Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Auripigment: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Auripigment'''-->{{Infokutija mineral
{{Infokutija mineral
| ime                    = Auripigment
| ime                    = Auripigment
| kategorija              = [[Sulfid]]i
| kategorija              = [[Sulfid]]i
Redak 41: Redak 41:


== Povijest ==
== Povijest ==
Auripigmentom se trgovalo još u [[Rimsko Carstvo|Rimskom carstvu]], a koristio se kao [[lijek]] u [[Tehnologija drevne Kine|drevnoj Kini]], iako je vrlo [[otrov]]an. Upotrijebljen je kao otrov za [[muhe]] <ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/?id=2PmrPnUY_3YC&pg=PA246&dq=orpiment+%22fly+poison%22#v=onepage|title=Popular philosophy: or, The book of nature laid open upon Christian principles, by the ed. of The Cheap magazine|last=Miller|first=George|date=1826|language=en}}</ref> i za premazivanje vršaka [[strijela]] otrovom. <ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/?id=3jZBAQAAMAAJ&dq=orpiment+poison+arrows&q=poison+arrows|title=Mesny's Chinese Miscellany|last=Mesny|first=William|date=1899|publisher=China Gazette Office.|language=en}}</ref> Zbog svoje upečatljive boje bio je zanimljiv [[Alkemija|alkemičarima]], kako u Kini, tako i na [[Zapadni svijet|Zapadu]], tražeći način za izradu [[zlato|zlata]]. Također je pronađen u zidnim ukrasima [[Tutankamon]]ove grobnice i i drevnim egipatskim svitcima, te na zidovima [[Taj Mahal]]a. <ref name="StClair">{{Cite book|title=The Secret Lives of Colour|last=St. Clair|first=Kassia|publisher=John Murray|year=2016|isbn=9781473630819|location=London|pages=82–83|oclc=936144129}}</ref>
Auripigmentom se trgovalo još u [[Rimsko Carstvo|Rimskom carstvu]], a koristio se kao [[lijek]] u [[Tehnologija drevne Kine|drevnoj Kini]], iako je vrlo [[otrov]]an. Upotrijebljen je kao otrov za [[muhe]] <ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/?id=2PmrPnUY_3YC&pg=PA246&dq=orpiment+%22fly+poison%22#v=onepage|title=Popular philosophy: or, The book of nature laid open upon Christian principles, by the ed. of The Cheap magazine|last=Miller|first=George|date=1826|language=en}}</ref> i za premazivanje vršaka [[strijela]] otrovom. <ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/?id=3jZBAQAAMAAJ&dq=orpiment+poison+arrows&q=poison+arrows|title=Mesny's Chinese Miscellany|last=Mesny|first=William|date=1899|publisher=China Gazette Office.|language=en}}</ref> Zbog svoje upečatljive boje bio je zanimljiv [[Alkemija|alkemičarima]], kako u Kini, tako i na [[Zapadni svijet|Zapadu]], tražeći način za izradu [[zlato|zlata]]. Također je pronađen u zidnim ukrasima [[Tutankamon]]ove grobnice i i drevnim egipatskim svitcima, te na zidovima [[Taj Mahal]]a. <ref name="StClair">{{Citiranje knjige|title=The Secret Lives of Colour|last=St. Clair|first=Kassia|publisher=John Murray|year=2016|isbn=9781473630819|location=London|pages=82–83|oclc=936144129}}</ref>


Stoljećima je auripigment bio samljeven i korišten kao pigment u [[slikarstvo|slikarstvu]] i za [[brtva|brtvljenje]] [[vosak|voska]], a čak se koristio u drevnoj Kini kao korektivna tekućina. <ref> [http://news.xinhuanet.com/newscenter/2006-07/29/content_4890298.htm news.xinhuanet.com] </ref> Bio je to jedan od rijetkih bistrih, svijetložutih pigmenata dostupan umjetnicima do 19. stoljeća. Međutim, njegova izuzetna otrovnost i nepodudaranje s drugim uobičajenim pigmentima, uključujući [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] na bazi [[Olovo (element)|olova]] i [[Bakar (element)|bakra]], poput [[verdigris]]a i [[azurit]]a, <ref>Fitzhugh, E.W., Orpiment and Realgar, in  Artists’ Pigments, A Handbook of Their History and Characteristics, Vol 3: E.W. Fitzhugh (Ed.) Oxford University Press 1997, p. 52</ref> značilo je da je njegova upotreba kao pigmenta prestala kad su [[kadmijeva žuta]], [[kromova žuta]] i [[Bojilo|organske boje]] koje su uvedene tijekom 19. stoljeća.
Stoljećima je auripigment bio samljeven i korišten kao pigment u [[slikarstvo|slikarstvu]] i za [[brtva|brtvljenje]] [[vosak|voska]], a čak se koristio u drevnoj Kini kao korektivna tekućina. <ref> [http://news.xinhuanet.com/newscenter/2006-07/29/content_4890298.htm news.xinhuanet.com] </ref> Bio je to jedan od rijetkih bistrih, svijetložutih pigmenata dostupan umjetnicima do 19. stoljeća. Međutim, njegova izuzetna otrovnost i nepodudaranje s drugim uobičajenim pigmentima, uključujući [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] na bazi [[Olovo (element)|olova]] i [[Bakar (element)|bakra]], poput [[verdigris]]a i [[azurit]]a, <ref>Fitzhugh, E.W., Orpiment and Realgar, in  Artists’ Pigments, A Handbook of Their History and Characteristics, Vol 3: E.W. Fitzhugh (Ed.) Oxford University Press 1997, p. 52</ref> značilo je da je njegova upotreba kao pigmenta prestala kad su [[kadmijeva žuta]], [[kromova žuta]] i [[Bojilo|organske boje]] koje su uvedene tijekom 19. stoljeća.

Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 02:11

Auripigment

Svijetla zlatnožuta boja auripigmenta
Općenito
KategorijaSulfidi
Kemijska formula
Identifikacija
BojaLimunska žuta do zlatno ili smeđe žuta
Kristalni habitusObično u stupastim ili vlaknastim agregatima; mogu biti bubrežasti ili botrioidni; također granulirani ili praškasti; rijetko kao prizmatični kristali
Kristalni sustavMonoklinski kristalni sustav
SraslaciNa {100}
KalavostSavršeno na {010}, nesavršeno na {100}
LomNožem se reže u tanke komade
Mohsova tvrdoća1,5 do 2
SjajSmolasti, biserni na površini razreza
Indeks lomanα = 2,400
nβ = 2,810
nγ = 3,020
Optička svojstvaDvoosna (-)
Dvolomδ = 0,620
PleokroizamU reflektiranoj svjetlosti, jaka, bijela do blijedo siva s crvenkastom bojom; u propuštenom svjetlu Y = žuta i Z = zelenkasto žuta
OgrebBlijedi limunsko žuti
Gustoća3,49
ProzirnostProziran
Reference[1] [2] [3]

Auripigment ili arsenov(III) sulfid, As2S3, služi kao pigment i za uništavanje gamadi. [4] Auripigment je narančastožuti mineral arsenova sulfida. Nalazi se u vulkanskim fumarolima, niskotemperaturnim hidrotermalnim venama i vrućim izvorima, a nastaje i sublimacijom i kao nusprodukt raspadanja drugog minerala arsena, realgara. Auripigment je ime dobio po latinskom auripigmentum (aurum: zlato + pigmentum: pigment) zbog svoje duboko žute boje.

Povijest

Auripigmentom se trgovalo još u Rimskom carstvu, a koristio se kao lijek u drevnoj Kini, iako je vrlo otrovan. Upotrijebljen je kao otrov za muhe [5] i za premazivanje vršaka strijela otrovom. [6] Zbog svoje upečatljive boje bio je zanimljiv alkemičarima, kako u Kini, tako i na Zapadu, tražeći način za izradu zlata. Također je pronađen u zidnim ukrasima Tutankamonove grobnice i i drevnim egipatskim svitcima, te na zidovima Taj Mahala. [7]

Stoljećima je auripigment bio samljeven i korišten kao pigment u slikarstvu i za brtvljenje voska, a čak se koristio u drevnoj Kini kao korektivna tekućina. [8] Bio je to jedan od rijetkih bistrih, svijetložutih pigmenata dostupan umjetnicima do 19. stoljeća. Međutim, njegova izuzetna otrovnost i nepodudaranje s drugim uobičajenim pigmentima, uključujući kemijske tvari na bazi olova i bakra, poput verdigrisa i azurita, [9] značilo je da je njegova upotreba kao pigmenta prestala kad su kadmijeva žuta, kromova žuta i organske boje koje su uvedene tijekom 19. stoljeća.

Auripigment u slikarstvu

Auripigment je poznat još u drevnim vremenima. Umjetni auripigment je proizvođen u Europi početkom 18. stoljeća. Svijetlo žutog je tona. Otrovan i nepostojan. Auripigment je zamijenjen je kadmijevim žutim pigmentima. [10]

Slike

Auripigment i realgar na kvarcnoj matrici (rudnik Nishinomaki, prefektura Gunma, Japan). Auripigment iz La Libertada (Quiruvilca, Peru). Auripigment iz rudnika arsena El'bruskija (Kabardsko-Balkarska regija, regija Sjeverni Kavkaz, Rusija). Kristal auripigment iz rudnika Twin Creeks (okrug Potosi, okrug Humboldt, Nevada, SAD).

Izvori

  1. Handbook of Mineralogy
  2. Mindat.org
  3. Webmineral data
  4. arsen, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 5. 9. 2020.
  5. Miller, George (1826) (engl.). Popular philosophy: or, The book of nature laid open upon Christian principles, by the ed. of The Cheap magazine. https://books.google.com/?id=2PmrPnUY_3YC&pg=PA246&dq=orpiment+%22fly+poison%22#v=onepage 
  6. Mesny, William (1899) (engl.). Mesny's Chinese Miscellany. China Gazette Office.. https://books.google.com/?id=3jZBAQAAMAAJ&dq=orpiment+poison+arrows&q=poison+arrows 
  7. St. Clair, Kassia (2016). The Secret Lives of Colour. London: John Murray. str. 82–83. ISBN 9781473630819. OCLC 936144129 
  8. news.xinhuanet.com
  9. Fitzhugh, E.W., Orpiment and Realgar, in Artists’ Pigments, A Handbook of Their History and Characteristics, Vol 3: E.W. Fitzhugh (Ed.) Oxford University Press 1997, p. 52
  10. "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [2], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Auripigment.