Eurokovanice: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
ažurirano prema hr.wikipediji
 
(Nisu prikazane 4 međuinačice 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kovanice Eura'''-->{{Strojni prijevod}}
{{Eurokovanice}}
{{Wikipedizirati}}
<!-- Ne postoji kratica za cente, oni se uvijek pišu punom rječju (npr. 10 centi) ako nisu dio eurskog zapisa (npr. 0,10 €) ~ Hijerovit -->
<!-- {{Image frame|width=256|border=no|content={{Aligned table |cols=3
Postoji osam apoena '''kovanica eura''', u rasponu od jednog centa do dva [[Euro|eura]]<ref>{{Citiranje weba|title=Coins|url=https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/html/index.en.html|url-status=live|work=Europska središnja banka}}</ref> (euro je podijeljen na stotinu centi). Kovanice su prvi put u uporabu ušle 1999. godine. Imaju zajedničko [[Avers i revers|naličje]], koji prikazuje kartu [[Europa|Europe]], ali svaka zemlja u [[Eurozona|eurozoni]] ima svoj dizajn na [[Avers i revers|licu]], što znači da su u optjecaju kovanice s različitim dizajnima. Četiri [[europske mikrodržave]] koje nisu članice Europske unije ([[Andora]], [[Monako]], [[San Marino]] i [[Vatikan]]) koriste euro kao svoju valutu, a također imaju pravo i kovati kovanice s vlastitim dizajnom na licu.
| [[File:1 cent euro coin common side.gif|52px|link=1 cent euro coin]] | [[File:2 eurocent common 1999.jpg|60px|link=2 cent euro coin]] | [[File:5 eurocent common 1999.jpg|68px|link=5 cent euro coin]]
| [[File:10 eurocent common 2007.png|64px|link=10 cent euro coin]] | [[File:20 eurocent common 2007.jpg|72px|link=20 cent euro coin]] | [[File:50 eurocent common 2007.jpg|79px|link=50 cent euro coin]]
| [[File:Common face of one euro coin.jpg|80px|link=1 euro coin]] | [[File:Common face of two euro coin.jpg|83px|link=2 euro coin]]
}}|caption=The common sides of all 8 euro coins}} -->
Postoji osam apoena '''kovanica eura''', u rasponu od jednog centa do dva [[Euro|eura]] <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/html/index.en.html|title=Coins|author=Bank|first=European Central|date=|work=European Central Bank}}</ref> (euro je podijeljen na stotinu centi). Novčići, odnosno kovanice su prvi put u upotrebu ušle 1999. godine. Imaju zajednički [[Avers i revers|revers]], koji prikazuje kartu [[Europa|Europe]], ali svaka zemlja u [[Eurozona|eurozoni]] ima svoj dizajn na [[Avers i revers|aversu]], što znači da svaka kovanica ima različite dizajne u opticaju. Četiri [[europske mikro države]] koje nisu članice Europske unije ([[Andora]], [[Monako]], [[San Marino]] i [[Vatikan]]) koriste euro kao svoju valutu, a također imaju pravo i kovati kovanice s vlastitim dizajnom na aversnoj strani.


Kovanice i razne [[Komemorativne kovanice od €2|prigodne kovanice]] kovane su u brojnim nacionalnim kovnicama diljem [[Europska unija|Europske unije]] prema strogim nacionalnim kvotama. Dizajn aversa odabire se na nacionalnoj razini, dok reversom i valutom u cjelini upravlja [[Europska središnja banka]] (ECB).
Standardne eurokovanice, kao i razne [[Komemorativne kovanice od 2 €|prigodne kovanice]], kovane su u brojnim nacionalnim kovnicama diljem [[Europska unija|Europske unije]] prema strogim nacionalnim kvotama. Dizajn lica odabire se na nacionalnoj razini, dok naličjem i valutom u cjelini upravlja [[Europska središnja banka]] (ECB).


== Povijest ==
== Povijest ==
<!-- {{Eurozone labelled map interior|float=right}} -->
<!-- {{Eurozone labelled map interior|float=right}} -->
[[Euro]] je nastao 1. siječnja 1999. <ref name="Introduction">{{Citiranje weba|url=http://www.ecb.int/euro/intro/html/index.en.html|title=ECB: Introduction|work=ECB|publisher=ECB}}</ref> To je bio cilj [[Europska unija|Europske unije]] (EU) i njezinih prethodnika od 1960-ih. [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovor]] iz [[Ugovor iz Maastrichta|Maastrichta]] stupio je na snagu 1993. godine s ciljem stvaranja ekonomske i monetarne unije do 1999. godine za sve države EU, osim Ujedinjenog Kraljevstva i Danske (iako Danska ima politiku fiksnog tečaja s eurom). <ref>{{Citiranje weba|url=http://specials.ft.com/euro/FT3O9H0O2PC.html|title=FT.com – The history of the euro|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130510194748/http://specials.ft.com/euro/FT3O9H0O2PC.html|archivedate=May 10, 2013|date=21 May 2002|work=Financial Times|publisher=Financial Times|accessdate=13 February 2013}}</ref>
[[Euro]] je nastao 1. siječnja 1999. godine,<ref name="Introduction">{{Citiranje weba |url=http://www.ecb.int/euro/intro/html/index.en.html |title=ECB: Introduction |work=ECB |publisher=ECB}}</ref> a njegovo je stvaranje bio cilj [[Europska unija|Europske unije]] i njezinih prethodnika još od 1960-ih godina. [[Ugovor iz Maastrichta]] stupio je na snagu 1993. godine s ciljem stvaranja ekonomske i monetarne unije do 1999. godine za sve države EU, osim [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Danska|Danske]] (iako Danska ima politiku fiksnog tečaja s eurom).<ref>{{Citiranje weba |url=http://specials.ft.com/euro/FT3O9H0O2PC.html |title=FT.com – The history of the euro |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130510194748/http://specials.ft.com/euro/FT3O9H0O2PC.html |archivedate=10. svibnja 2013. |date=21. svibnja 2002. |work=Financial Times |publisher=Financial Times |accessdate=13. veljače 2013.}}</ref>


Godine 1999. valuta se rodila virtualno, a 2002. godine novčanice i kovanice počele su cirkulirati. <ref name="Introduction">{{Citiranje weba|url=http://www.ecb.int/euro/intro/html/index.en.html|title=ECB: Introduction|work=ECB|publisher=ECB}}</ref> Brzo je zamijenio bivše nacionalne valute, a eurozona se od tada dalje proširila na neke [[Proširenje Europske unije|novije države EU]]. 2009. godine [[Lisabonski ugovor]] formalizirao je svoju političku vlast, Euroskupinu, zajedno s [[Europska središnja banka|Europskom središnjom bankom]] . <ref name="Eurogroup history">{{Citiranje weba|url=http://eurozone.europa.eu/eurogroup/history/|title=History of the Eurogroup - Eurozone|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130715083610/http://www.eurozone.europa.eu/eurogroup/history/|archivedate=2013-07-15|work=Eurogroup|publisher=eurozone.europa.eu|accessdate=2 July 2013}}</ref>
Godine 1999. valuta je stvorena virtualno, a 2002. godine započela je cirkulacija gotovog novca, novčanica i kovanica eura i centi.<ref name="Introduction"/> Euro je ubrzo zamijenio bivše nacionalne valute država u eurozoni, koja se od tada dalje proširila na [[Proširenje Europske unije|nove države pristupnice EU]]. [[Lisabonski ugovor]] je 2009. godine formalizirao [[Eurozona|eurozonu]], zajedno s [[Europska središnja banka|Europskom središnjom bankom]] .<ref name="Eurogroup history">{{Citiranje weba |url=http://eurozone.europa.eu/eurogroup/history/ |title=History of the Eurogroup - Eurozone |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130715083610/http://www.eurozone.europa.eu/eurogroup/history/ |archivedate=2013-07-15 |work=Eurogroup |publisher=eurozone.europa.eu |accessdate=2. srpnja 2013.}}</ref>


2004. godine dopušteno je kovanje [[Komemorativne kovanice od €2|prigodnih kovanica od 2 eura]] u šest država. <ref name="ECB 2004 commemorative coinage">{{Citiranje weba|url=http://www.ecb.int/euro/coins/comm/html/comm_2004.en.html|title=ECB: 2004|work=ECB|publisher=ECB|accessdate=2 July 2013}}</ref> Do 2007. godine sve države osim [[Francuska|Francuske]], [[Irska|Irske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]] kovale su prigodno izdanje <ref>{{Citiranje weba|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/cash/commemorative/france_en.htm|title=France - European Commission|work=European Commission|publisher=European Commission|accessdate=2 July 2013}}</ref> a [[Komemorativne kovanice od €2|prvi prigodni novčić za cijelu eurozonu]] izdan je u čast proslave 50 godina [[Rimski ugovori (1957.)|Rimskog sporazuma]]. <ref name="ECB 2007 commemorative coinage">{{Citiranje weba|url=http://www.ecb.int/euro/coins/comm/html/comm_2007.en.html|title=ECB: 2007|work=ECB|publisher=ECB|accessdate=2 July 2013}}</ref> 2009. godine izdano je [[Komemorativne kovanice od €2|drugo izdanje prigodnih kovanica od 2 eura za cijelu eurozonu]], kojom je proslavljeno deset godina [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|Ekonomske i monetarne unije]] (EMU). <ref name="ECB 2009 commemorative coinage">{{Citiranje weba|url=http://www.ecb.int/euro/coins/comm/html/comm_2009.en.html|title=ECB: 2009|work=ECB|publisher=ECB|accessdate=2 July 2013}}</ref> 2012. godine izdano je [[Komemorativne kovanice od €2|treće izdanje prigodnog kovanica od 2 eura za cijelu eurozonu]], kojom se slavi 10 godina euro kovanica i [[Euro novčanice|novčanica]]. <ref name="ECB 2012 commemorative coinage">{{Citiranje weba|url=http://www.ecb.int/euro/coins/comm/html/comm_2012.en.html|title=ECB: 2012|work=ECB|publisher=ECB|accessdate=2 July 2013}}</ref> Do danas samo [[Cipar]] nije samostalno izdao prigodni novac od 2 eura.  
Kovanje [[Komemorativne kovanice od 2 €|prigodnih kovanica od 2 eura]] dopušteno je 2004. godine u šest država.<ref name="ECB 2004 commemorative coinage">{{Citiranje weba |url=http://www.ecb.int/euro/coins/comm/html/comm_2004.en.html |title=ECB: 2004 |work=ECB |publisher=ECB |accessdate=2. srpnja 2013.}}</ref> Do 2007. godine sve države, osim [[Francuska|Francuske]], [[Irska|Irske]] i [[Nizozemska|Nizozemske,]] kovale su prigodno izdanje,<ref>{{Citiranje weba |url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/cash/commemorative/france_en.htm |title=France - European Commission |work=European Commission |publisher=European Commission |accessdate=2. srpnja 2013.}}</ref> a prva prigodna kovanica za cijelu eurozonu izdana je u čast proslave 50. obljetnice [[Rimski ugovori (1957.)|Rimskog sporazuma]].<ref name="ECB 2007 commemorative coinage">{{Citiranje weba |url=http://www.ecb.int/euro/coins/comm/html/comm_2007.en.html |title=ECB: 2007 |work=ECB |publisher=ECB |accessdate=2. srpnja 2013.}}</ref> Drugo izdanje prigodnih kovanica od 2 eura za cijelu eurozonu izdano je 2009. godine. Time je proslavljena deseta obljetnica [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|Ekonomske i monetarne unije]] (EMU).<ref name="ECB 2009 commemorative coinage">{{Citiranje weba |url=http://www.ecb.int/euro/coins/comm/html/comm_2009.en.html |title=ECB: 2009 |work=ECB |publisher=ECB |accessdate=2. srpnja 2013.}}</ref> Treće izdanje prigodnih kovanica od 2 eura za cijelu eurozonu, kojim se proslavila deseta obljetnica eurokovanica i [[Euronovčanice|euronovčanica]], izdano je 2012. godine.<ref name="ECB 2012 commemorative coinage">{{Citiranje weba |url=http://www.ecb.int/euro/coins/comm/html/comm_2012.en.html |title=ECB: 2012 |work=ECB |publisher=ECB |accessdate=2. srpnja 2013.}}</ref> Do danas samo [[Cipar]] nije samostalno izdao prigodnu kovanicu od 2 eura.  


Kako se članstvo EU u međuvremenu proširilo 2004., 2007. i [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|2013. godine]], <ref>{{Citiranje weba|url=http://europa.eu/legislation_summaries/enlargement/2004_and_2007_enlargement/e50017_en.htm|title=The 2004 enlargement: the challenge of a 25-member EU|work=EUROPA|publisher=europa.eu|accessdate=2 July 2013}}</ref> s [[Proširenje Europske unije|daljnjim predviđenim proširenjima]], zajedničko lice svih euro kovanica u vrijednosti od 10c i više redizajnirano je 2007. godine kako bi se prikazala nova karta. <ref name="Common side specification">{{Citiranje weba|url=https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/common/html/index.en.html|title=ECB: Common sides|work=ecb.int|publisher=European Central Bank|accessdate=2020-04-04}}</ref>
Kako se članstvo EU proširivalo 2004., 2007. i [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|2013. godine]],<ref>{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/legislation_summaries/enlargement/2004_and_2007_enlargement/e50017_en.htm |title=The 2004 enlargement: the challenge of a 25-member EU |work=EUROPA |publisher=europa.eu |accessdate=2. srpnja 2013.}}</ref> s [[Proširenje Europske unije|daljnjim predviđenim proširenjima]], zajedničko lice svih eurokovanica u vrijednosti od 10 centi na više redizajnirano je 2007. godine kako bi se prikazala nova karta.<ref name="Common side specification"/>


[[Slovenija|Slovenija se]] pridružila [[Eurozona|eurozoni]] 2007. godine, [[Cipar]] i [[Malta]] pridružili su se 2008., [[Slovačka]] 2009., [[Estonija]] 2011., [[Latvija]] 2014. i [[Litva]] 2015., uvodeći još sedam dizajna na nacionalnoj strani.<ref name="Interactive map of eurozone">{{Citiranje weba|url=http://www.ecb.int/euro/intro/html/map.en.html|title=ECB: Map of euro area 1999-2011|work=ECB|publisher=ECB|accessdate=2 July 2013}}</ref> [[Andora|Andora je]] počela kovati kovanice 2014. godine, tako da od 2015. postoje 23 zemlje koje imaju kovanice sa svojim nacionalnim stranama.
[[Slovenija|Slovenija]] se pridružila [[Eurozona|eurozoni]] 2007. godine, [[Cipar]] i [[Malta]] pridružili su se 2008., [[Slovačka]] 2009., [[Estonija]] 2011., [[Latvija]] 2014., [[Litva]] 2015., [[Hrvatska]] 2023. i Bugarska 2026., čime je u optjecaj uvedeno još devet dizajna na nacionalnoj strani.<ref name="Interactive map of eurozone">{{Citiranje weba |url=http://www.ecb.int/euro/intro/html/map.en.html |title=ECB: Map of euro area 1999-2011 |work=ECB |publisher=ECB |accessdate=2. srpnja 2013.}}</ref> [[Andora|Andora je]] počela kovati kovanice 2014. godine, tako da od 2026. postoji 25 zemalja koje imaju kovanice sa svojim nacionalnim stranama.


== Specifikacija ==
== Specifikacija ==
Postoji osam različitih apoena euro kovanica: 1c, 2c, 5c, 10c, 20c, 50c, 1 € i 2 €. <ref name="Common side specification">{{Citiranje weba|url=https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/common/html/index.en.html|title=ECB: Common sides|work=ecb.int|publisher=European Central Bank|accessdate=2020-04-04}}</ref> Kovanice od 1c, 2c i 5c prikazuju Europu u odnosu na [[Azija|Aziju]] i [[Afrika|Afriku]] u svijetu.  Preostali novčići prikazuju EU prije proširenja u svibnju 2004. ako je kovan prije 1. siječnja 2007. ili zemljopisnu kartu Europe ako je kovan poslije. Novčići iz [[Italija|Italije]], [[San Marino|San Marina]], [[Vatikan|Vatikana]], [[Austrija|Austrije]] i [[Portugal|Portugala]] prikazuju zemljopisnu kartu ako su kovani 2008. ili kasnije.
Eurokovanice se kuju u osam različitih apoena: 1, 2, 5, 10, 20 i 50 centi, te 1 i 2 €.<ref name="Common side specification" />   


Zajedničku stranu dizajnirao je Luc Luycx iz Kraljevske belgijske kovnice novca. <ref name="ECB Coin main page">{{Citiranje weba|url=http://www.ecb.int/euro/coins/html/index.en.html|title=ECB: Coins|work=ECB|publisher=ECB|accessdate=1 July 2013}}</ref> Oni simboliziraju jedinstvo EU. Nacionalne strane osmislili su nacionalne središnje banke i [[eurozona]] u odvojenim natjecanjima. Postoje specifikacije koje se primjenjuju na sve kovanice, poput zahtjeva za uključivanjem [[Zastava Europske unije|dvanaest zvjezdica]]. Nacionalni nacrti nisu se smjeli mijenjati do kraja 2008., osim ako monarh (čiji se portret obično pojavljuje na kovanicama) umre ili abdicira. Nacionalni dizajni su doživjeli neke promjene zbog novog pravila koje navodi da nacionalni dizajni trebaju sadržavati ime države izdavača. <ref name="Common guidelines on national sides - EC">{{Citiranje weba|url=http://europa.eu/legislation_summaries/economic_and_monetary_affairs/introducing_euro_practical_aspects/l25089_en.htm|title=Common guidelines: the national sides of euro coins|date=19 January 2007|work=Europa|publisher=europa.eu|accessdate=1 August 2013}}</ref>
Kovanice od 1 i 2 € su dvobojne. Dio zlatne boje je [[legura]] 75 % [[Bakar (element)|bakra]], 20 % [[cink]]a i 5 % [[Nikal|nikla]]. Dio srebrne boje je [[kupronikl]].<ref name="copper.com">{{Citiranje weba |date=2002-01-01 |title=Consumer coins |url=http://www.copperinfo.com/cproducts/consumer.coins.euros.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120305202837/http://www.copperinfo.com/cproducts/consumer.coins.euros.html |archive-date=5. ožujka 2012. |accessdate=2011-07-17 |publisher=Copperinfo.com}}</ref> Kovanice od 10, 20 i 50 centi zaštićena su legura poznata kao [[nordijsko zlato]], koja se sastoji od 89 % bakra, 5 % [[aluminij]]a, 5 % cinka i 1 % [[Kositar|kalaja]] .<ref>{{Citiranje weba |title=What is Nordic Gold |url=http://www.copperinfo.co.uk/faqs/faqs-applications.shtml#q2 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110725062958/http://www.copperinfo.co.uk/faqs/faqs-applications.shtml |archivedate=2011-07-25 |accessdate=2011-07-17 |publisher=Copperinfo.co.uk}}</ref> Kovanice od 1, 2 i 5 centi načinjene su od čelika obloženog bakrom. Legure bakra čine kovani novac antimikrobnim.
 
