je narod [[Thule]]. Novija iskapanja sugeriraju da su [[Vikinzi]] pri koloniziranju [[Amerika|Amerike]] stigli do obala zaljeva između 10. i 14. stoljeća. Prvi zabilježeni Europljanin koji je stigao do zaljeva bio je engleski istraživač John Davis 1585. godine.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/152794/John-Davis John Davis], Encyclopædia Britannica on-line</ref> | ||
| Redak 39: | Redak 39: | ||
[[Henry Hudson]] i [[Thomas Button]] istraživali su [[Hudsonov zaljev]], [[William Gibbons]] [[Labrador]] a [[Robert Bylot]] [[Hudsonov tjesnac]] i područje kasnije prozvano Baffinovim zaljevom prema njegovom kormilaru [[William Baffin|Williamu Baffinu]]. Baffin je kartirao područje te nazvao i okolna mora Lancaster, Smith i Jones prema članovima svoje kompanije. Zbog ledenog pokrova, naprednija istraživanja zaljeva nastavile su tek 1930.-ih danske, američke i kanadske ekspedicije. | [[Henry Hudson]] i [[Thomas Button]] istraživali su [[Hudsonov zaljev]], [[William Gibbons]] [[Labrador]] a [[Robert Bylot]] [[Hudsonov tjesnac]] i područje kasnije prozvano Baffinovim zaljevom prema njegovom kormilaru [[William Baffin|Williamu Baffinu]]. Baffin je kartirao područje te nazvao i okolna mora Lancaster, Smith i Jones prema članovima svoje kompanije. Zbog ledenog pokrova, naprednija istraživanja zaljeva nastavile su tek 1930.-ih danske, američke i kanadske ekspedicije. | ||
Danas se uz obale nalazi nekoliko [[inuit]]skih naselja. Godine 1975. izgrađen je grad [[Nanisivik]] radi eksploatacije [[željezo|željeza]] i [[cink]]a iz obližnjeg rudnika. Zbog manjka resursa i pada cijene metala rudnik je zatvoren 2002. godine te grad prema službenom popisu iz 2006. g. nema više nijednog stanovnika.<ref>{{ | Danas se uz obale nalazi nekoliko [[inuit]]skih naselja. Godine 1975. izgrađen je grad [[Nanisivik]] radi eksploatacije [[željezo|željeza]] i [[cink]]a iz obližnjeg rudnika. Zbog manjka resursa i pada cijene metala rudnik je zatvoren 2002. godine te grad prema službenom popisu iz 2006. g. nema više nijednog stanovnika.<ref>{{Citiranje weba | ||
|title=Government will continue seeking positive legacy from Nanisivik mine closure, minister says | |title=Government will continue seeking positive legacy from Nanisivik mine closure, minister says | ||
|url=http://www.gov.nu.ca/Nunavut/English/news/2002/oct/oct1.shtml | |url=http://www.gov.nu.ca/Nunavut/English/news/2002/oct/oct1.shtml | ||
| Redak 50: | Redak 50: | ||
==Klima== | ==Klima== | ||
[[ | [[Datoteka:Iceberg at Baffin Bay.jpg|thumb|left|Ledena santa u Baffinovom zaljevu]] | ||
U zaljevu prevladava [[polarna klima]] sa čestim olujama, posebice zimi. Prosječne siječanjske temperature kreću se od -20 °C na jugu do - 28 °C na sjeveru, dok su srpanjske oko 7 °C. Prosječna količina padalina iznosi između 100 i 250 mm na istočnoj, grenlandskoj strani zaljeva te otprilike dvostruko više na zapadnoj. | U zaljevu prevladava [[polarna klima]] sa čestim olujama, posebice zimi. Prosječne siječanjske temperature kreću se od -20 °C na jugu do - 28 °C na sjeveru, dok su srpanjske oko 7 °C. Prosječna količina padalina iznosi između 100 i 250 mm na istočnoj, grenlandskoj strani zaljeva te otprilike dvostruko više na zapadnoj. | ||
