Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Metinska bojila: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Metinska bojila'''-->'''Metinska bojila''' i '''polimetinska bojila''' su [[bojilo|bojila]] za koja je svojstvena konjugirani lanci, djelomično ili potpuno otvoreni lanci grupa '''-CH=''', koji završava s jedne strane [[amonij]]evom grupom a s druge [[dušik]]ovim, [[sumpor]]nim ili [[kisik]]ovim [[atom]]om, ili nekom jednakovrijednom (ekvivalentnom) nezasićenom grupom. Većina ovih bojila sadrži kinolinski, benzotiazolni ili trimetilindolinski sustav prstena koji su spojeni metinskim ili polimetinskim lancima. Sve su to bazna bojila od kojih neka imaju važnu ulogu kao senzibilizatori u [[fotografija|fotografiji]], a za [[tekstil]]ne i ostale svrhe bojanja imaju samo ograničenu primjenu u [[tisak|tisku]] i kao [[pigment]]na ili [[disperzijska bojila]], a u novije vrijeme i za bojenje poliakrilnitrilnoga [[vlakno|vlakna]]. Nijanse su im žute, narančaste i crvene. Kao primjer navidi se ''Astraphloxin FF ex.'', [[Indeks boje|C.I.]] 48070. Ovo se bojilo priprema polazeći od fenilhidrazona metiletilketona, koji ciklizacijom daje 2,3,3-trimetilindolenin, na čiju se N-metilamonijsku sol (dobivenu djelovanjem metilklorida ili dimetilsulfata) djeluje najprije trietilnim [[esteri|esterom]] ortomravlje kiseline, pa [[Solna kiselina|solnom kiselinom]]. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
Metinska bojila''' i '''polimetinska bojila''' su [[bojilo|bojila]] za koja je svojstvena konjugirani lanci, djelomično ili potpuno otvoreni lanci grupa '''-CH=''', koji završava s jedne strane [[amonij]]evom grupom a s druge [[dušik]]ovim, [[sumpor]]nim ili [[kisik]]ovim [[atom]]om, ili nekom jednakovrijednom (ekvivalentnom) nezasićenom grupom. Većina ovih bojila sadrži kinolinski, benzotiazolni ili trimetilindolinski sustav prstena koji su spojeni metinskim ili polimetinskim lancima. Sve su to bazna bojila od kojih neka imaju važnu ulogu kao senzibilizatori u [[fotografija|fotografiji]], a za [[tekstil]]ne i ostale svrhe bojanja imaju samo ograničenu primjenu u [[tisak|tisku]] i kao [[pigment]]na ili [[disperzijska bojila]], a u novije vrijeme i za bojenje poliakrilnitrilnoga [[vlakno|vlakna]]. Nijanse su im žute, narančaste i crvene. Kao primjer navidi se ''Astraphloxin FF ex.'', [[Indeks boje|C.I.]] 48070. Ovo se bojilo priprema polazeći od fenilhidrazona metiletilketona, koji ciklizacijom daje 2,3,3-trimetilindolenin, na čiju se N-metilamonijsku sol (dobivenu djelovanjem metilklorida ili dimetilsulfata) djeluje najprije trietilnim [[esteri|esterom]] ortomravlje kiseline, pa [[Solna kiselina|solnom kiselinom]]. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>


== Slike ==
== Slike ==

Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 05:16

Metinska bojila i polimetinska bojila su bojila za koja je svojstvena konjugirani lanci, djelomično ili potpuno otvoreni lanci grupa -CH=, koji završava s jedne strane amonijevom grupom a s druge dušikovim, sumpornim ili kisikovim atomom, ili nekom jednakovrijednom (ekvivalentnom) nezasićenom grupom. Većina ovih bojila sadrži kinolinski, benzotiazolni ili trimetilindolinski sustav prstena koji su spojeni metinskim ili polimetinskim lancima. Sve su to bazna bojila od kojih neka imaju važnu ulogu kao senzibilizatori u fotografiji, a za tekstilne i ostale svrhe bojanja imaju samo ograničenu primjenu u tisku i kao pigmentna ili disperzijska bojila, a u novije vrijeme i za bojenje poliakrilnitrilnoga vlakna. Nijanse su im žute, narančaste i crvene. Kao primjer navidi se Astraphloxin FF ex., C.I. 48070. Ovo se bojilo priprema polazeći od fenilhidrazona metiletilketona, koji ciklizacijom daje 2,3,3-trimetilindolenin, na čiju se N-metilamonijsku sol (dobivenu djelovanjem metilklorida ili dimetilsulfata) djeluje najprije trietilnim esterom ortomravlje kiseline, pa solnom kiselinom. [1]

Slike

Primjer: C.I. bazična crvena 12. [2] align= Primjer: C.I. bazična žuta 11. [3] Primjer: oksonol plava

Izvori

  1. "Tehnička enciklopedija" (Bojila), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
  2. Substanzinfo: C.I. Basic Red 12, CAS=6320-14-5, Wikidata=ECHA-ID=100.026.062, EG-Nummer=228-668-0, PubChem=6540442
  3. Substanzinfo: C.I. Basic Yellow 11, CAS=4208-80-4, Wikidata=Q27251133, ECHA-ID=100.021.939, EG-Nummer=224-132-5, PubChem=6436295