Kovanice od 1, 2 i 5 centi prikazuju Europu u odnosu na [[Azija|Aziju]] i [[Afrika|Afriku]] u svijetu. Preostale kovanice prikazuju EU prije proširenja u svibnju 2004. ako je kovana prije, odnosno zemljopisnu kartu Europe ako je kovana poslije 1. siječnja 2007. godine. Kovanice iz [[Italija|Italije]], [[San Marino|San Marina]], [[Vatikan]]a, [[Austrija|Austrije]] i [[Portugal]]a prikazuju zemljopisnu kartu ako su kovane 2008. ili kasnije.
 
Zajedničke strane dizajnirao je [[Luc Luycx]] iz Kraljevske belgijske kovnice novca.<ref name="ECB Coin main page">{{Citiranje weba |url=http://www.ecb.int/euro/coins/html/index.en.html |title=ECB: Coins |work=ECB |publisher=ECB |accessdate=1. srpnja 2013.}}</ref> One simboliziraju jedinstvo EU. Nacionalne strane osmislile su nacionalne središnje banke i [[eurozona]] u odvojenim natjecanjima. Postoje specifikacije koje se primjenjuju na sve kovanice, poput zahtjeva za uključivanjem [[Zastava Europske unije|dvanaest zvjezdica]]. Nacionalni nacrti nisu se smjeli mijenjati do kraja 2008. godine, osim ako monarh (čiji se portret obično pojavljuje na kovanicama) umre ili abdicira. Nacionalni dizajni doživjeli su neke promjene zbog novog pravila koje navodi da nacionalni dizajni trebaju sadržavati ime države izdavača.<ref name="Common guidelines on national sides - EC">{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/legislation_summaries/economic_and_monetary_affairs/introducing_euro_practical_aspects/l25089_en.htm |title=Common guidelines: the national sides of euro coins |date=19. siječnja 2007. |work=Europa |publisher=europa.eu |accessdate=1. kolovoza 2013.}}</ref>
 
Na zajedničkoj strani kovanica od 1, 2 i 5 centi lijevo je prikazan apoen, riječi ''EURO CENT'' pokraj apoena, dvanaest zvijezda i kontinent Europa istaknuta na globusu u odnosu na [[Azija|Aziju]] i [[Afrika|Afriku]]. Zajednička strana kovanica od 10, 20 i 50 centi prikazuje apoen s desne strane, ispod njega riječi ''EURO CENT'' s dvanaest zvijezda i [[Europa|europskim kontinentom]] na lijevoj strani. Na kovanicama kovanim od 1999. do 2006. godine prikazane su samo tadašnje zemlje članice EU-a (EU15), a na kovanicama kovanim od 2007. čitav europski kontinent. Zajednička strana kovanica od 1 i 2 € prikazuje apoen na lijevoj strani, te valutu, kartu Europe i dvanaest zvijezda s desne strane. Kao i na kovanicama centa, do 2006. godine bio je prikazan EU15 umjesto cijelog europskog kontinenta.<ref name="Common side specification"/><ref name="EC - Euro coins">{{Citiranje weba |url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/cash/coins/ |title=Euro coins - European Commission |date=14. svibnja 2013. |work=Europa |publisher=ec.europa.eu |accessdate=1. kolovoza 2013.}}</ref>


Na zajedničkoj strani kovanica od 1c, 2c i 5c prikazan je apoen, riječi 'EURO CENT' pokraj apoena, dvanaest zvijezda i kontinent Europa istaknuta na globusu u odnosu na [[Azija|Aziju]] i [[Afrika|Afriku]]. Zajednička strana kovanica od 10c, 20c i 50c trenutno prikazuje apoen s desne strane, ispod njega riječi "EURO CENT" s dvanaest zvijezda i [[Europa|europskim kontinentom]] na lijevoj strani. Na kovanicama kovanim od 1999. do 2006. godine prikazane su samo tadašnje zemlje članice EU-a (EU15), a ne čitav europski kontinent, koji se nalazi na kovanicama kovanim nakon 2007. godine. Zajednička strana kovanica od 1 i 2 eura prikazuje apoen na lijevoj strani, valutu, kartu Europe i dvanaest zvijezda s desne strane. Slično tome, na kovanicama kovanim od 1999. do 2006. godine prikazan je EU15, umjesto cijelog europskog kontinenta, koji je na kovanicama kovanim od 2007. <ref name="Common side specification">{{Citiranje weba|url=https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/common/html/index.en.html|title=ECB: Common sides|work=ecb.int|publisher=European Central Bank|accessdate=2020-04-04}}</ref> <ref name="EC - Euro coins">{{Citiranje weba|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/cash/coins/|title=Euro coins - European Commission|date=14 May 2013|work=Europa|publisher=ec.europa.eu|accessdate=1 August 2013}}</ref>
{| class="wikitable" style="margin:auto; font-size:90%;"
{| class="wikitable" style="margin:auto; font-size:90%;"
|+<big>Euro kovanice - zajednička strana <ref name="Common side specification">{{Citiranje weba|url=https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/common/html/index.en.html|title=ECB: Common sides|work=ecb.int|publisher=European Central Bank|accessdate=2020-04-04}}</ref></big>
|+ <big>Kovanice eura, zajednička strana<ref name="Common side specification"/> </big>
! Vrijednost
! Vrijednost
! Slika<br /><br /><br /><br /> (Od 2007. do danas)
! Slika<br />(2007. – danas)
! colspan="2" | Glavna<br /><br /><br /><br />boja
! colspan="2" | Jezgra<br />boja
! colspan="2" | Sekundarna<br /><br /><br /><br />boja
! colspan="2" | Prsten<br />boja
! Promjer<br /><br /><br /><br /><nowiki></br></nowiki> (mm)
! Promjer<br />(mm)
! Debljina<br /><br /><br /><br /><nowiki></br></nowiki> (mm)
! Debljina<br />(mm)
! Masa<br /><br /><br /><br /><nowiki></br></nowiki> (g)
! Masa<br />(g)
! Sastav
! Sastav
! Rub
! Oblik
! Obod
|-
|-
! 1c
! 1 cent
| class="noresize" |<!-- [[File:1_cent_euro_coin_common_side.gif|poveznica=1_cent_euro_coin|107x107px]] -->
| class="noresize" | [[Datoteka:1 eurocent zajednicka.gif|poveznica=kovanica od 1 eurocenta|107x107px]]
| rowspan="3" style="width: 1px; background:#CD7F32;" |
| rowspan="3" style="width: 1px; background:#CD7F32;" |
| rowspan="3" | Brončana
| rowspan="3" | bakrenocrvena
| rowspan="6" style="width: 1px;" |
| rowspan="6" style="width: 1px;" |
| rowspan="6" | Nijedna
| rowspan="6" | nema
| 16.25
| 16,25
| 1,67
| 1,67
| 2.3
| 2,30
| rowspan="3" | Bakrom prekriveni čelik
| rowspan="3" | čelik obložen bakrom
| Glatki
| rowspan="4" |okrugao
| [[Datoteka:EUR 0.01 edge (2002 issue).png|mini|gladak]]
|-
|-
! 2c
! 2 centa
|<!-- [[File:2_eurocent_common_1999.jpg|poveznica=2_cent_euro_coin|121x121px]] -->
| [[Datoteka:2 eurocent zajednicka 1999.jpg|poveznica=kovanica od 2 eurocenta]]
| 18,75
| 18,75
| 1,67
| 1,67
| 3.06
| 3,06
| Glatki s utorom
| [[Datoteka:EUR 0.02 edge (2002 issue).png|mini|gladak s utorom]]
|-
|-
! 5c
! 5 centi
|<!-- [[File:5_eurocent_common_1999.jpg|poveznica=5_cent_euro_coin|137x137px]] -->
| [[Datoteka:5 eurocent zajednicka 1999.jpg|poveznica=kovanica od 5 eurocenta|137x137px]]
| 21.25
| 21,25
| 1,67
| 1,67
| 3.92
| 3,92
| Glatki
| [[Datoteka:EUR 0.05 edge (2002 issue).png|mini|gladak]]
|-
|-
! 10c
! 10 centi
|<!-- [[File:10_eurocent_common_2007.png|poveznica=10_cent_euro_coin|128x128px]] -->
| [[Datoteka:10 eurocent zajednicka 2007.png|poveznica=kovanica od 10 eurocenta|128x128px]]
| rowspan="3" style="background:#FFD700;" |
| rowspan="3" style="background:#FFD700;" |
| rowspan="3" | Zlatna
| rowspan="3" | zlatna
| 19,75
| 19,75
| 1.93
| 1,93
| 4.1
| 4,10
| rowspan="3" | [[Nordijsko zlato]]
| rowspan="3" | nordijsko zlato
| Oblikovani rub s finim kapicama
| [[Datoteka:EUR 0.10 edge (2007 issue).png|mini|oblikovan, valovito nazupčan]]
|-
|-
! 20c
! 20 centi
|<!-- [[File:20_eurocent_common_2007.jpg|poveznica=20_cent_euro_coin|144x144px]] -->
| [[Datoteka:20 eurocent zajednicka 2007.jpg|144x144px|poveznica=kovanica od 20 eurocenta]]
| 22.25
| 22,25
| 2.14
| 2,14
| 5.74
| 5,74
| Ravan sa sedam uvlaka ( španjolski cvijet )
|oblik španjolskog cvijeta
|[[Datoteka:EUR 0.20 edge (2007 issue).png|mini|sedam uvlaka]]
|-
|-
! 50c
! 50 centi
|<!-- [[File:50_eurocent_common_2007.jpg|poveznica=50_cent_euro_coin|159x159px]] -->
| [[Datoteka:50 eurocent zajednicka 2007.jpg|poveznica=kovanica od 50 eurocenta|159x159px]]
| 24.25
| 24,25
| 2,38
| 2,38
| 7.8
| 7,8
| Oblikovani rub s finim kapicama
| rowspan="3" |okrugao
|[[Datoteka:EUR 0.50 edge (2007 issue).png|mini|oblikovan, valovito nazupčan]]
|-
|-
! 1 €
! 1 €
|<!-- [[File:Common_face_of_one_euro_coin.jpg|poveznica=1_euro_coin|160x160px]] -->
| [[Datoteka:Zajednicka 1 euro.jpg|poveznica=kovanica od 1 eura]]
| style="background:#C0C0C0;" |
| style="background:#C0C0C0;" |
| Srebrna
| srebrnasta
| style="background:#FFD700;" |
| style="background:#FFD700;" |
| Zlatna
| zlatna
| 23.25
| 23,25
| 2.33
| 2,33
| 7.5
| 7,5
| Vanjski dio: [[Novo srebro|nikal mesing]]<br /><br /><br /><br /><nowiki></br></nowiki> Unutarnji dio: Slojevi [[Kupronikl|bakar-nikla]] ,<br /><br /><br /><br /><nowiki></br></nowiki> [[nikal]], bakar-nikal
| prsten: nikal-mjed<br />jezgra: tri sloja: bakar-nikal, <br />nikal, bakar-nikal
| Prekinuti mljeven
| [[Datoteka:EUR 1 edge (2007 issue).png|mini|prekinuto nazupčan]]
|-
|-
! 2 €
! 2 €
|<!-- [[File:Common_face_of_two_euro_coin.jpg|poveznica=2_euro_coin|167x167px]] -->
| [[Datoteka:Zajedncka 2 eura.jpg|poveznica= kovanica od 2 eura|167x167px]]
| style="background:#FFD700;" |
| style="background:#FFD700;" |
| Zlatna
| zlatna
| style="background:#C0C0C0;" |
| style="background:#C0C0C0;" |
| Srebrna
| srebrnasta
| 25,75
| 25,75
| 2.2
| 2,20
| 8.5
| 8,50
| Vanjski dio: bakar-nikal<br /><br /><br /><br /><nowiki></br></nowiki> Unutarnji dio: Slojevi niklovog mesinga,<br /><br /><br /><br /><nowiki></br></nowiki> nikal, nikal mesing.
| prsten: bakar-nikal<br />jezgra: tri sloja: nikal-mjed, <br />nikal, nikal-mjed.
| Rubni slova, fino brušeni
| natpis na nazupčanom obodu
|}
|}


Redak 118: Redak 122:


=== Zajednička strana ===
=== Zajednička strana ===
Svi novčići imaju zajedničku [[Avers i revers|naličje na kojem se]] vidi koliko novčić vrijedi, uz dizajn belgijskog dizajnera Luca Luycxa . <ref name="Common side specification">{{Citiranje weba|url=https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/common/html/index.en.html|title=ECB: Common sides|work=ecb.int|publisher=European Central Bank|accessdate=2020-04-04}}</ref> Dizajn kovanica 1c, 2c i 5c pokazuje [[Europa|Europu]] u odnosu na svijet. Kovanice od 10 c i više prikazuju ili 15 zemalja koje su 2002. godine bile dio Europske unije ili, ako su kovane nakon 2007. godine, cijeli Europski kontinent. Kovanice iz Italije, San Marina, Vatikana, Austrije i Portugala pokazuju novi dizajn ako su kovane 2008. ili kasnije.  Novčići simboliziraju jedinstvo EU. <ref name="ECB Coin main page">{{Citiranje weba|url=http://www.ecb.int/euro/coins/html/index.en.html|title=ECB: Coins|work=ECB|publisher=ECB|accessdate=1 July 2013}}</ref>
Svaki apoen ima jedinstveno, zajedničko naličje na kojem je vidljiva apoenaža prema dizajnu belgijskog dizajnera Luca Luycxa.<ref name="Common side specification">{{Citiranje weba |url=https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/common/html/index.en.html |title=ECB: Common sides |work=ecb.int |publisher=European Central Bank |accessdate=2020-04-04}}</ref> Dizajn kovanica 1, 2 i 5 centi prikazuje [[Europa|Europu]] u odnosu na svijet. Kovanice simboliziraju jedinstvo EU.<ref name="ECB Coin main page"/>
 
==== Izvorni dizajn ====
Kovanice od 10 centi na više kovane do 2006. godine (do 2008. za kovanice iz Italije, San Marina, Vatikana, Austrije i Portugala) prikazivale su zemljopisnu kartu tadašnjih članica EU (EU15).


==== Trenutni dizajn ====
==== Trenutni dizajn ====
Dana 7. lipnja 2005. godine Europsko vijeće odlučilo je da zajednička strana kovanica vrijednosti od 10c do 2 eura treba biti ažurirana kako bi odražavala proširenje EU 2004. godine.<ref name="EC - Euro coins">{{Citiranje weba|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/cash/coins/|title=Euro coins - European Commission|date=14 May 2013|work=Europa|publisher=ec.europa.eu|accessdate=1 August 2013}}</ref> Kovanice vrijednosti 1c, 2c i 5c prikazuju Europu u odnosu na ostatak svijeta, stoga su ostale nepromijenjene. 2007. godine predstavljen je novi dizajn. <ref name="Common side specification">{{Citiranje weba|url=https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/common/html/index.en.html|title=ECB: Common sides|work=ecb.int|publisher=European Central Bank|accessdate=2020-04-04}}</ref> Dizajn i dalje zadržava sve elemente izvornog dizajna, uključujući [[Zastava Europske unije|dvanaest zvijezda]], ali karta petnaest država zamjenjuje se onom koja prikazuje cijelu Europu kao kontinent, bez granica, što naglašava jedinstvo. Ti novčići nisu bili obvezni za postojeće [[Eurozona|članice eurozone]] kada su predstavljeni 2007. godine, ali su to postali za svaku članicu 2008.  
Dana 7. lipnja 2005. godine Europsko vijeće odlučilo je da zajednička strana kovanica vrijednosti od 10 centi naviše treba biti ažurirana kako bi odražavala proširenje EU 2004. godine.<ref name="EC - Euro coins"/> Kovanice manjih apoena prikazuju Europu u odnosu na ostatak svijeta, te ih nije bilo potrebno mijenjati. Novi dizajn predstavljen je 2007. godine.<ref name="Common side specification"/> Zadržani su svi elementi izvornog dizajna, uključujući [[Zastava Europske unije|dvanaest zvijezda]], no karta petnaest država članica zamijenjena je onom koja prikazuje cijelu Europu kao kontinent, bez granica, što naglašava jedinstvo. Novi dizajn postao je obavezan za sve članice eurozone 2008. godine.  


Počevši od 2017. godine kovanice od 1, 2 i 5 centa iz pojedinih država članica počele su prilagođavati svoj zajednički bočni dizajn u novoj verziji, prepoznatoj po manjim i zaobljenijim brojem i dužim linijama izvan zvijezda na opsegu kovanice. <ref>https://en.numista.com/catalogue/pieces107.html</ref>
Počevši od 2017. godine, kovanice od 1, 2 i 5 centi iz pojedinih država članica počele su se prilagođavati zajedničkom dizajnu u novoj verziji, prepoznatljivom po manjim i zaobljenijim brojkama te dužim linijama izvan zvijezda pri obodu kovanice.<ref>https://en.numista.com/catalogue/pieces107.html</ref>


[[Cipar]] je prikazan nekoliko stotina kilometara sjeverozapadno od svog stvarnog položaja kako bi se uvrstio na kartu. Na kovanicama od 1 i 2 eura pokazalo se da je otok izravno istočno od kontinentalne [[Grčka|Grčke]] ; na kovanicama od 10c, 20c i 50c pojavljuje se neposredno ispod [[Kreta|Krete]]. Izvorni prijedlog [[Europska komisija|Europske komisije]] bio je uključivanje i [[Turska|Turske]] na kartu, ali [[Vijeće Europske unije|Vijeće]] je odbacilo ovaj dizajn.
[[Cipar]] je prikazan nekoliko stotina kilometara sjeverozapadno od svog stvarnog položaja kako bi se uvrstio na kartu. Na kovanicama od 1 i 2 € prikazan je izravno istočno od kontinentalne [[Grčka|Grčke]]; na kovanicama od 10, 20 i 50 centi pojavljuje se neposredno ispod [[Kreta|Krete]]. Izvorni prijedlog [[Europska komisija|Europske komisije]] bio je uključivanje i [[Turska|Turske]] na kartu, no [[Vijeće Europske unije|Vijeće]] je ovaj prijedlog odbacilo.