| Redak 57: | Redak 57: | ||
== Nafta i plin == | == Nafta i plin == | ||
Prema američkim geološkim istraživanjima, oko 13% neotkrivenih nalazišta [[nafta|nafte]] i oko 30% nalazišta plina nalazi se u arktičkom području, posebice mora oko Grenlanda koja potencijalno mogu sadržavati velike količine [[prirodni plin|prirodnog plina]].<ref>{{ | Prema američkim geološkim istraživanjima, oko 13% neotkrivenih nalazišta [[nafta|nafte]] i oko 30% nalazišta plina nalazi se u arktičkom području, posebice mora oko Grenlanda koja potencijalno mogu sadržavati velike količine [[prirodni plin|prirodnog plina]].<ref>{{Citiranje weba|url= http://www.usgs.gov/newsroom/article.asp?ID=1980#.VxK140dcFX4|title= 90 Billion Barrels of Oil and 1,670 Trillion Cubic Feet of Natural Gas Assessed in the Arctic |publisher= US Geological Survey (USGS)|date= 23 July 2008|access-date= 17 April 2016}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url= http://pubs.usgs.gov/fs/2008/3014/pdf/FS08-3014_508.pdf|title= Assessment of Undiscovered Oil and Gas Resources of the West Greenland |publisher= US Geological Survey (USGS)|date= May 2008|access-date= 17 April 2016}}</ref> Sukladno tome, vlasti [[Grenland]]a ponudili su brojne off-shore koncesije za potencijalnu ekstrakciju ugljikovodika. Najviše ih se nalazi upravo u Baffinovom zaljevu i [[Davisov prolaz|Davisovom prolazu]], te manji dio u [[Grenlandsko more|Grenlandskom moru]] na istoku.<ref>{{cite news|url= http://www.nunatsiaqonline.ca/stories/article/65674greenland_pushing_ahead_with_oil_and_gas_development|title= Greenland pushing ahead with oil and gas development |publisher= Nunatsiaq News|newspaper= Nunatsiaq Online|author= Lisa Gregoire|date= 15 May 2014|access-date= 17 April 2016}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url= https://www.govmin.gl/petroleum/current-licences|title= Current Licences|publisher= Bureau of Mineral and Petroleum (Greenland)|access-date= 17 April 2016|archive-url= https://web.archive.org/web/20160513100736/https://www.govmin.gl/petroleum/current-licences|archive-date= 13 May 2016|url-status= dead}}</ref> | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
Trenutačna izmjena od 01:45, 13. svibnja 2022.
 | |
| Koordinate | 74°N 68°W / 74°N 68°W |
| Vrsta | zaljev |
| Površina | 689,000 km² |
| Zapremina | 593,000 km³ |
| Prosječna dubina | 861 m |
| Najveća dubina | 2,136 m |
| Najveća širina | 1,450 km |
| Najveća duljina | 110-650 km |
Baffinov zaljev (engleski: Baffin Bay, inuktitut: Saknirutiak Imanga; grenlandski: Avannaata Imaa; francuski: Baie de Baffin) je zaljev smješten između Baffinovog otoka i zapadne obale Grenlanda te se prema Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji smatra rubnim morem Arktičkog oceana[1] s kojim je povezan tjesnacem Nares. Preko Davisovog prolaza i Labradorskog mora povezan je i sa Altantskim oceanom. Zaljevom nije moguće ploviti većinom godine zbog ledenog pokrova te velikog broja ledenih santi.
