Auripigment: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Auripigment'''-->{{Infokutija mineral
{{Infokutija mineral
| ime                    = Auripigment
| ime                    = Auripigment
| kategorija              = [[Sulfid]]i
| kategorija              = [[Sulfid]]i
Redak 41: Redak 41:


== Povijest ==
== Povijest ==
Auripigmentom se trgovalo još u [[Rimsko Carstvo|Rimskom carstvu]], a koristio se kao [[lijek]] u [[Tehnologija drevne Kine|drevnoj Kini]], iako je vrlo [[otrov]]an. Upotrijebljen je kao otrov za [[muhe]] <ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/?id=2PmrPnUY_3YC&pg=PA246&dq=orpiment+%22fly+poison%22#v=onepage|title=Popular philosophy: or, The book of nature laid open upon Christian principles, by the ed. of The Cheap magazine|last=Miller|first=George|date=1826|language=en}}</ref> i za premazivanje vršaka [[strijela]] otrovom. <ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/?id=3jZBAQAAMAAJ&dq=orpiment+poison+arrows&q=poison+arrows|title=Mesny's Chinese Miscellany|last=Mesny|first=William|date=1899|publisher=China Gazette Office.|language=en}}</ref> Zbog svoje upečatljive boje bio je zanimljiv [[Alkemija|alkemičarima]], kako u Kini, tako i na [[Zapadni svijet|Zapadu]], tražeći način za izradu [[zlato|zlata]]. Također je pronađen u zidnim ukrasima [[Tutankamon]]ove grobnice i i drevnim egipatskim svitcima, te na zidovima [[Taj Mahal]]a. <ref name="StClair">{{Cite book|title=The Secret Lives of Colour|last=St. Clair|first=Kassia|publisher=John Murray|year=2016|isbn=9781473630819|location=London|pages=82–83|oclc=936144129}}</ref>
Auripigmentom se trgovalo još u [[Rimsko Carstvo|Rimskom carstvu]], a koristio se kao [[lijek]] u [[Tehnologija drevne Kine|drevnoj Kini]], iako je vrlo [[otrov]]an. Upotrijebljen je kao otrov za [[muhe]] <ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/?id=2PmrPnUY_3YC&pg=PA246&dq=orpiment+%22fly+poison%22#v=onepage|title=Popular philosophy: or, The book of nature laid open upon Christian principles, by the ed. of The Cheap magazine|last=Miller|first=George|date=1826|language=en}}</ref> i za premazivanje vršaka [[strijela]] otrovom. <ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/?id=3jZBAQAAMAAJ&dq=orpiment+poison+arrows&q=poison+arrows|title=Mesny's Chinese Miscellany|last=Mesny|first=William|date=1899|publisher=China Gazette Office.|language=en}}</ref> Zbog svoje upečatljive boje bio je zanimljiv [[Alkemija|alkemičarima]], kako u Kini, tako i na [[Zapadni svijet|Zapadu]], tražeći način za izradu [[zlato|zlata]]. Također je pronađen u zidnim ukrasima [[Tutankamon]]ove grobnice i i drevnim egipatskim svitcima, te na zidovima [[Taj Mahal]]a. <ref name="StClair">{{Citiranje knjige|title=The Secret Lives of Colour|last=St. Clair|first=Kassia|publisher=John Murray|year=2016|isbn=9781473630819|location=London|pages=82–83|oclc=936144129}}</ref>


Stoljećima je auripigment bio samljeven i korišten kao pigment u [[slikarstvo|slikarstvu]] i za [[brtva|brtvljenje]] [[vosak|voska]], a čak se koristio u drevnoj Kini kao korektivna tekućina. <ref> [http://news.xinhuanet.com/newscenter/2006-07/29/content_4890298.htm news.xinhuanet.com] </ref> Bio je to jedan od rijetkih bistrih, svijetložutih pigmenata dostupan umjetnicima do 19. stoljeća. Međutim, njegova izuzetna otrovnost i nepodudaranje s drugim uobičajenim pigmentima, uključujući [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] na bazi [[Olovo (element)|olova]] i [[Bakar (element)|bakra]], poput [[verdigris]]a i [[azurit]]a, <ref>Fitzhugh, E.W., Orpiment and Realgar, in  Artists’ Pigments, A Handbook of Their History and Characteristics, Vol 3: E.W. Fitzhugh (Ed.) Oxford University Press 1997, p. 52</ref> značilo je da je njegova upotreba kao pigmenta prestala kad su [[kadmijeva žuta]], [[kromova žuta]] i [[Bojilo|organske boje]] koje su uvedene tijekom 19. stoljeća.
Stoljećima je auripigment bio samljeven i korišten kao pigment u [[slikarstvo|slikarstvu]] i za [[brtva|brtvljenje]] [[vosak|voska]], a čak se koristio u drevnoj Kini kao korektivna tekućina. <ref> [http://news.xinhuanet.com/newscenter/2006-07/29/content_4890298.htm news.xinhuanet.com] </ref> Bio je to jedan od rijetkih bistrih, svijetložutih pigmenata dostupan umjetnicima do 19. stoljeća. Međutim, njegova izuzetna otrovnost i nepodudaranje s drugim uobičajenim pigmentima, uključujući [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] na bazi [[Olovo (element)|olova]] i [[Bakar (element)|bakra]], poput [[verdigris]]a i [[azurit]]a, <ref>Fitzhugh, E.W., Orpiment and Realgar, in  Artists’ Pigments, A Handbook of Their History and Characteristics, Vol 3: E.W. Fitzhugh (Ed.) Oxford University Press 1997, p. 52</ref> značilo je da je njegova upotreba kao pigmenta prestala kad su [[kadmijeva žuta]], [[kromova žuta]] i [[Bojilo|organske boje]] koje su uvedene tijekom 19. stoljeća.

Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 02:11

Auripigment
Datoteka:Orpiment - streak color.jpg
Svijetla zlatnožuta boja auripigmenta
Općenito
KategorijaSulfidi
Kemijska formula
Identifikacija
BojaLimunska žuta do zlatno ili smeđe žuta
Kristalni habitusObično u stupastim ili vlaknastim agregatima; mogu biti bubrežasti ili botrioidni; također granulirani ili praškasti; rijetko kao prizmatični kristali
Kristalni sustavMonoklinski kristalni sustav
SraslaciNa {100}
KalavostSavršeno na {010}, nesavršeno na {100}
LomNožem se reže u tanke komade
Mohsova tvrdoća1,5 do 2
SjajSmolasti, biserni na površini razreza
Indeks lomanα = 2,400
nβ = 2,810
nγ = 3,020
Optička svojstvaDvoosna (-)
Dvolomδ = 0,620
PleokroizamU reflektiranoj svjetlosti, jaka, bijela do blijedo siva s crvenkastom bojom; u propuštenom svjetlu Y = žuta i Z = zelenkasto žuta
OgrebBlijedi limunsko žuti
Gustoća3,49
ProzirnostProziran
Reference[1] [2] [3]

Auripigment ili arsenov(III) sulfid, As2S3, služi kao pigment i za uništavanje gamadi. [4] Auripigment je narančastožuti mineral arsenova sulfida. Nalazi se u vulkanskim fumarolima, niskotemperaturnim hidrotermalnim venama i vrućim izvorima, a nastaje i sublimacijom i kao nusprodukt raspadanja drugog minerala arsena, realgara. Auripigment je ime dobio po latinskom auripigmentum (aurum: zlato + pigmentum: pigment) zbog svoje duboko žute boje.

Povijest

Auripigmentom se trgovalo još u Rimskom carstvu, a koristio se kao lijek u drevnoj Kini, iako je vrlo otrovan. Upotrijebljen je kao otrov za muhe [5] i za premazivanje vršaka strijela otrovom. [6] Zbog svoje upečatljive boje bio je zanimljiv alkemičarima, kako u Kini, tako i na Zapadu, tražeći način za izradu zlata. Također je pronađen u zidnim ukrasima Tutankamonove grobnice i i drevnim egipatskim svitcima, te na zidovima Taj Mahala. [7]

Stoljećima je auripigment bio samljeven i korišten kao pigment u slikarstvu i za brtvljenje voska, a čak se koristio u drevnoj Kini kao korektivna tekućina. [8] Bio je to jedan od rijetkih bistrih, svijetložutih pigmenata dostupan umjetnicima do 19. stoljeća. Međutim, njegova izuzetna otrovnost i nepodudaranje s drugim uobičajenim pigmentima, uključujući kemijske tvari na bazi olova i bakra, poput verdigrisa i azurita, [9] značilo je da je njegova upotreba kao pigmenta prestala kad su kadmijeva žuta, kromova žuta i organske boje koje su uvedene tijekom 19. stoljeća.

Auripigment u slikarstvu

Auripigment je poznat još u drevnim vremenima. Umjetni auripigment je proizvođen u Europi početkom 18. stoljeća. Svijetlo žutog je tona. Otrovan i nepostojan. Auripigment je zamijenjen je kadmijevim žutim pigmentima. [10]

Slike

Datoteka:Orpiment-Realgar-Quartz-154641.jpg Datoteka:MFN MIN 1977 0028 Auripigment.jpg Datoteka:Orpiment-d06-185b.jpg Datoteka:Orpiment-148270.jpg
Auripigment i realgar na kvarcnoj matrici (rudnik Nishinomaki, prefektura Gunma, Japan). Auripigment iz La Libertada (Quiruvilca, Peru). Auripigment iz rudnika arsena El'bruskija (Kabardsko-Balkarska regija, regija Sjeverni Kavkaz, Rusija). Kristal auripigment iz rudnika Twin Creeks (okrug Potosi, okrug Humboldt, Nevada, SAD).

Izvori

  1. ↑ Handbook of Mineralogy
  2. ↑ Mindat.org
  3. ↑ Webmineral data
  4. ↑ arsen, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 5. 9. 2020.
  5. ↑ Miller, George. https://books.google.com/?id=2PmrPnUY_3YC&pg=PA246&dq=orpiment+%22fly+poison%22#v=onepage.
  6. ↑ Mesny, William. https://books.google.com/?id=3jZBAQAAMAAJ&dq=orpiment+poison+arrows&q=poison+arrows.
  7. ↑ St. Clair, Kassia (2016) The Secret Lives of Colour.
  8. ↑ news.xinhuanet.com
  9. ↑ Fitzhugh, E.W., Orpiment and Realgar, in Artists’ Pigments, A Handbook of Their History and Characteristics, Vol 3: E.W. Fitzhugh (Ed.) Oxford University Press 1997, p. 52
  10. ↑ "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [2], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Auripigment.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Auripigment&oldid=510809"