==== Početni dizajn ====
==== Početni dizajn ====
Izvorni nacrti kovanica od 10c, 20c i 50c pokazali su obrise svake od 15 država članica EU. Svaka je država prikazana kao odvojena od ostalih, što je Europi dalo izgled [[Otočje|arhipelaga]]. Prikazane su i tadašnje države članice EU izvan [[Eurozona|eurozone]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Švedska]] i [[Danska]]). Države izvan EU nisu prikazane.
Izvorni nacrti kovanica od 10, 20 i 50 centi prikazivali su obrise svake od 15 država članica EU. Svaka je država prikazana kao odvojena od ostalih, što je Europi dalo izgled [[Otočje|arhipelaga]]. Prikazane su i tadašnje države članice EU izvan [[Eurozona|eurozone]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Švedska]] i [[Danska]]). Države izvan EU nisu bile prikazane.


Na kovanicama od 1 i 2 eura kopnena masa izgledala je skladnije iako su bile naznačene granice. Kao i u trenutnim izdanjima, svi su novčići u svom dizajnu imali 12 zvjezdica.
Na kovanicama od 1 i 2 € kopnena masa izgledala je skladnije iako su bile naznačene granice. Sve su kovanice u svom dizajnu imali 12 zvjezdica, što je element koji se zadržao do danas.


Godina prikazana na kovanicama može datirati od 1999. godine, kada je valuta formalno uspostavljena (s datumom 1999. godine kovani su samo belgijski, finski, francuski, nizozemski i španjolski novac). Te zemlje tradicionalno izdaju kovanice s godinom kovanja, a ne godinom puštanja u optjecaj.
Godina prikazana na kovanicama može biti 1999. godina, kada je valuta formalno uspostavljena (s datumom 1999. godine kovani su samo belgijski, finski, francuski, nizozemski i španjolski novac). Te zemlje tradicionalno izdaju kovanice s godinom kovanja, a ne godinom puštanja u optjecaj.


Istraživači sa Sveučilišta u Zürichu upozorili su da vanjski metalni prsten koji okružuje unutarnju tabletu druge boje, kao na euro kovanicama, može dovesti do oslobađanja visoke razine nikla, što uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi osjetljivih na metal. Istraživači su također upozorili da kovanice mogu sadržavati između 240 i 320 puta veću količinu nikla dopuštenu prema EU direktivi o niklu. <ref name="Euro allergic reaction">{{Citiranje weba|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/2251152.stm|title=BBC NEWS Health Euro coins 'trigger allergy'|date=12 September 2002|work=BBC News|publisher=bbc.co.uk|accessdate=1 August 2013}}</ref>
Istraživači sa [[Sveučilište u Zürichu|Sveučilišta u Zürichu]] upozorili su da vanjski metalni prsten koji okružuje unutarnju jezgru druge boje, kao na eurokovanicama, može dovesti do oslobađanja visoke razine [[Nikal|nikla]], što uzrokuje [[Alergijska reakcija|alergijske reakcije]] kod ljudi osjetljivih na metal. Istraživači su također upozorili da kovanice mogu sadržavati između 240 i 320 puta veću količinu nikla dopuštenu od EU direktive o niklu.<ref name="Euro allergic reaction">{{Citiranje weba |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/2251152.stm |title=BBC NEWS Health Euro coins 'trigger allergy' |date=12. rujna 2002. |work=BBC News |publisher=bbc.co.uk |accessdate=1. kolovoza 2013.}}</ref>


=== Nacionalne strane ===
=== Nacionalne strane ===
[[Avers i revers|Aversna]] strana razlikuje se od države do države, a svaka članica može odabrati svoj vlastiti dizajn. Svaki od osam kovanica može imati isti dizajn (poput irskih kovanica) ili se može razlikovati od kovanice do kovanice (poput talijanskih kovanica). U monarhijama na nacionalnoj strani obično se nalazi portret monarha u zemlji, često u dizajnu prenesenom iz bivše valute (npr. Belgijski novčići ). Republike imaju tendenciju prikazivanja nacionalnih spomenika, simbola ili stiliziranih dizajna (poput francuskih kovanica). Gravure (rezbarije) na rubu kovanice od 2 eura također podliježu nacionalnom izboru.
[[Avers i revers|Aversna]] strana razlikuje se od države do države, a svaka članica može odabrati svoj vlastiti dizajn. Svaki od osam apoena može imati isti dizajn (poput irskih kovanica) ili se može razlikovati od kovanice do kovanice (poput talijanskih kovanica). U monarhijama se na nacionalnoj strani obično nalazi portret monarha zemlje, često u dizajnu prenesenom iz bivše valute (npr. belgijske kovanice). Republike imaju tendenciju prikazivanja nacionalnih spomenika, simbola ili stiliziranih dizajna (poput francuskih kovanica). [[Graviranje|Gravure]] (rezbarije) na obodu kovanice od 2 € također podliježu nacionalnom izboru.
<!-- [[File:Eurocoin.ie.100.gif|desno|mini|128x128px| Nacionalna strana irske kovanice od 1 eura ]] -->
<!-- [[File:Eurocoin.ie.100.gif|desno|mini|128x128px| Nacionalna strana irske kovanice od 1 eura ]] -->
Postoje, međutim, neka ograničenja u pogledu dizajna: on mora sadržavati [[Zastava Europske unije|dvanaest zvijezda]], inicijale gravera i godinu izdanja. Nova izdanja moraju također sadržavati naziv države izdavatelja ili njezinu kraticu. Ne smije ponavljati apoen kovanice ili riječi ''euro'' osim ako nije u drugoj abecedi (kao što je na grčkim kovanicama). <ref name="Common guidelines on national sides - EC">{{Citiranje weba|url=http://europa.eu/legislation_summaries/economic_and_monetary_affairs/introducing_euro_practical_aspects/l25089_en.htm|title=Common guidelines: the national sides of euro coins|date=19 January 2007|work=Europa|publisher=europa.eu|accessdate=1 August 2013}}</ref> Ovo pravilo krši Austrija. Nacionalna strana također je trebala ostati nepromijenjena do kraja 2008., osim ako monarh prikazan na novčiću ne umre ili ne abdicira (kao što je slučaj s novčićima Vatikana ili monegaškim novčićima).
Postoje, međutim, neka ograničenja u pogledu dizajna: on mora sadržavati [[Zastava Europske unije|dvanaest zvijezda]], inicijale gravera i godinu izdanja.
<!-- [[File:Eur.de.100.gif|desno|mini|128x128px| Nacionalna strana njemačke kovanice od 1 eura ]] -->
Iako nisu članice EU-a, [[Andora]], [[Monako]], [[San Marino]] i [[Vatikan]] također imaju kovanice eura s nacionalnom stranom, no znatan broj tih kovanica se ne stavljaju u opći promet, već se prodaju kolekcionarima po cijeni većoj od njihove nominalne vrijednosti.<ref>{{Citiranje weba |url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/world/outside_euro_area/index_en.htm |title=The euro outside the euro area |date=5. srpnja 2011. |work=ec.europa.eu |accessdate=10. rujna 2011.}}</ref>
Trenutno ne postoji plan ukidanja nacionalnog dizajna u korist zajedničkog - europskog. Međutim, [[Europska komisija|Komisija]] je predložila da kovanice 1c, 2c i 5c imaju zajednički dizajn kako bi se smanjili troškovi. <ref name="5yrs. Euro coins & notes">{{Citiranje weba|url=http://europa.eu/legislation_summaries/economic_and_monetary_affairs/introducing_euro_practical_aspects/l25087_en.htm|title=Five years of Euro banknotes and coins|date=17 January 2007|work=Europa|publisher=europa.eu|accessdate=1 August 2013}}</ref>
[[Datoteka:Moneda_de_2_Euros_de_Finlàndia.JPG|desno|mini|127x127px| Nacionalna strana finske kovanice od 2 eura ]]
Iako nisu članice EU-a, [[Andora]], [[Monako]], [[San Marino]] i [[Vatikan]] također imaju kovanice eura s nacionalnom stranom, ali znatan broj tih kovanica vlasti ne stavljaju u opći promet, već ih prodaju kolekcionari za cijene veće od njihove nominalne vrijednosti. <ref>{{Citiranje weba|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/world/outside_euro_area/index_en.htm|title=The euro outside the euro area|date=5 July 2011|work=ec.europa.eu|accessdate=10 September 2011}}</ref>
[[Datoteka:Eurocoin.cy.200.gif|desno|mini|120x120px| Nacionalna strana Ciparske kovanice od 2 eura ]]
[[Datoteka:Eurocoin.cy.200.gif|desno|mini|120x120px| Nacionalna strana Ciparske kovanice od 2 eura ]]
Nijedno [[Prekomorske zemlje i teritoriji Europske Unije|područje koje je povezano sa zemljama eurozone]] ne izdaje vlastite kovanice eura. Francuska i Nizozemska imaju područja koja imaju svoje valute.
Nijedno [[Prekomorske zemlje i teritoriji Europske unije|područje koje je povezano sa zemljama eurozone]] ne izdaje vlastite kovanice eura. Francuska i Nizozemska imaju područja koja imaju vlastite valute.


Od 2015. godine postoje 23 zemlje koje izdaju kovanice sa svojim nacionalnim stranama, što čini 184 različite euro kovanice, ne računajući godišnje razlike ili prigodne kovanice.
Od 2015. godine postoje 23 zemlje koje izdaju kovanice sa svojim nacionalnim stranama, što čini 184 različite eurokovanice, ne računajući godišnje razlike ili prigodne kovanice.
 
Dana 4. veljače 2022. Vlada RH predstavila je hrvatski dizajn nacionalne strane kovanica eura i centa. Za kovanicu od 2 € odabran je dizajn geografske karte Hrvatske s natpisom u obodu „O LIJEPA O DRAGA O SLATKA SLOBODO”. Za kovanicu od 1 € odabran je dizajn s motivom kune. Za kovanice od 10, 20 i 50 centi odabran je dizajn s [[Nikola Tesla|Nikolom Teslom]], a za kovanice 1, 2, i 5 centi odabran je dizajn s [[Ligatura|ligaturno]] vezanim [[Glagoljica|glagoljičkim]] slovima Ⱈ (H) i Ⱃ (R).<ref>{{Citation |title=Predstavljanje dizajna nacionalne strane kovanica eura i centa (4.2.2022.) |url=https://www.youtube.com/watch?v=iJSMJnwQufE |accessdate=2022-02-04 |language=hr-HR}}</ref>


==== Naknadne promjene ====
==== Naknadne promjene ====


Prema [[Preporuka Europske unije|preporuci Europske komisije]] od 19. prosinca 2008. godine, nova izdanja moraju sadržavati naziv države izdavatelja ili njezinu kraticu. Aversna strana ne smije ponavljati apoen kovanice ili naziv valute (euro, cent) osim ako nije u drugom pismu (npr. na grčkim kovanicama).<ref name="Common guidelines on national sides - EC" /> Ovog pravila se ne pridržava Austrija, koja na aversnoj, nacionalnoj strani i dalje prikazuje i apoen i naziv valute. Nacionalna strana također je trebala ostati nepromijenjena do kraja 2008., osim ako monarh prikazan na novčiću ne umre ili ne abdicira (kao što je slučaj s novčićima Vatikana ili monegaškim novčićima). Predviđeni rok za reviziju dizajna je 20. lipnja 2062.


Na nacionalnim stranama svih apoena tečajnih kovanica eura trebale bi biti naznačene države članice izdavateljice pomoću imena države članice ili njezine kratice.
Ova bi se Preporuka trebala primjenjivati na nacionalne strane i rubne natpise kako redovnih, tako i prigodnih eurokovanica. Ne bi se trebao primjenjivati na nacionalne strane i rubna slova normalnih i prigodnih eurokovanica koje su prvi put izdane prije usvajanja ove Preporuke.  


Nacionalna strana ne smije ponavljati nikakve naznake na apoenu ili bilo kojem njegovom dijelu na novčiću, niti treba ponavljati naziv jedinstvene valute ili njezinog pododjeljka, osim ako takva naznaka proizlazi iz upotrebe druge abecede.
Preporuka je potaknula pet članica eurozone da promijene svoj nacionalni dizajn. Finska i Belgija to su učinile 2007., odnosno 2008. godine, dok Austrija, Njemačka i Grčka nisu najavile nikakve promjene u dizajnu (stanje: veljača 2018. godine).


Ova bi se Preporuka trebala primjenjivati na nacionalne strane i rubne natpise kako normalnih, tako i prigodnih euro kovanica. Ne bi se trebao primjenjivati na nacionalne strane i rubna slova normalnih i prigodnih euro kovanica koje su prvi put izdane prije usvajanja ove Preporuke.
Od 2016. godine, Belgija, Monako, Nizozemska, Španjolska i Vatikan doživjeli su promjenu šefa države i ažurirali su svoj dizajn kako bi odražavali ovu promjenu te uredbu komisije tamo gdje je to bilo potrebno.


Gornji su odlomci iz [[Preporuka Europske unije|Preporuke]] Europske komisije od 19. prosinca 2008. u osnovi potaknuli pet članica eurozone da promijene svoj nacionalni dizajn. Finska i Belgija to su učinile 2007., odnosno 2008. godine, dok Austrija, Njemačka  i Grčka nisu najavile nikakve promjene u dizajnu (stanje: veljača 2018. godine). Međutim, uredba predviđa  20. lipnja 2062. kao rok za reviziju dizajna.
Trenutno ne postoji plan ukidanja nacionalnog dizajna u korist zajedničkog europskog. Međutim, [[Europska komisija|Komisija]] je predložila da kovanice od 1, 2 i 5 centi imaju zajednički dizajn kako bi se smanjili troškovi izrade.<ref name="5yrs. Euro coins & notes">{{Citiranje weba |date=17. siječnja 2007. |title=Five years of Euro banknotes and coins |url=http://europa.eu/legislation_summaries/economic_and_monetary_affairs/introducing_euro_practical_aspects/l25087_en.htm |accessdate=1. kolovoza 2013. |work=Europa |publisher=europa.eu}}</ref>
 
Od 2016. godine Belgija, Monako, Nizozemska, Španjolska i Vatikan doživjeli su promjenu šefa države i revidirali su svoje dizajne kako bi odražavali ovu promjenu i te nove uredbe tamo gdje je to bilo potrebno.


=== Sigurnosne značajke ===
=== Sigurnosne značajke ===
Euro kovanice imaju strojno čitljive značajke visoke sigurnosti. <ref name="ECB Coin security features">{{Citiranje weba|url=http://www.ecb.int/euro/coins/security/html/index.en.html|title=ECB: Security features|work=ECB|publisher=ECB|accessdate=2 July 2013}}</ref> U kovanice od 1 i 2 eura ugrađene su sofisticirane tehnologije bi-metala. Kovanice od 10c, 20c i 50c izrađene su od [[Nordijsko zlato|nordijskog zlata]], koje je jedinstvena legura, teško se topi i koristi se isključivo za kovanice. Natpisi na rubu kovanice od 2 eura također ga štite od krivotvorenja.  
Eurokovanice imaju strojno čitljive značajke visoke sigurnosti.<ref name="ECB Coin security features">{{Citiranje weba |url=http://www.ecb.int/euro/coins/security/html/index.en.html |title=ECB: Security features |work=ECB |publisher=ECB |accessdate=2. srpnja 2013.}}</ref> U kovanice od 1 i 2 € ugrađene su sofisticirane tehnologije [[Bimetal|bimetala]]. Kovanice od 10, 20 i 50 centi izrađene su od [[Nordijsko zlato|nordijskog zlata]], koji je jedinstvena legura koja se teško topi i koristi isključivo za kovanice. Natpisi na obodu kovanicu od 2 € dodatno štite od krivotvorenja.  


=== Značajke za osobe oštećenog vida ===
=== Značajke za osobe oštećenog vida ===
Euro kovanice dizajnirane su u suradnji s organizacijama koje predstavljaju slijepe osobe, a kao rezultat toga sadrže mnoštvo značajki koje im omogućuju prepoznavanje kovanica samim dodirom. Uz to, njihov vizualni izgled osmišljen tako da ih je lako razlikovati od strane osoba koje ne mogu pročitati natpise na kovanicama.
Eurokovanice su dizajnirane u suradnji s organizacijama koje predstavljaju slijepe osobe, a kao rezultat toga sadrže mnoštvo značajki koje omogućuju prepoznavanje kovanica dodirom. Usto je njihov vizualni izgled osmišljen tako da ih je osobama oštećenog vida lako razlikovati.


Novčići se povećavaju u veličini i težini. Od osam apoena euro kovanica, tri najniža apoena su mala, boje nalikuju bakru i prilično su tanka i lagana. Sljedeće tri apoena sliče zlatnoj boji i deblji su i teži. Dva najviša apoena su bimetalna, uglavnom su veći i deblji od nižih apoena.
Kovanice se prema apoenaži veličinski i težinski povećavaju. Tri najniža apoena su mala, bakrenocrvene boje i prilično su tanka i lagana. Sljedeća tri apoena zlatne su boje, deblji su i teži. Dva najveća apoena su bimetalna te su veći i deblji od manjih apoena.


Općenito, što je vrijednost veća, novac je teži i veći. Bakrena boja identificira malu vrijednost; zlatna boja identificira srednju vrijednost; dok dva različita metala prepoznaju visoku vrijednost.
Općenito, što je veći apoen, kovanica je veća i teža. Bakrenocrvena boja identificira malu vrijednost, zlatna boja identificira srednju vrijednost; dok dva različita metala identificiraju visoku vrijednost.