Povijest
Područje zaljeva naseljeno je od otprilike 500. godine. Oko 1200.-te prvobitnu Dorsetku kulturu zamijenio je narod Thule. Novija iskapanja sugeriraju da su Vikinzi pri koloniziranju Amerike stigli do obala zaljeva između 10. i 14. stoljeća. Prvi zabilježeni Europljanin koji je stigao do zaljeva bio je engleski istraživač John Davis 1585. godine.[2]
Godine 1612. grupa engleskih trgovaca udružila se u istraživanje sjeverne obale Kanade u potrazi za morskim putem za daleki istok. Henry Hudson i Thomas Button istraživali su Hudsonov zaljev, William Gibbons Labrador a Robert Bylot Hudsonov tjesnac i područje kasnije prozvano Baffinovim zaljevom prema njegovom kormilaru Williamu Baffinu. Baffin je kartirao područje te nazvao i okolna mora Lancaster, Smith i Jones prema članovima svoje kompanije. Zbog ledenog pokrova, naprednija istraživanja zaljeva nastavile su tek 1930.-ih danske, američke i kanadske ekspedicije.
Danas se uz obale nalazi nekoliko inuitskih naselja. Godine 1975. izgrađen je grad Nanisivik radi eksploatacije željeza i cinka iz obližnjeg rudnika. Zbog manjka resursa i pada cijene metala rudnik je zatvoren 2002. godine te grad prema službenom popisu iz 2006. g. nema više nijednog stanovnika.[3]
Klima
U zaljevu prevladava polarna klima sa čestim olujama, posebice zimi. Prosječne siječanjske temperature kreću se od -20 °C na jugu do - 28 °C na sjeveru, dok su srpanjske oko 7 °C. Prosječna količina padalina iznosi između 100 i 250 mm na istočnoj, grenlandskoj strani zaljeva te otprilike dvostruko više na zapadnoj.
Temperature mora na površini zimi su oko -1 °C, a ljeti između 4 i 5 °C. Zimi je gotovo 80% zaljeva prekriveno ledom.
Nafta i plin
Prema američkim geološkim istraživanjima, oko 13% neotkrivenih nalazišta nafte i oko 30% nalazišta plina nalazi se u arktičkom području, posebice mora oko Grenlanda koja potencijalno mogu sadržavati velike količine prirodnog plina.[4][5] Sukladno tome, vlasti Grenlanda ponudili su brojne off-shore koncesije za potencijalnu ekstrakciju ugljikovodika. Najviše ih se nalazi upravo u Baffinovom zaljevu i Davisovom prolazu, te manji dio u Grenlandskom moru na istoku.[6][7]
Izvori
- ↑ "Limits of Oceans and Seas, 3rd edition". International Hydrographic Organization. 1953. https://iho.int/uploads/user/pubs/standards/s-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf Pristupljeno 28. prosinca 2020.
- ↑ John Davis, Encyclopædia Britannica on-line
- ↑ "Government will continue seeking positive legacy from Nanisivik mine closure, minister says". Inačica izvorne stranice arhivirana 13. ožujka 2007.. http://www.gov.nu.ca/Nunavut/English/news/2002/oct/oct1.shtml Pristupljeno 20. kolovoza 2007.
- ↑ "90 Billion Barrels of Oil and 1,670 Trillion Cubic Feet of Natural Gas Assessed in the Arctic". US Geological Survey (USGS). 23. srpnja 2008.. http://www.usgs.gov/newsroom/article.asp?ID=1980#.VxK140dcFX4 Pristupljeno 17. travnja 2016.
- ↑ "Assessment of Undiscovered Oil and Gas Resources of the West Greenland". US Geological Survey (USGS). svibnja 2008. http://pubs.usgs.gov/fs/2008/3014/pdf/FS08-3014_508.pdf Pristupljeno 17. travnja 2016.
- ↑ Lisa Gregoire (15. svibnja 2014.). "Greenland pushing ahead with oil and gas development". Nunatsiaq Online (Nunatsiaq News). http://www.nunatsiaqonline.ca/stories/article/65674greenland_pushing_ahead_with_oil_and_gas_development Pristupljeno 17. travnja 2016.
- ↑ "Current Licences". Bureau of Mineral and Petroleum (Greenland). Inačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2016.. https://www.govmin.gl/petroleum/current-licences Pristupljeno 17. travnja 2016.