Postoje razlike i unutar svake skupine. Kovanica od 2 centa ima žljebljeni rub kako bi se razlikovala od kovanica od 1 i 5 centa, kao i od američkog penija, koji ima istu boju i promjer. Slično tome, kovanica od 20 centi glatka je, sa sedam uvlaka, kako bi se razlikovala od kovanica od 10 i 50 centi.
Postoje razlike i unutar svake skupine. Obod kovanice od 2 centa ima utor kako bi se razlikovala od kovanica od 1 i 5 centi, kao i od američkog 1 centa, koji ima istu boju i promjer. Slično tomu, kovanica od 20 centi ima glatki obod sa sedam uvlaka što joj daje oblik španjolskog cvijeta, kako bi se osim veličinom i težinom bolje razlikovala od kovanica od 10 i 50 centi.


Iako su prije eura postojale i druge valute koje su posebno dizajnirane na slične načine (različite veličine, boje i grebeni) za pomoć slabovidnima, uvođenje eura predstavlja prvi put da su vlasti konzultirale udruge koje predstavljaju slijepe i slabovidne osobe prije puštanja valute u opticaj.
Iako su prije eura postojale i druge valute koje su posebno dizajnirane na slične načine (različite veličine, boje i utori) za pomoć slabovidnim osobama, uvođenje eura predstavlja prvi put da su prije puštanja neke valute u opticaj konzultirane udruge koje predstavljaju slijepe i slabovidne osobe.


== Prigodna izdanja ==
== Prigodna izdanja ==
Svaka država također može kovati dva [[Komemorativne kovanice od €2|prigodna novčića]] svake godine od lipnja 2012. godine. Od 2004. do svibnja 2012. zemlje su smjele kovati samo jedan novčić godišnje. Na taj se način mogu koristiti samo kovanice od 2 eura (da bi bile zakonsko sredstvo plaćanja) i postoji ograničenje broja koji se može izdati. Novčić mora prikazivati uobičajene kriterije dizajna, poput [[Zastava Europske unije|dvanaest zvjezdica]], godine i zemlje izdavanja.
Svaka država može kovati dvije [[Komemorativne kovanice od €2|prigodne kovanice]] po godini počevši od lipnja 2012. godine. Od 2004. do svibnja 2012. zemlje su smjele kovati samo jednu prigodnu kovanicu godišnje. Prigodne mogu biti samo kovanice od 2 € (da bi mogle biti zakonsko sredstvo plaćanja) te postoji količinsko ograničenje koliko ih se smije kovati. Kovanica mora poštovati uobičajene kriterije dizajna, poput [[Zastava Europske unije|dvanaest zvjezdica]], godine i zemlje izdavanja.


[[Grčka]] je prva zemlja koja je izdala prigodni novčić, a slijedili su je svi osim [[Cipar|Cipra]] i [[Irska|Irske]]. Međutim, 2007. godine svaka država [[Eurozona|eurozone]] sudjelovala je u programu [[Rimski ugovori (1957.)|Rimskog sporazuma]], gdje su sve države članice izdale kovanicu sličnog dizajna u spomen na potpisivanje Rimskog sporazuma, jedina razlika je ime zemlje izdavanja i jezik teksta. To se ponovilo 2009. godine u spomen na 10. godišnjicu [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|Ekonomske i monetarne unije]]. Dizajn su odabrali elektroničkim glasanjem građani EU-a.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.eurodesigncontest.eu/index.cfm|title=Commemorating 10 years of Economic and Monetary Union!|archiveurl=https://archive.today/20081217065642/http://www.eurodesigncontest.eu/index.cfm|archivedate=17 December 2008|date=17 December 2008|work=EuroDesignContest|accessdate=28 February 2008}}</ref> Najnoviji uobičajeni prigodni novčić izdan je 2015. godine u spomen na 30 godina zastave Europske unije.
[[Grčka]] je prva zemlja koja je izdala prigodnu kovanicu, a slijedili su je svi osim [[Cipar|Cipra]] i [[Irska|Irske]]. Međutim, 2007. godine svaka država [[Eurozona|eurozone]] sudjelovala je u programu [[Rimski ugovori (1957.)|Rimskog sporazuma]], gdje su sve države članice izdale kovanicu sličnog dizajna u spomen na potpisivanje Rimskog sporazuma, jedina razlika je ime zemlje izdavanja i jezik teksta. To se ponovilo 2009. godine u spomen na 10. godišnjicu [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|Ekonomske i monetarne unije]]. Dizajn su elektroničkim glasanjem odabrali građani EU.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.eurodesigncontest.eu/index.cfm |title=Commemorating 10 years of Economic and Monetary Union! |archiveurl=https://archive.today/20081217065642/http://www.eurodesigncontest.eu/index.cfm |archivedate=17. prosinca 2008. |date=17. prosinca 2008. |work=EuroDesignContest |accessdate=28. veljače 2008.}}</ref> Najnovija zajednička prigodna kovanica izdana je 2015. godine u spomen na 30. obljetnicu zastave Europske unije.


Godine 2006. [[Njemačka|Njemačka je]] počela izdavati seriju kovanica, [[Komemorativne kovanice od €2|njemačku seriju Bundesländer]], koja prikazuje svaku [[Njemačke savezne pokrajine|od njemačkih država]] na svojim kovanicama; ovo će trajati do 2021. godine.
Od 2006. do 2021. godine [[Njemačka|Njemačka je]] izdavala njemačku seriju Bundesländer kovanica, koja prikazuje svaku [[Njemačke savezne pokrajine|od njemačkih država]].


[[Španjolska|Španjolska je]] pokrenula prigodnu seriju novčića Patrimonio de la Humanidad de la UNESCO (UNESCO-ova svjetska baština) 2010. godine, obilježavajući [[Svjetska baština u Španjolskoj|sva španjolska mjesta pod zaštitom UNESCO-a]], koja bi se mogla nastaviti do 2050. godine. Redoslijed izdavanja kovanica za određeno područje podudara se s redoslijedom kojim su proglašeni [[Svjetska baština|UNESCO-vom svjetskom baštinom]]. <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.zwei-euro.com/news/artikel/a/2010/01/19/article/weitere-ausgaben-der-2-euro-gedenkmuenzenserie-unesco-weltkulturerbestaetten.html|title=''Spanien: Weitere Ausgaben der 2-Euro-Gedenkmünzenserie "UNESCO-Weltkulturerbestätten"''|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110718161301/http://www.zwei-euro.com/news/artikel/a/2010/01/19/article/weitere-ausgaben-der-2-euro-gedenkmuenzenserie-unesco-weltkulturerbestaetten.html|archivedate=2011-07-18|date=2010-01-19|accessdate=2010-01-20}}</ref>
[[Španjolska|Španjolska je]] pokrenula prigodnu seriju kovanica ''Patrimonio de la Humanidad de la UNESCO'' (»UNESCO-ova svjetska baština«) 2010. godine, obilježavajući [[Svjetska baština u Španjolskoj|sva španjolska mjesta pod zaštitom UNESCO-a]], koja bi se mogla nastaviti do 2050. godine. Redoslijed izdavanja kovanica za određeno područje podudara se s redoslijedom kojim su proglašeni [[Svjetska baština|UNESCO-ovom svjetskom baštinom]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.zwei-euro.com/news/artikel/a/2010/01/19/article/weitere-ausgaben-der-2-euro-gedenkmuenzenserie-unesco-weltkulturerbestaetten.html |title=Spanien: Weitere Ausgaben der 2-Euro-Gedenkmünzenserie "UNESCO-Weltkulturerbestätten" |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110718161301/http://www.zwei-euro.com/news/artikel/a/2010/01/19/article/weitere-ausgaben-der-2-euro-gedenkmuenzenserie-unesco-weltkulturerbestaetten.html |archivedate=2011-07-18 |date=2010-01-19 |accessdate=2010-01-20}}</ref>


[[Malta|Malta je]] izdala seriju od [[Komemorativne kovanice od €2|pet prigodnih kovanica od 2 eura]], sve povezane s [[Malta|malteškom ustavnom poviješću]]. Prvi novčić izdan je 2011., a posljednji je kovan 2015. <ref name="http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/cash/commemorative/2011_en.htm">{{Citiranje weba|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/cash/commemorative/2011_en.htm|title=Commemorative coins 2011 - ECFIN - European Commission|date=|publisher=Ec.europa.eu|accessdate=2011-04-10}}</ref>
[[Malta]] je izdala seriju od pet prigodnih kovanica od 2 €, sve povezane s [[Malta|malteškom ustavnom poviješću]]. Prva kovanica izdana je 2011., a posljednja 2015. godine.<ref name="http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/cash/commemorative/2011_en.htm">{{Citiranje weba |url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/cash/commemorative/2011_en.htm |title=Commemorative coins 2011 - ECFIN - European Commission |publisher=Ec.europa.eu |accessdate=2011-04-10}}</ref>


=== Zlatna i srebrna prigodna izdanja ===
=== Zlatna i srebrna prigodna izdanja ===
Nasljeđe stare nacionalne prakse je kovanje srebrnog i zlatnog prigodnog novca. Za razliku od uobičajenih izdanja, ovi novčići ''nisu zakonsko sredstvo plaćanja u cijeloj [[Eurozona|eurozoni]]'', već '''samo''' u zemlji u kojoj se izdaju (npr. [[Finska|Finski]] prigodni novac od 10 eura ne može se koristiti u [[Portugal|Portugalu]]).
Nasljeđe stare nacionalne prakse je kovanje prigodnog srebrnog i zlatnog novca. Za razliku od uobičajenih izdanja, ovi novčići ''nisu zakonsko sredstvo plaćanja u cijeloj [[Eurozona|eurozoni]]'', već '''isključivo''' u zemlji u kojoj se izdaju (npr. [[Finska|Finski]] prigodni novčić od 10 € ne može se koristiti u [[Portugal]]u).


Međutim, ovi zlatnici namijenjeni su kolekcionarima, jer vrijednost njihovih poluga znatno premašuje njihovu [[Apoen|nominalnu vrijednost]] . Neki srebrni novčići, poput [[Njemačka|njemačkih]] spomenica od 10 eura, često su dostupni u bankama i nekim trgovcima po nominalnoj vrijednosti. Međutim, ovi novčići uglavnom ne cirkuliraju, već ih čuvaju sakupljači.
Međutim, ovi su novčići namijenjeni prvenstveno sakupljačima, jer njihova vrijednost znatno premašuje [[Apoen|nominalnu vrijednost]]. Neki srebrni novčići, poput [[Njemačka|njemačkih]] spomenica od 10 €, često su dostupni u bankama i nekim trgovcima po nominalnoj vrijednosti. Međutim, ovi novčići uglavnom ne cirkuliraju, već ih čuvaju sakupljači.


Neizvjesno je hoće li im [[Vijeće Europske unije|Vijeće ministara]] dodijeliti status zakonskog sredstva plaćanja negdje izvan nacionalnih granica, jer [[San Marino]], [[Monako]] i [[Vatikan]] također izdaju ovu vrstu kovanica.
Neizvjesno je hoće li im [[Vijeće Europske unije|Vijeće ministara]] dodijeliti status zakonskog sredstva plaćanja negdje izvan nacionalnih granica, jer [[San Marino]], [[Monako]] i [[Vatikan]] također izdaju ovu vrstu novčića.


=== Belgijski novčić od 2,50 eura ===
=== Belgijski novčić od 2,50 € ===
'''Belgijska kovanica od 2,50 eura''' prigodna je [[Kovanice Eura|kovanica eura koja]] vrijedi u [[Belgija|Belgiji]], prvi put izdana 2015. godine sa 70 000 kovanih kovanica. Novčić obilježava 200. godišnjicu [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovog]] poraza u [[Bitka kod Waterlooa|bitci kod Waterlooa]] . <ref>{{Citiranje novina|first=Dan|last=Bilefsky|url=https://www.nytimes.com/2015/06/10/world/europe/belgium-commemorates-waterloo-with-euro-and-france-is-not-pleased.html|title=Belgium Commemorates Waterloo With a Coin, and France Is Not Pleased|work=[[The New York Times]]|date=9 June 2015}}</ref>
'''Belgijski novčić od 2,50 €''' prigodno je izdanje koje vrijedi kao sredstvo plaćanja u [[Belgija|Belgiji]]. Prvi je puta izdan 2015. godine u količini od {{N|70.000}} komada. Novčić obilježava 200. godišnjicu [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovog]] poraza u [[Bitka kod Waterlooa|bitci kod Waterlooa]].<ref>{{Citiranje novina |first=Dan |last=Bilefsky |url=https://www.nytimes.com/2015/06/10/world/europe/belgium-commemorates-waterloo-with-euro-and-france-is-not-pleased.html |title=Belgium Commemorates Waterloo With a Coin, and France Is Not Pleased |work=[[The New York Times]] |date=9. lipnja 2015.}}</ref>


Belgija je za tu priliku prvotno planirala kovati [[Komemorativne kovanice od €2|prigodne kovanice u iznosu od 2 eura]]. Međutim, [[Francuska|Francuska je]] taj plan blokirala (nakon što je 180 000 kovanih novčića već iskovano, morali su ih odbaciti). Kovanje u apoenu od 2,5 eura otklanja pritužbe Francuske jer kovanice neće biti zakonsko sredstvo plaćanja u [[Europska unija|Europskoj uniji]], one su legalne samo za valutu u Belgiji. <ref>Jason Karaian. [http://qz.com/423450/frances-whining-wont-stop-belgium-from-minting-coins-commemorating-the-battle-of-waterloo/ "France’s whining won’t stop Belgium from minting coins commemorating the Battle of Waterloo".] ''[[Quartz (publication)|Quartz]]'', 9 June 2015.</ref> Zakon EU kaže da bilo koja zemlja može izdati bilo koji novi kovani novac koji želi ako je nepravilna apoena, pa je Belgija stoga izumila novčić od 2,5 eura. <ref>[https://www.theguardian.com/business/shortcuts/2015/jun/10/euro-coin-row-france-wins-the-battle-belgium-wins-the-war Euro coin row: France wins the battle, Belgium wins the war] The Guardian June 10, 2015.</ref>
Belgija je za tu priliku prvotno planirala kovati prigodnu kovanicu od 2 €. Međutim, Francuska je taj plan blokirala (nakon što je {{N|180.000}} kovanica već bilo iskovano, morali su ih odbaciti). Kovanje u apoenu od 2,5 eura otklanja pritužbe Francuske jer novčići neće biti zakonsko sredstvo plaćanja u cijeloj [[Europska unija|Europskoj uniji]], već samo u Belgiji.<ref>Jason Karaian. [http://qz.com/423450/frances-whining-wont-stop-belgium-from-minting-coins-commemorating-the-battle-of-waterloo/ "France’s whining won’t stop Belgium from minting coins commemorating the Battle of Waterloo".] ''[[Quartz (publication)|Quartz]]'', 9 June 2015.</ref> S obzirom na to da bilo koja zemlja eurozone može kovati novac čak i nepravilnog apoena, Belgija ima novčić od 2,5 eura.<ref>[https://www.theguardian.com/business/shortcuts/2015/jun/10/euro-coin-row-france-wins-the-battle-belgium-wins-the-war Euro coin row: France wins the battle, Belgium wins the war] The Guardian June 10, 2015.</ref>


== Cirkulacija ==
== Optjecaj ==
[[Europska središnja banka]] pomno prati cirkulaciju i zalihe euro kovanica i [[Euro novčanice|novčanica]]. Zadatak je Eurosustava osigurati učinkovitu i nesmetanu opskrbu euro kovanica i održati njihovu cjelovitost u cijeloj [[Eurozona|eurozoni]]. <ref name="Circulation">{{Citiranje weba|url=https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/banknotes+coins/circulation/html/index.en.html|title=ECB: Circulation|date=July 2019|work=European Central Bank|publisher=European Central Bank}}</ref>
[[Europska središnja banka]] prati cirkulaciju i zalihe eurokovanica i [[Euro novčanice|novčanica]]. Zadatak je Eurosustava osigurati učinkovitu i nesmetanu opskrbu eurokovanica i održati njihovu cjelovitost u cijeloj [[Eurozona|eurozoni]].<ref name="Circulation">{{Citiranje weba |url=https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/banknotes+coins/circulation/html/index.en.html |title=ECB: Circulation |date=Srpanj 2019. |work=European Central Bank |publisher=European Central Bank}}</ref>


=== Statistika ===
=== Statistika ===
Od srpnja 2019. godine širom eurozone u opticaju je približno 130 milijardi kovanica. Za uspordbu, SAD su kovale više od 300 milijardi penija od 1983. godine kada je započeo trenutni bakrom presvučeni metalni sastav. Koristeći populaciju od 341,9 milijuna ljudi za euro područje znači da je otprilike 188 kovanica apoena od 1c ili 2c po stanovniku, odnosno 203 ostalih kovanica po stanovniku.
Na kraju prosinca 2021. godine širom eurozone u optjecaju je bilo više od 141 milijarde kovanica. Za usporedbu, SAD su kovale više od 300 milijardi [[Penny|pennyja]] od 1983. godine kada je započeo trenutni bakrom presvučeni metalni sastav. Koristeći se stanovništvom od 341,9 milijuna ljudi za europodručje znači da je otprilike 199 milijardi kovanica apoena od 1 ili 2 centi po stanovniku, odnosno 215 kovanica ostalih apoena po stanovniku.
{| class="wikitable"
{| class="wikitable"
|+ Statistički podaci važeći od srpnja 2019. <ref name="Circulation">{{Citiranje weba|url=https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/banknotes+coins/circulation/html/index.en.html|title=ECB: Circulation|date=July 2019|work=European Central Bank|publisher=European Central Bank}}</ref>
|+ Statistički podaci važeći u prosincu 2021.<ref>{{Citiranje weba |title=Banknotes and coins statistics (Full report) - Banknotes and coins statistics - ECB/Eurosystem policy - Reports - ECB Statistical Data Warehouse |url=https://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=1000006517 |access-date=2022-02-05 |website=sdw.ecb.europa.eu |archive-date=5. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220205102904/https://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=1000006517 |url-status=dead }}</ref>
!denominacija
!apoen
! kovanice u opticaju
! kovanica u optjecaju
!udio %
! vrijednost u €
! vrijednost u €
! sastav
!udio %
|-
|-
| ukupno
| align="center" | svi
| align="right" | 133,437,760,625
| align="right" | 141.183.000.000
| align="right" | 29.588.322.642,26
| align="right" |100,00
| Svih osam denominacija
| align="right" | 31.230.900.000,00
| align="right" |100,00
|-
|-
| 1c
| align="center" | 1 c
| align="right" | 36.287.489.644
| align="right" | 38.120.000.000
| align="right" | 362.874.896,44
| align="right" |27,00
| bakrom prekriveni čelik
| align="right" | 381.200.000,00
| align="right" |1,22
|-
|-
| 2c
| align="center" | 2 c
| align="right" | 27,895,724,396
| align="right" | 29.680.000.000
| align="right" | 557.914.487,92
| align="right" |21,02
| bakrom prekriveni čelik
| align="right" | 593.600.000,00
| align="right" |1,90
|-
|-
| 5c
| align="center" | 5 c
| align="right" | 21.551.317.892
| align="right" | 23.036.000.000
| align="right" | 1.077.565.894,60
| align="right" |16,32
| bakrom prekriveni čelik
| align="right" | 1.151.800.000,00
| align="right" |3,69
|-
|-
| 10c
| align="center" | 10 c
| align="right" | 15.400.155.878
| align="right" | 16.248.000.000
| align="right" | 1.540.015.587,80
| align="right" |11,51
| Nordijsko zlato
| align="right" | 1.624.800.000,00
| align="right" |5,20
|-
|-
| 20c
| align="center" | 20 c
| align="right" | 11.907.731.750
| align="right" | 12.725.000.000
| align="right" | 2.381.546.350,00
| align="right" |9,01
| Nordijsko zlato
| align="right" | 2.545.000.000,00
| align="right" |8,15
|-
|-
| 50c
| align="center" | 50 c
| align="right" | 6,415,987,913
| align="right" | 6.711.000.000
| align="right" | 3,207,993,956.50
| align="right" |4,75
| Nordijsko zlato
| align="right" | 3.355.500.000,00
| align="right" |10,74
|-
|-
| 1 €
| align="center" | 1 €
| align="right" | 7,498,294,835
| align="right" | 7.747.000.000
| align="right" | 7.498.294.835,00
| align="right" |5,49
| nikal mesing, bakar-nikal, nikal
| align="right" | 7.747.000.000,00
| align="right" |24,81
|-
|-
| 2 €
| align="center" | 2 €
| align="right" | 6,481,058,317
| align="right" | 6.916.000.000
| align="right" | 12.962.116.634,00
| align="right" |4,90
| nikal mesing, bakar-nikal, nikal
| align="right" | 13.832.000.000,00
| align="right" |44,29
|-
|-
|}
|}


=== Krivotvorenje ===
=== Krivotvorenje ===
Godišnje se iz optjecaja izvadi približno 100 000 krivotvorenih kovanica eura, a otprilike isti broj zaplijeni se prije nego što se puste u prodaju. S obzirom na ukupnu nakladu od 56 milijardi kovanica, krivotvoreni novčići relativno su rijetki. Otprilike polovica krivotvorina ima njemački nacionalni dizajn, ali krivotvorine su otkrivene u svakoj zemlji koja ih izdaje. Većina krivotvorenih kovanica je u iznosu od 2 eura (60% u 2011. godini), dok je većina ostatka od 1 eura i nekoliko kovanica od 50 centi. Broj krivotvorenih kovanica od 2 eura koje se godišnje pronalaze smanjuje se, dok se broj krivotvorenih kovanica od 1 eura i 50 centi povećava.
Godišnje se iz optjecaja povuče približno 100 000 krivotvorenih kovanica eura, a otprilike isti broj zaplijeni se prije nego što uđu u optjecaj. S obzirom na to da je ukupna naklada 56 milijardi kovanica, krivotvorene kovanice su relativno rijetke. Otprilike polovica krivotvorina ima njemački nacionalni dizajn, ali krivotvorine su otkrivene u svakoj zemlji koja ih izdaje. Većina krivotvorenih kovanica je u apoenu od 2 € (60 % u 2011. godini),{{nedostaje izvor}} dok većinu ostatka čini apoen od 1 € i u manjem broju apoen od 50 centi. Broj krivotvorenih kovanica od 2 € koje se godišnje pronalaze smanjuje se, dok se broj krivotvorenih kovanica od 1 € i 50 centi povećava.


Ukupna količina krivotvorenih kovanica zaplijenjenih iz optjecaja u:
Ukupna količina krivotvorenih kovanica zaplijenjenih i povučenih iz optjecaja u:


* 2017 .: Prije puštanja u opticaj: 31 059, nakon puštanja u opticaj: 160 914 <ref name="AntiFraud2017">{{Citiranje weba|url=https://ec.europa.eu/info/news/economy-finance/eu-wide-progress-tackling-euro-coin-counterfeiting_en|title=EU-wide progress on tackling euro coin counterfeiting in 2017|date=|publisher=Europa.eu|accessdate=2019-02-17}}</ref>
* 2017.: Prije puštanja u optjecaj: 31 059, nakon puštanja u optjecaj: 160 914<ref name="AntiFraud2017">{{Citiranje weba |url=https://ec.europa.eu/info/news/economy-finance/eu-wide-progress-tackling-euro-coin-counterfeiting_en |title=EU-wide progress on tackling euro coin counterfeiting in 2017 |publisher=Europa.eu |accessdate=2019-02-17}}</ref>
* 2016: Prije puštanja u opticaj: 77 084, nakon puštanja u opticaj: 150 258  
* 2016.: Prije puštanja u optjecaj: 77 084, nakon puštanja u optjecaj: 150 258
* 2015: Prije puštanja u opticaj: 20, nakon puštanja u opticaj: 146 889  
* 2015.: Prije puštanja u optjecaj: 20, nakon puštanja u optjecaj: 146 889
* 2014: Prije puštanja u opticaj: 301,970 nakon puštanja u opticaj: 192,195  
* 2014.: Prije puštanja u optjecaj: 301 970 nakon puštanja u optjecaj: 192 195
* 2013: Prije puštanja u opticaj: 31.051, nakon puštanja u opticaj: 177.600  
* 2013.: Prije puštanja u optjecaj: 31 051, nakon puštanja u optjecaj: 177 600
* 2012.: 184 000 <ref name="EuroCounterfeiting2012">{{Citiranje weba|url=http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-105_en.htm|title=EUROPA - Press Releases - Euro coin counterfeiting in 2012|date=|publisher=Europa.eu|accessdate=2019-02-17}}</ref>
* 2012.: 184 000<ref name="EuroCounterfeiting2012">{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-105_en.htm |title=EUROPA - Press Releases - Euro coin counterfeiting in 2012 |publisher=Europa.eu |accessdate=2019-02-17}}</ref>
* 2011.: 157 000 <ref name="EuroCounterfeiting2011">{{Citiranje weba|url=http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/12/81|title=EUROPA - Press Releases - Euro coin counterfeiting in 2011|date=|publisher=Europa.eu|accessdate=2012-05-24}}</ref>
* 2011.: 157 000<ref name="EuroCounterfeiting2011">{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/12/81 |title=EUROPA - Press Releases - Euro coin counterfeiting in 2011 |publisher=Europa.eu |accessdate=2012-05-24}}</ref>
* 2010: 186 000 <ref name="EuroCounterfeiting2010">{{Citiranje weba|url=http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/11/47|title=EUROPA - Press Releases - Euro coin counterfeiting in 2010|date=|publisher=Europa.eu|accessdate=2011-09-08}}</ref>
* 2010.: 186 000<ref name="EuroCounterfeiting2010">{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/11/47 |title=EUROPA - Press Releases - Euro coin counterfeiting in 2010 |publisher=Europa.eu |accessdate=2011-09-08}}</ref>
* 2009: 172 100 <ref name="EuroCounterfeiting2009">{{Citiranje weba|url=http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=MEMO/10/2|title=EUROPA - Press Releases - Euro coin counterfeiting in 2009|date=|publisher=Europa.eu|accessdate=2011-04-10}}</ref>
* 2009.: 172 100<ref name="EuroCounterfeiting2009">{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=MEMO/10/2 |title=EUROPA - Press Releases - Euro coin counterfeiting in 2009 |publisher=Europa.eu |accessdate=2011-04-10}}</ref>
* 2008: 195.900  
* 2008.: 195 900
* 2007: 211 100 <ref name="AntiFraud2007">{{Citiranje weba|url=http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=MEMO/08/10|title=EUROPA - Press Releases - Euro coin counterfeiting in 2007|date=|publisher=Europa.eu|accessdate=2011-04-10}}</ref>
* 2007.: 211 100<ref name="AntiFraud2007">{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=MEMO/08/10 |title=EUROPA - Press Releases - Euro coin counterfeiting in 2007 |publisher=Europa.eu |accessdate=2011-04-10}}</ref>
* 2006.: 163.800  
* 2006.: 163 800  
* 2005.: 100.500  
* 2005.: 100 500  
* 2004: 74 564 <ref name="AntiFraud2002-2004">{{Citiranje weba|url=http://ec.europa.eu/anti_fraud/media-corner/press-releases/press-releases/2005/20050118_01_en.htm|title=European Commission - OLAF - EURO COIN COUNTERFEITING IN 2004|date=18 January 2005|work=European Commission|publisher=ec.europa.eu|accessdate=22 July 2013}}</ref>
* 2004.: 74.564<ref name="AntiFraud2002-2004">{{Citiranje weba |url=http://ec.europa.eu/anti_fraud/media-corner/press-releases/press-releases/2005/20050118_01_en.htm |title=European Commission - OLAF - EURO COIN COUNTERFEITING IN 2004 |date=18. siječnja 2005. |work=European Commission |publisher=ec.europa.eu |accessdate=22. srpnja 2013.}}</ref>
* 2003: 26.191  
* 2003.: 26 191
* 2002: 2,336  
* 2002.: 2 336


Europsko tehničko i znanstveno središte procjenjuje da je u promet pušteno do 2 milijuna krivotvorenih kovanica 2002. godine.
Europsko tehničko i znanstveno središte procjenjuje da je 2002. godine u promet pušteno do 2 milijuna krivotvorenih kovanica.{{nedostaje izvor}}


Nedavne istrage [[Europska komisija|Europske komisije]] pokazale su da se sofisticiranost krivotvorenja povećava, što otežava brzo otkrivanje.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.eux.tv/article.aspx?articleId=20053|title='Most sophisticated' fake euro coin network uncovered in Italy|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080405181339/http://www.eux.tv/article.aspx?articleId=20053|archivedate=2008-04-05}}</ref> 2008. irski eurozastupnik Eoin Ryan pozvao je na strožu regulaciju žetona i medalja koje se sve češće koriste za male kupnje uglavnom u automatima širom Europe. <ref name="Euro coins protection">{{Citiranje weba|url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?language=en&type=IM-PRESS&reference=20081201STO43283|title="Euro coins need protection," says Irish MEP Eoin Ryan|date=1 December 2013|work=European Parliament|publisher=europarl.europa.eu|accessdate=1 August 2013}}</ref>
Istrage [[Europska komisija|Europske komisije]] pokazale su da se sofisticiranost krivotvorenja povećava, što otežava brzo otkrivanje.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.eux.tv/article.aspx?articleId=20053 |title='Most sophisticated' fake euro coin network uncovered in Italy |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080405181339/http://www.eux.tv/article.aspx?articleId=20053 |archivedate=2008-04-05}}</ref> Godine 2008. irski je eurozastupnik [[Eoin Ryan]] pozvao na strožu regulaciju žetona i medalja koji se sve češće koriste za male kupnje, uglavnom u automatima, širom Europe.<ref name="Euro coins protection">{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?language=en&type=IM-PRESS&reference=20081201STO43283 |title="Euro coins need protection," says Irish MEP Eoin Ryan |date=1. prosinca 2013. |work=European Parliament |publisher=europarl.europa.eu |accessdate=1. kolovoza 2013.}}</ref>


== Kovanice malih apoena ==
== Kovanice malih apoena ==
Kovanice 1c, 2c i 5c čine otprilike 80% svih novih kovanica kovanih u [[Eurozona|eurozoni]]. Zbog troškova proizvodnje takvog kovanog novca male vrijednosti, Komisija i neke države članice predložile su da bi se troškovi mogli smanjiti zajedničkim dizajnom na obje strane ovih kovanica, umjesto kovanjem brojnih različitih dizajna.<ref name="5yrs. Euro coins & notes">{{Citiranje weba|url=http://europa.eu/legislation_summaries/economic_and_monetary_affairs/introducing_euro_practical_aspects/l25087_en.htm|title=Five years of Euro banknotes and coins|date=17 January 2007|work=Europa|publisher=europa.eu|accessdate=1 August 2013}}</ref>
Kovanice 1, 2 i 5 centi čine otprilike 64 % svih novih kovanica kovanih u [[Eurozona|eurozoni]]. Zbog troškova proizvodnje takvog kovanog novca male vrijednosti, Komisija i neke države članice predložile su da bi se troškovi mogli smanjiti zajedničkim dizajnom na obje strane ovih kovanica, umjesto kovanjem brojnih različitih dizajna.<ref name="5yrs. Euro coins & notes"/>


Novčići od 1 eura i 2 eura dvobojni su. "Zlato" je [[legura]], 75% [[Bakar (element)|bakra]], 20% [[Cink|cinka]] i 5% [[Nikal|nikla]] . "Srebro" je [[Kupronikl|bapronikl]], 75% bakra i 25% nikla. <ref name="copper.com">{{Citiranje weba|url=http://www.copperinfo.com/cproducts/consumer.coins.euros.html|title=Consumer coins|date=2002-01-01|publisher=Copperinfo.com|accessdate=2011-07-17}}</ref> Novčići od 10c, 20c i 50c zaštićena su legura poznata kao "[[nordijsko zlato]]", koja se sastoji od 89% bakra, 5% [[Aluminij|aluminija]], 5% cinka i 1% [[Kositar|kalaja]] . <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.copperinfo.co.uk/faqs/faqs-applications.shtml#q2|title=What is Nordic Gold|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110725062958/http://www.copperinfo.co.uk/faqs/faqs-applications.shtml|archivedate=2011-07-25|publisher=Copperinfo.co.uk|accessdate=2011-07-17}}</ref> Novčići od 1c, 2c i 5c čelično su presvučeni bakrom. Legure bakra čine kovani novac antimikrobnim.
=== Zaokruživanje cijena ===
Kovanice od 1 i 2 centi u početku su uvedene kako bi osigurale da se uvođenje eura ne iskoristi kao izgovor za povećanje cijena prilikom zaokruživanja. Zbog troškova održavanja optjecaja kovanica male vrijednosti koje obavljaju tvrtke i kovnice novca, Finska, Irska i Nizozemska zaokružuju cijene na najbližih pet centi (tzv. [[švedsko zaokruživanje]]) kod plaćanja gotovinom, pri čemu se ograničene serije tih kovanica kuju za kolekcionare, a ne općenitu cirkulaciju.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.cbc.ca/news/business/story/2010/05/04/f-penny-one-cent-coin.html |title=Save the penny or leave the penny? - Business - CBC News |date=15. prosinca 2010. |work=CBC News |publisher=www.cbc.ca |accessdate=1. kolovoza 2013.}}</ref><ref name="ireland wexford">{{Citiranje weba|title=Central Bank announces rollout of rounding of 1 c and 2 c coins nationally|url=http://www.centralbank.ie/press-area/press-releases/Pages/CentralBankannouncesrolloutofroundingof1cand2ccoinsnationally.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170106122037/http://www.centralbank.ie/press-area/press-releases/Pages/CentralBankannouncesrolloutofroundingof1cand2ccoinsnationally.aspx|archive-date=6. siječnja 2017.|access-date=24. studenoga 2020.|work=www.centralbank.ie}}</ref><ref name="bel lux">{{Citiranje časopisa |url=http://www.wort.lu/en/luxembourg/small-change-1-and-2-cent-coins-to-stay-in-luxembourg-52ff495ae4b0f989a09f2707 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20170401142423/http://www.wort.lu/en/luxembourg/small-change-1-and-2-cent-coins-to-stay-in-luxembourg-52ff495ae4b0f989a09f2707 |archive-date=1. travnja 2017. |access-date=24. studenoga 2020.}}</ref> Kovanice su i dalje zakonsko sredstvo plaćanja i proizvode se izvan tih država. Unatoč tome, mnoge trgovine u Nizozemskoj odbijaju ih prihvatiti.


=== Zaokruživanje cijena ===
Zakon o švedskom zaokruživanju u Finskoj objavljen je u siječnju 2002. godine, neposredno nakon puštanja kovanica u optjecaj. Nizozemska je slijedila njihov primjer u rujnu 2004. godine. Nizozemska je to učinila pod pritiskom maloprodajnih poduzeća koja su tvrdila da je baratanje kovanicama od 1 i 2 centi preskupo. Nakon uspješnog pokusa u gradu [[Woerden]] u svibnju 2004. godine, maloprodaji u cijeloj Nizozemskoj dopušteno je zaokruživanje gotovinskih transakcija na najbližih pet centi od rujna 2004. godine.<ref>{{Citiranje novina |first=Stephen |last=Castle |title=Smallest Euro coins dropped by two nations |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_20040916/ai_n12808602 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070124003944/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_20040916/ai_n12808602 |archivedate=24. siječnja 2007. |work=Independent, The (London) |date=16. rujna 2004. |accessdate=2008-07-15}}</ref>
Novčići 1c i 2c u početku su uvedeni kako bi osigurali da trgovci na malo uvođenje eura ne koriste kao izgovor za jako zaokruživanje cijena. Međutim, zbog troškova održavanja optjecaja kovanica male vrijednosti, koje obavljaju tvrtke i kovnice novca, Finska, Irska i Nizozemska zaokružuju cijene na najbližih pet centi ([[švedsko zaokruživanje]]) ako plaćaju gotovinom, dok proizvode samo nekoliko tih kovanica za kolekcionare, a ne općenitu cirkulaciju. <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.cbc.ca/news/business/story/2010/05/04/f-penny-one-cent-coin.html|title=Save the penny or leave the penny? - Business - CBC News|date=15 December 2010|work=CBC News|publisher=www.cbc.ca|accessdate=1 August 2013}}</ref> <ref name="ireland wexford">{{Citiranje weba|url=http://www.centralbank.ie/press-area/press-releases/Pages/CentralBankannouncesrolloutofroundingof1cand2ccoinsnationally.aspx|title=Page Not Found (404) - Central Bank of Ireland|author=|date=|work=www.centralbank.ie}}</ref> <ref name="bel lux">http://www.wort.lu/en/luxembourg/small-change-1-and-2-cent-coins-to-stay-in-luxembourg-52ff495ae4b0f989a09f2707</ref> Novčići su i dalje zakonsko sredstvo plaćanja i proizvode se izvan tih država. Unatoč tome, mnoge trgovine u Nizozemskoj odbijaju ih prihvatiti.&nbsp;
<sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" data-ve-ignore="true" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (July 2015)">citat potreban</span></nowiki>'' &#x5D;</sup>
Švedski zakon o zaokruživanju u Finskoj objavljen je u siječnju 2002. godine, neposredno nakon puštanja novčića u opticaj. Nizozemska je slijedila njihov primjer u rujnu 2004. Nizozemska je to učinila pod pritiskom maloprodajnih poduzeća koja su tvrdila da je trgovanje kovanicama od 1 i 2 centa preskupo. Nakon uspješnog eksperimenta u gradu Woerden u svibnju 2004., maloprodaji u cijeloj Nizozemskoj dopušteno je zaokruživanje gotovinskih transakcija na najbližih pet centi od rujna 2004. <ref>{{Citiranje novina|first=Stephen|last=Castle|title=Smallest Euro coins dropped by two nations|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_20040916/ai_n12808602|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070124003944/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_20040916/ai_n12808602|archivedate=January 24, 2007|work=Independent, The (London)|date=September 16, 2004|accessdate=2008-07-15}}</ref>


U Belgiji je zaokruživanje bila uobičajena praksa od 2014 .; po zakonu zaokruživanje je obvezno za gotovinske transakcije od 1. prosinca 2019. <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.brusselstimes.com/all-news/belgium-all-news/52103/rounding-to-the-nearest-five-cents-will-be-obligatory-for-cash-payments/|title=Rounding to the nearest five cents will be obligatory for cash payments|date=2018-11-24|work=The Brussels Times|language=en|accessdate=2020-02-24}}</ref> Za plaćanja debitnim ili kreditnim karticama, trgovac može odabrati hoće li primijeniti zaokruživanje ili ne, ali mora prethodno obavijestiti klijenta. <ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.brusselstimes.com/all-news/art-culture/78817/payments-rounded-to-nearest-5-cents-from-december-is-this-the-end-of-1-and-2-cents/|title=Payments rounded to nearest 5 cents from December: the end of 1 and 2 cents?|date=2019-11-15|work=The Brussels Times|language=en|accessdate=2020-02-24}}</ref> S obveznim zaokruživanjem na snazi, belgijska Nacionalna banka zaustavila je proizvodnju kovanica od 1 i 2 centa.  
U Belgiji je zaokruživanje bila uobičajena praksa od 2014. godine; zaokruživanje je po zakonu obvezno za gotovinske transakcije od 1. prosinca 2019. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.brusselstimes.com/all-news/belgium-all-news/52103/rounding-to-the-nearest-five-cents-will-be-obligatory-for-cash-payments/ |title=Rounding to the nearest five cents will be obligatory for cash payments |date=2018-11-24 |work=The Brussels Times |language=en |accessdate=2020-02-24}}</ref> Za plaćanja [[Debitna kartica|debitnim]] ili [[Kreditna kartica|kreditnim karticama]], trgovac može odabrati hoće li primijeniti zaokruživanje ili ne, ali mora prethodno obavijestiti klijenta.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://www.brusselstimes.com/all-news/art-culture/78817/payments-rounded-to-nearest-5-cents-from-december-is-this-the-end-of-1-and-2-cents/ |title=Payments rounded to nearest 5 cents from December: the end of 1 and 2 cents? |date=2019-11-15 |work=The Brussels Times |language=en |accessdate=2020-02-24}}</ref> S obveznim zaokruživanjem na snazi, belgijska Nacionalna banka zaustavila je kovanje kovanica od 1 i 2 centi.  


Irska je to učinila 2015. nakon probnog zaokruživanja u Wexfordu 2013. <ref name="ireland wexford">{{Citiranje weba|url=http://www.centralbank.ie/press-area/press-releases/Pages/CentralBankannouncesrolloutofroundingof1cand2ccoinsnationally.aspx|title=Page Not Found (404) - Central Bank of Ireland|author=|date=|work=www.centralbank.ie}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|title=Written Answers 23960/13: Euro Coins Production|url=http://oireachtasdebates.oireachtas.ie/debates%20authoring/debateswebpack.nsf/takes/dail2013052100057?opendocument#WRB01350|date=21 May 2013|journal=Dáil debates|volume=Unrevised|accessdate=26 May 2013}}</ref> U svibnju 2017. talijanski je parlament donio rezoluciju o prestanku kovanja kovanica 1c i 2c počevši od 1. siječnja 2018. i uvođenje švedskog zaokruživanja. <ref>{{Citiranje novina|url=http://www.cdt.ch/mondo/cronaca/177184/italia-addio-alle-monetine-da-1-e-2-centesimi|title=Italia, addio alle monetine da 1 e 2 centesimi|last=|first=|date=27 May 2017|work=Corriere del Ticino|accessdate=2017-05-28|language=it-IT}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.dw.com/en/italy-to-stop-producing-1-and-2-cent-coins/a-39020206|title=Italy to stop producing 1- and 2-cent coins - DW - 29.05.2017|author=(www.dw.com)|first=Deutsche Welle|date=|work=DW.COM}}</ref>
Irska je to učinila 2015. nakon probnog zaokruživanja u [[Wexford|Wexfordu]] 2013. godine.<ref name="ireland wexford"/><ref>{{Citiranje časopisa |title=Written Answers 23960/13: Euro Coins Production |url=http://oireachtasdebates.oireachtas.ie/debates%20authoring/debateswebpack.nsf/takes/dail2013052100057?opendocument#WRB01350 |date=21. svibnja 2013. |journal=Dáil debates |volume=Unrevised |accessdate=26. svibnja 2013.}}</ref> U svibnju 2017. godine, talijanski je parlament donio rezoluciju o prestanku kovanja kovanica 1 i 2 centi počevši od 1. siječnja 2018. te o uvođenju švedskog zaokruživanja.<ref>{{Citiranje novina |url=http://www.cdt.ch/mondo/cronaca/177184/italia-addio-alle-monetine-da-1-e-2-centesimi |title=Italia, addio alle monetine da 1 e 2 centesimi |date=27. svibnja 2017. |work=Corriere del Ticino |accessdate=2017-05-28 |language=it-IT |archive-date=28. lipnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180628015715/http://www.cdt.ch/mondo/cronaca/177184/italia-addio-alle-monetine-da-1-e-2-centesimi |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dw.com/en/italy-to-stop-producing-1-and-2-cent-coins/a-39020206 |title=Italy to stop producing 1- and 2-cent coins - DW - 29.05.2017 |author=(www.dw.com) |first=Deutsche Welle |work=DW.COM}}</ref>


To je dijelom i zbog čimbenika kao što su rast cijena metala: De Nederlandsche Bank izračunala je da bi uštedjela 36 milijuna dolara godišnje ne koristeći kovanice manje vrijednosti. Druge zemlje poput Njemačke favorizirale su zadržavanje kovanica zbog njihove želje za cijenama od 1,99 eura, koje potrošaču izgledaju privlačnije od cijene od 2 eura. <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.businessweek.com/stories/2004-09-22/small-change-big-annoyance-in-europe|title=Small Change, Big Annoyance in Europe - Businessweek|author=Tiplady, Rachel|date=22 September 2004|work=Bloomberg Businessweek|publisher=www.businessweek.com|accessdate=1 August 2013}}</ref> Luksemburg i Malta također su izjavili da ne žele ukloniti manje kovanice. <ref name="bel lux">http://www.wort.lu/en/luxembourg/small-change-1-and-2-cent-coins-to-stay-in-luxembourg-52ff495ae4b0f989a09f2707</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.maltatoday.com.mt/news/national/37856/1c_and_2c_coins_here_to_stay_#.VbDwH2BDJcW|title=1c and 2c coins here to stay|author=|date=|work=maltatoday.com.mt}}</ref> To ponavlja i sama [[Europska središnja banka]] koja podržava kovanice, navodeći da omogućuje tvrtkama da točnije izračunaju cijene kako bi privukle potrošače, poput 0,99 eura. Prema istraživanju [[Eurobarometar|Eurobarometra]] među građanima EU 2005. godine, Nijemci su bili najskeptičniji prema uklanjanju kovanica od 1c i 2c iz cjelovitog prometa u [[Eurozona|eurozoni]], ali u prosjeku je bila većina za njihovo uklanjanje (58% za kovanicu od jednog centa i 52% za kovanice od dva centa u 2005. godini). Belgijci su pak najviše podržali uklanjanje manjih kovanica. <ref>{{Citiranje weba|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl175_en.pdf|title=The euro, 4 years after the introduction of the banknotes and coins|date=November 2005|work=Eurobarometer|publisher=ec.europa.eu|accessdate=1 August 2013}}</ref> Sličnim istraživanjem 2017. utvrđeno je da 64% ispitanika u cijeloj eurozoni želi uklanjanje manjih kovanica te zaokruživanje cijena; s preko 70% u Belgiji, Irskoj, Italiji, Nizozemskoj i Slovačkoj. Samo su Portugal i Latvija imali favorizirali zadržavanje kovanica (49% protiv uklanjanja, 45-46% za). <ref>http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/ResultDoc/download/DocumentKy/80850</ref>
Takav razvoj situacije dijelom je i zbog čimbenika kao što su rast cijena metala. Središnja banka Nizozemske izračunala je da bi uštedjela 36 milijuna USD godišnje ne koristeći kovanice manje vrijednosti. Druge zemlje poput Njemačke favorizirale su zadržavanje kovanica zbog težnje cijenama koje završavaju na 99 centi, a koje potrošaču izgledaju privlačnije od cijena zaokruženih na punu vrijednost (npr. 1,99 € u odnosu na 2€).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.businessweek.com/stories/2004-09-22/small-change-big-annoyance-in-europe |title=Small Change, Big Annoyance in Europe - Businessweek |author=Tiplady, Rachel |date=22. rujna 2004. |work=Bloomberg Businessweek |publisher=www.businessweek.com |accessdate=1. kolovoza 2013.}}</ref> Luksemburg i Malta također su izjavili da ne žele ukloniti manje kovanice.<ref name="bel lux"/><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.maltatoday.com.mt/news/national/37856/1c_and_2c_coins_here_to_stay_#.VbDwH2BDJcW |title=1c and 2c coins here to stay |work=maltatoday.com.mt}}</ref> To ponavlja i sama [[Europska središnja banka]], koja podržava kovanice, navodeći da omogućuje tvrtkama da točnije izračunaju cijene kako bi privukle potrošače. Prema istraživanju [[Eurobarometar|Eurobarometra]] među građanima EU 2005. godine, Nijemci su bili najskeptičniji prema uklanjanju kovanica od 1 i 2 centi iz cjelovitog prometa u [[Eurozona|eurozoni]], ali u prosjeku je većina bila za njihovo uklanjanje (58 % za kovanicu od jednog centa i 52 % za kovanice od dva centa u 2005. godini). Belgijanci su pak najviše podržali uklanjanje manjih kovanica.<ref>{{Citiranje weba |url=http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl175_en.pdf |title=The euro, 4 years after the introduction of the banknotes and coins |date=Studeni 2005. |work=Eurobarometer |publisher=ec.europa.eu |accessdate=1. kolovoza 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304103328/http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl175_en.pdf |archivedate=4. ožujka 2016.}}</ref> Sličnim je istraživanjem iz 2017. godine utvrđeno je da 64 % ispitanika u cijeloj eurozoni želi uklanjanje manjih kovanica te zaokruživanje cijena; s preko 70 % u Belgiji, Irskoj, Italiji, Nizozemskoj i Slovačkoj. Samo su Portugal i Latvija favorizirali zadržavanje kovanica (49 % protiv uklanjanja, 45 – 46 % za).<ref>http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/ResultDoc/download/DocumentKy/80850</ref>


[[Europska komisija|Komisija je]] 2010. godine objavila svoje smjernice o svakodnevnim pitanjima gotovine u eurima kako bi građanima dala smjernice o takvim pitanjima s izravnim implikacijama na njihov svakodnevni život. Ove se smjernice temelje na deset vodećih načela. Dva od ovih vodećih načela bila su i još uvijek su da "Ne smiju se nametati dodatne naknade za gotovinske isplate" i "Države članice ne bi trebale usvojiti nova pravila zaokruživanja na najbližih pet centi". <ref>{{Citiranje weba|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/cash/legal_tender/index_en.htm|title=Euro legal tender - European Commission|date=|publisher=Ec.europa.eu|accessdate=2013-03-26}}</ref>
Europska komisija je 2010. godine objavila svoje smjernice o svakodnevnim pitanjima gotovine u eurima kako bi građanima dala odgovore o izravnom utjecaju kovanica na njihov svakodnevni život. Ove se smjernice temelje na deset vodećih načela. Dva od ovih vodećih načela bila su, i još uvijek su, da se „Ne smiju nametati dodatne naknade za gotovinske isplate” i „Države članice ne bi trebale usvojiti nova pravila zaokruživanja na najbližih pet centi”.<ref>{{Citiranje weba |url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/cash/legal_tender/index_en.htm |title=Euro legal tender - European Commission |publisher=Ec.europa.eu |accessdate=2013-03-26}}</ref>


== Kontroverze ==
== Kontroverze ==
U proljeće 2016. polemika se pojavila u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] nakon što je epizoda televizijskog programa ''Keuringsdienst van Waarde'' pokazala da južnokorejska tvrtka Poongsan proizvodi kovanice eura iz Nizozemske i drugih zemalja. Ova je tvrtka također poznati proizvođač [[Kazetne bombe|kasetnog streljiva]]. <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.npo.nl/npo3/keuringsdienst-de-industrie-achter-clustermunitie|title=Keuringsdienst: De industrie achter clustermunitie|author=|date=|work=npo.nl}}</ref> Kasetna municija međunarodno je zabranjena Konvencijom o kasetnoj municiji (CCM) iz 2008. godine zbog svojih neselektivnih i dugoročnih učinaka na civile. CCM zabranjuje uporabu, proizvodnju, zalihe ili prijenos kasetne municije, kao i pomoć u tim djelima. Nakon postavljanja parlamentarnih pitanja, nizozemska vlada izjavila je da je Kraljevska nizozemska kovnica novca naručila oko 40 milijuna 'praznih kovanica' između 2011. i 2016. godine, te da se Poongsan nalazio na popisu provjerenih dobavljača Radne skupine direktora kovnice Europske komisije. <ref>{{Citiranje weba|url=https://zoek.officielebekendmakingen.nl/ah-tk-20152016-2503.html|title=Antwoord op vragen van de leden Merkies en Jasper van Dijk over de productie van euromunten door een Zuid-Koreaans bedrijf dat ook betrokken is bij de productie van clustermunitie|author=Staten-Generaal|first=Tweede Kamer der|date=|work=zoek.officielebekendmakingen.nl}}</ref> Od tada su i Kraljevska nizozemska kovnica novca i Norveška kovnica novca Poongsan isključili kao dobavljača kovanica zbog umiješanosti u kasetnu municiju. <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.stopexplosiveinvestments.org|title=Home - Stop Explosive Investments: Help stop the funding of cluster bomb producers|author=Investment|first=Stop Explosive|date=|work=www.stopexplosiveinvestments.org}}</ref> U Europskom parlamentu postavljena su i pitanja o prisutnosti Poongsana na provjerenom popisu dobavljača praznih kovanica radne skupine Europske komisije za kovnice novca. Međutim, Komisija je rekla kako je odgovornost po ovom pitanju na državama članicama Unije. <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+WQ+E-2016-007032+0+DOC+XML+V0//EN&language=EN|title=Written question - Production by South Korean company Poongsan of cluster munitions and Euro coin blanks - E-007032/2016|author=|date=|work=www.europarl.europa.eu}}</ref>
U proljeće 2016. iskrsnula je polemika u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] nakon što je epizoda televizijskog programa ''Keuringsdienst van Waarde'' pokazala da južnokorejska tvrtka [[Poongsan]] proizvodi nizozemske i druge kovanice eura. Ova je tvrtka također poznati proizvođač [[Kazetne bombe|kasetnog streljiva]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.npo.nl/npo3/keuringsdienst-de-industrie-achter-clustermunitie |title=Keuringsdienst: De industrie achter clustermunitie |work=npo.nl |access-date=24. studenoga 2020. |archive-date=8. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170208040851/http://www.npo.nl/npo3/keuringsdienst-de-industrie-achter-clustermunitie |url-status=dead}}</ref> Kasetno streljivo međunarodno je zabranjeno [[Konvencija o kasetnom streljivu|Konvencijom o kasetnom streljivu]] (CCM) iz 2008. godine zbog svojih neselektivnih i dugoročnih učinaka na civile. CCM zabranjuje uporabu, proizvodnju, zalihe ili prijenos kasetnog streljiva, kao i pomoć u tim djelima. Nakon postavljanja parlamentarnih pitanja, nizozemska vlada izjavila je da je Kraljevska nizozemska kovnica novca naručila oko 40 milijuna „praznih kovanica” između 2011. i 2016. godine, te da se Poongsan nalazio na popisu provjerenih dobavljača Radne skupine direktora kovnice Europske komisije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://zoek.officielebekendmakingen.nl/ah-tk-20152016-2503.html |title=Antwoord op vragen van de leden Merkies en Jasper van Dijk over de productie van euromunten door een Zuid-Koreaans bedrijf dat ook betrokken is bij de productie van clustermunitie |author=Staten-Generaal |first=Tweede Kamer der |work=zoek.officielebekendmakingen.nl}}</ref> Od tada su i Kraljevska nizozemska kovnica novca i Norveška kovnica novca isključili tvrtku Poongsan kao dobavljača kovanica zbog umiješanosti u kasetno streljivo.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.stopexplosiveinvestments.org |title=Home - Stop Explosive Investments: Help stop the funding of cluster bomb producers |author=Investment |first=Stop Explosive |work=www.stopexplosiveinvestments.org}}</ref> U [[Europski parlament|Europskom parlamentu]] postavljena su i pitanja o prisutnosti Poongsana na provjerenom popisu dobavljača praznih kovanica radne skupine Europske komisije za kovnice novca. Međutim, Komisija je rekla kako je odgovornost po ovom pitanju na državama članicama Unije.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+WQ+E-2016-007032+0+DOC+XML+V0//EN&language=EN |title=Written question - Production by South Korean company Poongsan of cluster munitions and Euro coin blanks - E-007032/2016 |work=www.europarl.europa.eu}}</ref>
 
== Izvori ==
== Izvori ==
{{izvori|3}}
{{izvori|30em}}
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]
[[Kategorija:Euro]]

Posljednja izmjena od 13. travanj 2026. u 18:09


Eurokovanice
Države europodručja i nečlanice EU
s monetarnim sporazumima¹

Andora¹
Austrija
Belgija
Bugarska
Cipar
Estonija
Finska
Francuska
Grčka
Hrvatska
Irska
Italija
Latvija

Litva
Luksemburg
Malta
Monako¹
Njemačka
Nizozemska
Portugal
San Marino¹
Slovačka
Slovenija
Španjolska
Vatikan¹

Države koje koriste euro, iako nisu članice europodručja ili Europske unije

Crna Gora

Kosovo

Komemorativne kovanice od 2 €

www.ecb.europa.eu
(vanjska poveznica)

Postoji osam apoena kovanica eura, u rasponu od jednog centa do dva eura[1] (euro je podijeljen na stotinu centi). Kovanice su prvi put u uporabu ušle 1999. godine. Imaju zajedničko naličje, koji prikazuje kartu Europe, ali svaka zemlja u eurozoni ima svoj dizajn na licu, što znači da su u optjecaju kovanice s različitim dizajnima. Četiri europske mikrodržave koje nisu članice Europske unije (Andora, Monako, San Marino i Vatikan) koriste euro kao svoju valutu, a također imaju pravo i kovati kovanice s vlastitim dizajnom na licu.

Standardne eurokovanice, kao i razne prigodne kovanice, kovane su u brojnim nacionalnim kovnicama diljem Europske unije prema strogim nacionalnim kvotama. Dizajn lica odabire se na nacionalnoj razini, dok naličjem i valutom u cjelini upravlja Europska središnja banka (ECB).

Povijest

Euro je nastao 1. siječnja 1999. godine,[2] a njegovo je stvaranje bio cilj Europske unije i njezinih prethodnika još od 1960-ih godina. Ugovor iz Maastrichta stupio je na snagu 1993. godine s ciljem stvaranja ekonomske i monetarne unije do 1999. godine za sve države EU, osim Ujedinjenog Kraljevstva i Danske (iako Danska ima politiku fiksnog tečaja s eurom).[3]

Godine 1999. valuta je stvorena virtualno, a 2002. godine započela je cirkulacija gotovog novca, novčanica i kovanica eura i centi.[2] Euro je ubrzo zamijenio bivše nacionalne valute država u eurozoni, koja se od tada dalje proširila na nove države pristupnice EU. Lisabonski ugovor je 2009. godine formalizirao eurozonu, zajedno s Europskom središnjom bankom .[4]

Kovanje prigodnih kovanica od 2 eura dopušteno je 2004. godine u šest država.[5] Do 2007. godine sve države, osim Francuske, Irske i Nizozemske, kovale su prigodno izdanje,[6] a prva prigodna kovanica za cijelu eurozonu izdana je u čast proslave 50. obljetnice Rimskog sporazuma.[7] Drugo izdanje prigodnih kovanica od 2 eura za cijelu eurozonu izdano je 2009. godine. Time je proslavljena deseta obljetnica Ekonomske i monetarne unije (EMU).[8] Treće izdanje prigodnih kovanica od 2 eura za cijelu eurozonu, kojim se proslavila deseta obljetnica eurokovanica i euronovčanica, izdano je 2012. godine.[9] Do danas samo Cipar nije samostalno izdao prigodnu kovanicu od 2 eura.

Kako se članstvo EU proširivalo 2004., 2007. i 2013. godine,[10] s daljnjim predviđenim proširenjima, zajedničko lice svih eurokovanica u vrijednosti od 10 centi na više redizajnirano je 2007. godine kako bi se prikazala nova karta.[11]

Slovenija se pridružila eurozoni 2007. godine, Cipar i Malta pridružili su se 2008., Slovačka 2009., Estonija 2011., Latvija 2014., Litva 2015., Hrvatska 2023. i Bugarska 2026., čime je u optjecaj uvedeno još devet dizajna na nacionalnoj strani.[12] Andora je počela kovati kovanice 2014. godine, tako da od 2026. postoji 25 zemalja koje imaju kovanice sa svojim nacionalnim stranama.

Specifikacija

Eurokovanice se kuju u osam različitih apoena: 1, 2, 5, 10, 20 i 50 centi, te 1 i 2 €.[11]

Kovanice od 1 i 2 € su dvobojne. Dio zlatne boje je legura 75 % bakra, 20 % cinka i 5 % nikla. Dio srebrne boje je kupronikl.[13] Kovanice od 10, 20 i 50 centi zaštićena su legura poznata kao nordijsko zlato, koja se sastoji od 89 % bakra, 5 % aluminija, 5 % cinka i 1 % kalaja .[14] Kovanice od 1, 2 i 5 centi načinjene su od čelika obloženog bakrom. Legure bakra čine kovani novac antimikrobnim.

Kovanice od 1, 2 i 5 centi prikazuju Europu u odnosu na Aziju i Afriku u svijetu. Preostale kovanice prikazuju EU prije proširenja u svibnju 2004. ako je kovana prije, odnosno zemljopisnu kartu Europe ako je kovana poslije 1. siječnja 2007. godine. Kovanice iz Italije, San Marina, Vatikana, Austrije i Portugala prikazuju zemljopisnu kartu ako su kovane 2008. ili kasnije.

Zajedničke strane dizajnirao je Luc Luycx iz Kraljevske belgijske kovnice novca.[15] One simboliziraju jedinstvo EU. Nacionalne strane osmislile su nacionalne središnje banke i eurozona u odvojenim natjecanjima. Postoje specifikacije koje se primjenjuju na sve kovanice, poput zahtjeva za uključivanjem dvanaest zvjezdica. Nacionalni nacrti nisu se smjeli mijenjati do kraja 2008. godine, osim ako monarh (čiji se portret obično pojavljuje na kovanicama) umre ili abdicira. Nacionalni dizajni doživjeli su neke promjene zbog novog pravila koje navodi da nacionalni dizajni trebaju sadržavati ime države izdavača.[16]

Na zajedničkoj strani kovanica od 1, 2 i 5 centi lijevo je prikazan apoen, riječi EURO CENT pokraj apoena, dvanaest zvijezda i kontinent Europa istaknuta na globusu u odnosu na Aziju i Afriku. Zajednička strana kovanica od 10, 20 i 50 centi prikazuje apoen s desne strane, ispod njega riječi EURO CENT s dvanaest zvijezda i europskim kontinentom na lijevoj strani. Na kovanicama kovanim od 1999. do 2006. godine prikazane su samo tadašnje zemlje članice EU-a (EU15), a na kovanicama kovanim od 2007. čitav europski kontinent. Zajednička strana kovanica od 1 i 2 € prikazuje apoen na lijevoj strani, te valutu, kartu Europe i dvanaest zvijezda s desne strane. Kao i na kovanicama centa, do 2006. godine bio je prikazan EU15 umjesto cijelog europskog kontinenta.[11][17]

Kovanice eura, zajednička strana[11]
Vrijednost Slika
(2007. – danas) 		Jezgra
boja 		Prsten
boja 		Promjer
(mm) 		Debljina
(mm) 		Masa
(g) 		Sastav Oblik Obod
1 cent Datoteka:1 eurocent zajednicka.gif bakrenocrvena nema 16,25 1,67 2,30 čelik obložen bakrom okrugao
gladak
2 centa Datoteka:2 eurocent zajednicka 1999.jpg 18,75 1,67 3,06
gladak s utorom
5 centi Datoteka:5 eurocent zajednicka 1999.jpg 21,25 1,67 3,92
gladak
10 centi Datoteka:10 eurocent zajednicka 2007.png zlatna 19,75 1,93 4,10 nordijsko zlato
oblikovan, valovito nazupčan
20 centi Datoteka:20 eurocent zajednicka 2007.jpg 22,25 2,14 5,74 oblik španjolskog cvijeta
sedam uvlaka
50 centi Datoteka:50 eurocent zajednicka 2007.jpg 24,25 2,38 7,8 okrugao
oblikovan, valovito nazupčan
1 € Datoteka:Zajednicka 1 euro.jpg srebrnasta zlatna 23,25 2,33 7,5 prsten: nikal-mjed
jezgra: tri sloja: bakar-nikal,
nikal, bakar-nikal
prekinuto nazupčan
2 € Datoteka:Zajedncka 2 eura.jpg zlatna srebrnasta 25,75 2,20 8,50 prsten: bakar-nikal
jezgra: tri sloja: nikal-mjed,
nikal, nikal-mjed. 		natpis na nazupčanom obodu

Dizajn

Zajednička strana

Svaki apoen ima jedinstveno, zajedničko naličje na kojem je vidljiva apoenaža prema dizajnu belgijskog dizajnera Luca Luycxa.[11] Dizajn kovanica 1, 2 i 5 centi prikazuje Europu u odnosu na svijet. Kovanice simboliziraju jedinstvo EU.[15]

Izvorni dizajn

Kovanice od 10 centi na više kovane do 2006. godine (do 2008. za kovanice iz Italije, San Marina, Vatikana, Austrije i Portugala) prikazivale su zemljopisnu kartu tadašnjih članica EU (EU15).

Trenutni dizajn

Dana 7. lipnja 2005. godine Europsko vijeće odlučilo je da zajednička strana kovanica vrijednosti od 10 centi naviše treba biti ažurirana kako bi odražavala proširenje EU 2004. godine.[17] Kovanice manjih apoena prikazuju Europu u odnosu na ostatak svijeta, te ih nije bilo potrebno mijenjati. Novi dizajn predstavljen je 2007. godine.[11] Zadržani su svi elementi izvornog dizajna, uključujući dvanaest zvijezda, no karta petnaest država članica zamijenjena je onom koja prikazuje cijelu Europu kao kontinent, bez granica, što naglašava jedinstvo. Novi dizajn postao je obavezan za sve članice eurozone 2008. godine.

Počevši od 2017. godine, kovanice od 1, 2 i 5 centi iz pojedinih država članica počele su se prilagođavati zajedničkom dizajnu u novoj verziji, prepoznatljivom po manjim i zaobljenijim brojkama te dužim linijama izvan zvijezda pri obodu kovanice.[18]

Cipar je prikazan nekoliko stotina kilometara sjeverozapadno od svog stvarnog položaja kako bi se uvrstio na kartu. Na kovanicama od 1 i 2 € prikazan je izravno istočno od kontinentalne Grčke; na kovanicama od 10, 20 i 50 centi pojavljuje se neposredno ispod Krete. Izvorni prijedlog Europske komisije bio je uključivanje i Turske na kartu, no Vijeće je ovaj prijedlog odbacilo.

Početni dizajn

Izvorni nacrti kovanica od 10, 20 i 50 centi prikazivali su obrise svake od 15 država članica EU. Svaka je država prikazana kao odvojena od ostalih, što je Europi dalo izgled arhipelaga. Prikazane su i tadašnje države članice EU izvan eurozone (Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska i Danska). Države izvan EU nisu bile prikazane.

Na kovanicama od 1 i 2 € kopnena masa izgledala je skladnije iako su bile naznačene granice. Sve su kovanice u svom dizajnu imali 12 zvjezdica, što je element koji se zadržao do danas.

Godina prikazana na kovanicama može biti 1999. godina, kada je valuta formalno uspostavljena (s datumom 1999. godine kovani su samo belgijski, finski, francuski, nizozemski i španjolski novac). Te zemlje tradicionalno izdaju kovanice s godinom kovanja, a ne godinom puštanja u optjecaj.

Istraživači sa Sveučilišta u Zürichu upozorili su da vanjski metalni prsten koji okružuje unutarnju jezgru druge boje, kao na eurokovanicama, može dovesti do oslobađanja visoke razine nikla, što uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi osjetljivih na metal. Istraživači su također upozorili da kovanice mogu sadržavati između 240 i 320 puta veću količinu nikla dopuštenu od EU direktive o niklu.[19]

Nacionalne strane

Aversna strana razlikuje se od države do države, a svaka članica može odabrati svoj vlastiti dizajn. Svaki od osam apoena može imati isti dizajn (poput irskih kovanica) ili se može razlikovati od kovanice do kovanice (poput talijanskih kovanica). U monarhijama se na nacionalnoj strani obično nalazi portret monarha zemlje, često u dizajnu prenesenom iz bivše valute (npr. belgijske kovanice). Republike imaju tendenciju prikazivanja nacionalnih spomenika, simbola ili stiliziranih dizajna (poput francuskih kovanica). Gravure (rezbarije) na obodu kovanice od 2 € također podliježu nacionalnom izboru. Postoje, međutim, neka ograničenja u pogledu dizajna: on mora sadržavati dvanaest zvijezda, inicijale gravera i godinu izdanja. Iako nisu članice EU-a, Andora, Monako, San Marino i Vatikan također imaju kovanice eura s nacionalnom stranom, no znatan broj tih kovanica se ne stavljaju u opći promet, već se prodaju kolekcionarima po cijeni većoj od njihove nominalne vrijednosti.[20]

Nacionalna strana Ciparske kovanice od 2 eura

Nijedno područje koje je povezano sa zemljama eurozone ne izdaje vlastite kovanice eura. Francuska i Nizozemska imaju područja koja imaju vlastite valute.

Od 2015. godine postoje 23 zemlje koje izdaju kovanice sa svojim nacionalnim stranama, što čini 184 različite eurokovanice, ne računajući godišnje razlike ili prigodne kovanice.

Dana 4. veljače 2022. Vlada RH predstavila je hrvatski dizajn nacionalne strane kovanica eura i centa. Za kovanicu od 2 € odabran je dizajn geografske karte Hrvatske s natpisom u obodu „O LIJEPA O DRAGA O SLATKA SLOBODO”. Za kovanicu od 1 € odabran je dizajn s motivom kune. Za kovanice od 10, 20 i 50 centi odabran je dizajn s Nikolom Teslom, a za kovanice 1, 2, i 5 centi odabran je dizajn s ligaturno vezanim glagoljičkim slovima Ⱈ (H) i Ⱃ (R).[21]

Naknadne promjene

Prema preporuci Europske komisije od 19. prosinca 2008. godine, nova izdanja moraju sadržavati naziv države izdavatelja ili njezinu kraticu. Aversna strana ne smije ponavljati apoen kovanice ili naziv valute (euro, cent) osim ako nije u drugom pismu (npr. na grčkim kovanicama).[16] Ovog pravila se ne pridržava Austrija, koja na aversnoj, nacionalnoj strani i dalje prikazuje i apoen i naziv valute. Nacionalna strana također je trebala ostati nepromijenjena do kraja 2008., osim ako monarh prikazan na novčiću ne umre ili ne abdicira (kao što je slučaj s novčićima Vatikana ili monegaškim novčićima). Predviđeni rok za reviziju dizajna je 20. lipnja 2062.

Ova bi se Preporuka trebala primjenjivati na nacionalne strane i rubne natpise kako redovnih, tako i prigodnih eurokovanica. Ne bi se trebao primjenjivati na nacionalne strane i rubna slova normalnih i prigodnih eurokovanica koje su prvi put izdane prije usvajanja ove Preporuke.

Preporuka je potaknula pet članica eurozone da promijene svoj nacionalni dizajn. Finska i Belgija to su učinile 2007., odnosno 2008. godine, dok Austrija, Njemačka i Grčka nisu najavile nikakve promjene u dizajnu (stanje: veljača 2018. godine).

Od 2016. godine, Belgija, Monako, Nizozemska, Španjolska i Vatikan doživjeli su promjenu šefa države i ažurirali su svoj dizajn kako bi odražavali ovu promjenu te uredbu komisije tamo gdje je to bilo potrebno.

Trenutno ne postoji plan ukidanja nacionalnog dizajna u korist zajedničkog europskog. Međutim, Komisija je predložila da kovanice od 1, 2 i 5 centi imaju zajednički dizajn kako bi se smanjili troškovi izrade.[22]

Sigurnosne značajke

Eurokovanice imaju strojno čitljive značajke visoke sigurnosti.[23] U kovanice od 1 i 2 € ugrađene su sofisticirane tehnologije bimetala. Kovanice od 10, 20 i 50 centi izrađene su od nordijskog zlata, koji je jedinstvena legura koja se teško topi i koristi isključivo za kovanice. Natpisi na obodu kovanicu od 2 € dodatno štite od krivotvorenja.

Značajke za osobe oštećenog vida

Eurokovanice su dizajnirane u suradnji s organizacijama koje predstavljaju slijepe osobe, a kao rezultat toga sadrže mnoštvo značajki koje omogućuju prepoznavanje kovanica dodirom. Usto je njihov vizualni izgled osmišljen tako da ih je osobama oštećenog vida lako razlikovati.

Kovanice se prema apoenaži veličinski i težinski povećavaju. Tri najniža apoena su mala, bakrenocrvene boje i prilično su tanka i lagana. Sljedeća tri apoena zlatne su boje, deblji su i teži. Dva najveća apoena su bimetalna te su veći i deblji od manjih apoena.

Općenito, što je veći apoen, kovanica je veća i teža. Bakrenocrvena boja identificira malu vrijednost, zlatna boja identificira srednju vrijednost; dok dva različita metala identificiraju visoku vrijednost.

Postoje razlike i unutar svake skupine. Obod kovanice od 2 centa ima utor kako bi se razlikovala od kovanica od 1 i 5 centi, kao i od američkog 1 centa, koji ima istu boju i promjer. Slično tomu, kovanica od 20 centi ima glatki obod sa sedam uvlaka što joj daje oblik španjolskog cvijeta, kako bi se osim veličinom i težinom bolje razlikovala od kovanica od 10 i 50 centi.

Iako su prije eura postojale i druge valute koje su posebno dizajnirane na slične načine (različite veličine, boje i utori) za pomoć slabovidnim osobama, uvođenje eura predstavlja prvi put da su prije puštanja neke valute u opticaj konzultirane udruge koje predstavljaju slijepe i slabovidne osobe.

Prigodna izdanja

Svaka država može kovati dvije prigodne kovanice po godini počevši od lipnja 2012. godine. Od 2004. do svibnja 2012. zemlje su smjele kovati samo jednu prigodnu kovanicu godišnje. Prigodne mogu biti samo kovanice od 2 € (da bi mogle biti zakonsko sredstvo plaćanja) te postoji količinsko ograničenje koliko ih se smije kovati. Kovanica mora poštovati uobičajene kriterije dizajna, poput dvanaest zvjezdica, godine i zemlje izdavanja.

Grčka je prva zemlja koja je izdala prigodnu kovanicu, a slijedili su je svi osim Cipra i Irske. Međutim, 2007. godine svaka država eurozone sudjelovala je u programu Rimskog sporazuma, gdje su sve države članice izdale kovanicu sličnog dizajna u spomen na potpisivanje Rimskog sporazuma, jedina razlika je ime zemlje izdavanja i jezik teksta. To se ponovilo 2009. godine u spomen na 10. godišnjicu Ekonomske i monetarne unije. Dizajn su elektroničkim glasanjem odabrali građani EU.[24] Najnovija zajednička prigodna kovanica izdana je 2015. godine u spomen na 30. obljetnicu zastave Europske unije.

Od 2006. do 2021. godine Njemačka je izdavala njemačku seriju Bundesländer kovanica, koja prikazuje svaku od njemačkih država.

Španjolska je pokrenula prigodnu seriju kovanica Patrimonio de la Humanidad de la UNESCO (»UNESCO-ova svjetska baština«) 2010. godine, obilježavajući sva španjolska mjesta pod zaštitom UNESCO-a, koja bi se mogla nastaviti do 2050. godine. Redoslijed izdavanja kovanica za određeno područje podudara se s redoslijedom kojim su proglašeni UNESCO-ovom svjetskom baštinom.[25]

Malta je izdala seriju od pet prigodnih kovanica od 2 €, sve povezane s malteškom ustavnom poviješću. Prva kovanica izdana je 2011., a posljednja 2015. godine.[26]

Zlatna i srebrna prigodna izdanja

Nasljeđe stare nacionalne prakse je kovanje prigodnog srebrnog i zlatnog novca. Za razliku od uobičajenih izdanja, ovi novčići nisu zakonsko sredstvo plaćanja u cijeloj eurozoni, već isključivo u zemlji u kojoj se izdaju (npr. Finski prigodni novčić od 10 € ne može se koristiti u Portugalu).

Međutim, ovi su novčići namijenjeni prvenstveno sakupljačima, jer njihova vrijednost znatno premašuje nominalnu vrijednost. Neki srebrni novčići, poput njemačkih spomenica od 10 €, često su dostupni u bankama i nekim trgovcima po nominalnoj vrijednosti. Međutim, ovi novčići uglavnom ne cirkuliraju, već ih čuvaju sakupljači.

Neizvjesno je hoće li im Vijeće ministara dodijeliti status zakonskog sredstva plaćanja negdje izvan nacionalnih granica, jer San Marino, Monako i Vatikan također izdaju ovu vrstu novčića.

Belgijski novčić od 2,50 €

Belgijski novčić od 2,50 € prigodno je izdanje koje vrijedi kao sredstvo plaćanja u Belgiji. Prvi je puta izdan 2015. godine u količini od 70 000 komada. Novčić obilježava 200. godišnjicu Napoleonovog poraza u bitci kod Waterlooa.[27]

Belgija je za tu priliku prvotno planirala kovati prigodnu kovanicu od 2 €. Međutim, Francuska je taj plan blokirala (nakon što je 180 000 kovanica već bilo iskovano, morali su ih odbaciti). Kovanje u apoenu od 2,5 eura otklanja pritužbe Francuske jer novčići neće biti zakonsko sredstvo plaćanja u cijeloj Europskoj uniji, već samo u Belgiji.[28] S obzirom na to da bilo koja zemlja eurozone može kovati novac čak i nepravilnog apoena, Belgija ima novčić od 2,5 eura.[29]

Optjecaj

Europska središnja banka prati cirkulaciju i zalihe eurokovanica i novčanica. Zadatak je Eurosustava osigurati učinkovitu i nesmetanu opskrbu eurokovanica i održati njihovu cjelovitost u cijeloj eurozoni.[30]

Statistika

Na kraju prosinca 2021. godine širom eurozone u optjecaju je bilo više od 141 milijarde kovanica. Za usporedbu, SAD su kovale više od 300 milijardi pennyja od 1983. godine kada je započeo trenutni bakrom presvučeni metalni sastav. Koristeći se stanovništvom od 341,9 milijuna ljudi za europodručje znači da je otprilike 199 milijardi kovanica apoena od 1 ili 2 centi po stanovniku, odnosno 215 kovanica ostalih apoena po stanovniku.

Statistički podaci važeći u prosincu 2021.[31]
apoen kovanica u optjecaju udio % vrijednost u € udio %
svi 141.183.000.000 100,00 31.230.900.000,00 100,00
1 c 38.120.000.000 27,00 381.200.000,00 1,22
2 c 29.680.000.000 21,02 593.600.000,00 1,90
5 c 23.036.000.000 16,32 1.151.800.000,00 3,69
10 c 16.248.000.000 11,51 1.624.800.000,00 5,20
20 c 12.725.000.000 9,01 2.545.000.000,00 8,15
50 c 6.711.000.000 4,75 3.355.500.000,00 10,74
1 € 7.747.000.000 5,49 7.747.000.000,00 24,81
2 € 6.916.000.000 4,90 13.832.000.000,00 44,29

Krivotvorenje

Godišnje se iz optjecaja povuče približno 100 000 krivotvorenih kovanica eura, a otprilike isti broj zaplijeni se prije nego što uđu u optjecaj. S obzirom na to da je ukupna naklada 56 milijardi kovanica, krivotvorene kovanice su relativno rijetke. Otprilike polovica krivotvorina ima njemački nacionalni dizajn, ali krivotvorine su otkrivene u svakoj zemlji koja ih izdaje. Većina krivotvorenih kovanica je u apoenu od 2 € (60 % u 2011. godini),[nedostaje izvor] dok većinu ostatka čini apoen od 1 € i u manjem broju apoen od 50 centi. Broj krivotvorenih kovanica od 2 € koje se godišnje pronalaze smanjuje se, dok se broj krivotvorenih kovanica od 1 € i 50 centi povećava.

Ukupna količina krivotvorenih kovanica zaplijenjenih i povučenih iz optjecaja u:

  • 2017.: Prije puštanja u optjecaj: 31 059, nakon puštanja u optjecaj: 160 914[32]
  • 2016.: Prije puštanja u optjecaj: 77 084, nakon puštanja u optjecaj: 150 258
  • 2015.: Prije puštanja u optjecaj: 20, nakon puštanja u optjecaj: 146 889
  • 2014.: Prije puštanja u optjecaj: 301 970 nakon puštanja u optjecaj: 192 195
  • 2013.: Prije puštanja u optjecaj: 31 051, nakon puštanja u optjecaj: 177 600
  • 2012.: 184 000[33]
  • 2011.: 157 000[34]
  • 2010.: 186 000[35]
  • 2009.: 172 100[36]
  • 2008.: 195 900
  • 2007.: 211 100[37]
  • 2006.: 163 800
  • 2005.: 100 500
  • 2004.: 74.564[38]
  • 2003.: 26 191
  • 2002.: 2 336

Europsko tehničko i znanstveno središte procjenjuje da je 2002. godine u promet pušteno do 2 milijuna krivotvorenih kovanica.[nedostaje izvor]

Istrage Europske komisije pokazale su da se sofisticiranost krivotvorenja povećava, što otežava brzo otkrivanje.[39] Godine 2008. irski je eurozastupnik Eoin Ryan pozvao na strožu regulaciju žetona i medalja koji se sve češće koriste za male kupnje, uglavnom u automatima, širom Europe.[40]

Kovanice malih apoena

Kovanice 1, 2 i 5 centi čine otprilike 64 % svih novih kovanica kovanih u eurozoni. Zbog troškova proizvodnje takvog kovanog novca male vrijednosti, Komisija i neke države članice predložile su da bi se troškovi mogli smanjiti zajedničkim dizajnom na obje strane ovih kovanica, umjesto kovanjem brojnih različitih dizajna.[22]

Zaokruživanje cijena

Kovanice od 1 i 2 centi u početku su uvedene kako bi osigurale da se uvođenje eura ne iskoristi kao izgovor za povećanje cijena prilikom zaokruživanja. Zbog troškova održavanja optjecaja kovanica male vrijednosti koje obavljaju tvrtke i kovnice novca, Finska, Irska i Nizozemska zaokružuju cijene na najbližih pet centi (tzv. švedsko zaokruživanje) kod plaćanja gotovinom, pri čemu se ograničene serije tih kovanica kuju za kolekcionare, a ne općenitu cirkulaciju.[41][42][43] Kovanice su i dalje zakonsko sredstvo plaćanja i proizvode se izvan tih država. Unatoč tome, mnoge trgovine u Nizozemskoj odbijaju ih prihvatiti.

Zakon o švedskom zaokruživanju u Finskoj objavljen je u siječnju 2002. godine, neposredno nakon puštanja kovanica u optjecaj. Nizozemska je slijedila njihov primjer u rujnu 2004. godine. Nizozemska je to učinila pod pritiskom maloprodajnih poduzeća koja su tvrdila da je baratanje kovanicama od 1 i 2 centi preskupo. Nakon uspješnog pokusa u gradu Woerden u svibnju 2004. godine, maloprodaji u cijeloj Nizozemskoj dopušteno je zaokruživanje gotovinskih transakcija na najbližih pet centi od rujna 2004. godine.[44]

U Belgiji je zaokruživanje bila uobičajena praksa od 2014. godine; zaokruživanje je po zakonu obvezno za gotovinske transakcije od 1. prosinca 2019. godine.[45] Za plaćanja debitnim ili kreditnim karticama, trgovac može odabrati hoće li primijeniti zaokruživanje ili ne, ali mora prethodno obavijestiti klijenta.[46] S obveznim zaokruživanjem na snazi, belgijska Nacionalna banka zaustavila je kovanje kovanica od 1 i 2 centi.

Irska je to učinila 2015. nakon probnog zaokruživanja u Wexfordu 2013. godine.[42][47] U svibnju 2017. godine, talijanski je parlament donio rezoluciju o prestanku kovanja kovanica 1 i 2 centi počevši od 1. siječnja 2018. te o uvođenju švedskog zaokruživanja.[48][49]

Takav razvoj situacije dijelom je i zbog čimbenika kao što su rast cijena metala. Središnja banka Nizozemske izračunala je da bi uštedjela 36 milijuna USD godišnje ne koristeći kovanice manje vrijednosti. Druge zemlje poput Njemačke favorizirale su zadržavanje kovanica zbog težnje cijenama koje završavaju na 99 centi, a koje potrošaču izgledaju privlačnije od cijena zaokruženih na punu vrijednost (npr. 1,99 € u odnosu na 2€).[50] Luksemburg i Malta također su izjavili da ne žele ukloniti manje kovanice.[43][51] To ponavlja i sama Europska središnja banka, koja podržava kovanice, navodeći da omogućuje tvrtkama da točnije izračunaju cijene kako bi privukle potrošače. Prema istraživanju Eurobarometra među građanima EU 2005. godine, Nijemci su bili najskeptičniji prema uklanjanju kovanica od 1 i 2 centi iz cjelovitog prometa u eurozoni, ali u prosjeku je većina bila za njihovo uklanjanje (58 % za kovanicu od jednog centa i 52 % za kovanice od dva centa u 2005. godini). Belgijanci su pak najviše podržali uklanjanje manjih kovanica.[52] Sličnim je istraživanjem iz 2017. godine utvrđeno je da 64 % ispitanika u cijeloj eurozoni želi uklanjanje manjih kovanica te zaokruživanje cijena; s preko 70 % u Belgiji, Irskoj, Italiji, Nizozemskoj i Slovačkoj. Samo su Portugal i Latvija favorizirali zadržavanje kovanica (49 % protiv uklanjanja, 45 – 46 % za).[53]

Europska komisija je 2010. godine objavila svoje smjernice o svakodnevnim pitanjima gotovine u eurima kako bi građanima dala odgovore o izravnom utjecaju kovanica na njihov svakodnevni život. Ove se smjernice temelje na deset vodećih načela. Dva od ovih vodećih načela bila su, i još uvijek su, da se „Ne smiju nametati dodatne naknade za gotovinske isplate” i „Države članice ne bi trebale usvojiti nova pravila zaokruživanja na najbližih pet centi”.[54]

Kontroverze

U proljeće 2016. iskrsnula je polemika u Nizozemskoj nakon što je epizoda televizijskog programa Keuringsdienst van Waarde pokazala da južnokorejska tvrtka Poongsan proizvodi nizozemske i druge kovanice eura. Ova je tvrtka također poznati proizvođač kasetnog streljiva.[55] Kasetno streljivo međunarodno je zabranjeno Konvencijom o kasetnom streljivu (CCM) iz 2008. godine zbog svojih neselektivnih i dugoročnih učinaka na civile. CCM zabranjuje uporabu, proizvodnju, zalihe ili prijenos kasetnog streljiva, kao i pomoć u tim djelima. Nakon postavljanja parlamentarnih pitanja, nizozemska vlada izjavila je da je Kraljevska nizozemska kovnica novca naručila oko 40 milijuna „praznih kovanica” između 2011. i 2016. godine, te da se Poongsan nalazio na popisu provjerenih dobavljača Radne skupine direktora kovnice Europske komisije.[56] Od tada su i Kraljevska nizozemska kovnica novca i Norveška kovnica novca isključili tvrtku Poongsan kao dobavljača kovanica zbog umiješanosti u kasetno streljivo.[57] U Europskom parlamentu postavljena su i pitanja o prisutnosti Poongsana na provjerenom popisu dobavljača praznih kovanica radne skupine Europske komisije za kovnice novca. Međutim, Komisija je rekla kako je odgovornost po ovom pitanju na državama članicama Unije.[58]

Izvori

  1. ↑ Coins. Europska središnja banka 0.
  2. ↑ 2,0 2,1 ECB: Introduction. ECB 0.
  3. ↑
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  4. ↑
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  5. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  6. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  7. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  8. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  9. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  10. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  11. ↑ 11,0 11,1 11,2 11,3 11,4 11,5
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  12. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  13. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  14. ↑
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  15. ↑ 15,0 15,1
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  16. ↑ 16,0 16,1
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  17. ↑ 17,0 17,1
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  18. ↑ https://en.numista.com/catalogue/pieces107.html
  19. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  20. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  21. ↑ Predstavljanje dizajna nacionalne strane kovanica eura i centa (4.2.2022.), https://www.youtube.com/watch?v=iJSMJnwQufE, pristupljeno 4. veljača 2022. 
  22. ↑ 22,0 22,1
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  23. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  24. ↑
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  25. ↑
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  26. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  27. ↑
    • Parametar first nije dopušten u klasi news
    • Parametar type nije dopušten u klasi news
    • Parametar title nije dopušten u klasi news
    • Parametar work nije dopušten u klasi news
    • Parametar date nije dopušten u klasi news
    • Parametar author nije dopušten u klasi news
    • Parametar last nije dopušten u klasi news
    • Parametar url nije dopušten u klasi news
  28. ↑ Jason Karaian. "France’s whining won’t stop Belgium from minting coins commemorating the Battle of Waterloo". Quartz, 9 June 2015.
  29. ↑ Euro coin row: France wins the battle, Belgium wins the war The Guardian June 10, 2015.
  30. ↑ ECB: Circulation. European Central Bank 0. Srpanj 2019 1.
  31. ↑ Banknotes and coins statistics (Full report) - Banknotes and coins statistics - ECB/Eurosystem policy - Reports - ECB Statistical Data Warehouse. sdw.ecb.europa.eu 0. Pristupljeno 2022-02-05.
  32. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  33. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  34. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  35. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  36. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  37. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  38. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  39. ↑
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: archivedate

  40. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  41. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  42. ↑ 42,0 42,1 Central Bank announces rollout of rounding of 1 c and 2 c coins nationally. www.centralbank.ie 0. Pristupljeno 24. studenoga 2020.
  43. ↑ 43,0 43,1
    • Nedostaje obavezni parametar: journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar access-date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar archive-url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar archive-date nije dopušten u klasi journal
  44. ↑
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Parametar last nije dopušten u klasi news
    • Parametar date nije dopušten u klasi news
    • Parametar author nije dopušten u klasi news
    • Parametar first nije dopušten u klasi news
    • Parametar title nije dopušten u klasi news
    • Parametar work nije dopušten u klasi news
    • Parametar url nije dopušten u klasi news
    • Parametar type nije dopušten u klasi news
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi news
  45. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  46. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  47. ↑
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  48. ↑
    • Parametar type nije dopušten u klasi news
    • Parametar date nije dopušten u klasi news
    • Parametar archive-date nije dopušten u klasi news
    • Parametar url-status nije dopušten u klasi news
    • Parametar title nije dopušten u klasi news
    • Parametar archive-url nije dopušten u klasi news
    • Parametar work nije dopušten u klasi news
    • Parametar url nije dopušten u klasi news
    • Parametar language nije dopušten u klasi news
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi news
  49. ↑ Italy to stop producing 1- and 2-cent coins - DW - 29.05.2017. DW.COM 0.
  50. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  51. ↑ 1c and 2c coins here to stay. maltatoday.com.mt 0.
  52. ↑
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  53. ↑ http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/ResultDoc/download/DocumentKy/80850
  54. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  55. ↑ Keuringsdienst: De industrie achter clustermunitie. npo.nl 0. Pristupljeno 24. studenoga 2020.
  56. ↑ Antwoord op vragen van de leden Merkies en Jasper van Dijk over de productie van euromunten door een Zuid-Koreaans bedrijf dat ook betrokken is bij de productie van clustermunitie. zoek.officielebekendmakingen.nl 0.
  57. ↑ Home - Stop Explosive Investments: Help stop the funding of cluster bomb producers. www.stopexplosiveinvestments.org 0.
  58. ↑ Written question - Production by South Korean company Poongsan of cluster munitions and Euro coin blanks - E-007032/2016. www.europarl.europa.eu 0.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Eurokovanice&oldid=753785"