Razlika između inačica stranice »Osmanski most na Hanu na Cetini«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Osmanski most na Hanu na Cetini'''-->'''Osmanski most''' kod današnjeg Hana na Cetini, bivši most. Nalazio se na starom trgovačkom putu koji je još u starom vijeku vodio iz [[Salona|Salone]] preko [[Cetina|Cetine]] u unutrašnjost rimske provincije Dalmacije, a u srednjem vijeku iz Splita preko Klisa ka Livnu i dalje. Bio je iznimno važan za promet ljudi i roba. Nalazio se je dvjesta metara od današnjeg [[most na Hanu na Cetini|kamenog mosta]] iz 1846./49. godine.<ref name="Cetinska krajina">(): [https://www.cetinska-krajina.hr/kameni-most-na-hanu/ ''Kameni most na Hanu''] Cetinska krajina. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.</ref><ref name=Vrgoč>Martin Vrgoč: [https://osim.hr/povijest/ ''Povijest''] OŠ Ivana Mažuranića, Obrovac Sinjski. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.</ref>  
'''Osmanski most''' kod današnjeg Hana na Cetini, bivši most. Nalazio se na starom trgovačkom putu koji je još u starom vijeku vodio iz [[Salona|Salone]] preko [[Cetina|Cetine]] u unutrašnjost rimske provincije Dalmacije, a u srednjem vijeku iz Splita preko Klisa ka Livnu i dalje. Bio je iznimno važan za promet ljudi i roba. Nalazio se je dvjesta metara od današnjeg [[most na Hanu na Cetini|kamenog mosta]] iz 1846./49. godine.<ref name="Cetinska krajina">(): [https://www.cetinska-krajina.hr/kameni-most-na-hanu/ ''Kameni most na Hanu''] Cetinska krajina. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.</ref><ref name=Vrgoč>Martin Vrgoč: [https://osim.hr/povijest/ ''Povijest''] OŠ Ivana Mažuranića, Obrovac Sinjski. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.</ref>  


Vjerojatno je nastao tako što su ga [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|Turci]] vjerojatno obnovili,<ref name=Vrgoč/> ali nije poznato jesu li napravili sasvim novi na istoj lokaciji ili na postojećem rimskom mostu izvršili popravke i nadogradnje.
Vjerojatno je nastao tako što su ga [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|Turci]] vjerojatno obnovili,<ref name=Vrgoč/> ali nije poznato jesu li napravili sasvim novi na istoj lokaciji ili na postojećem rimskom mostu izvršili popravke i nadogradnje.
Redak 7: Redak 7:
{{izvori}}
{{izvori}}


[[Kategorija:Mostovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Mostovi na Cetini]]
[[Kategorija:Sinj]]
[[Kategorija:Sinj]]
[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]
[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]

Trenutačna izmjena od 02:11, 13. ožujka 2023.

Osmanski most kod današnjeg Hana na Cetini, bivši most. Nalazio se na starom trgovačkom putu koji je još u starom vijeku vodio iz Salone preko Cetine u unutrašnjost rimske provincije Dalmacije, a u srednjem vijeku iz Splita preko Klisa ka Livnu i dalje. Bio je iznimno važan za promet ljudi i roba. Nalazio se je dvjesta metara od današnjeg kamenog mosta iz 1846./49. godine.[1][2]

Vjerojatno je nastao tako što su ga Turci vjerojatno obnovili,[2] ali nije poznato jesu li napravili sasvim novi na istoj lokaciji ili na postojećem rimskom mostu izvršili popravke i nadogradnje. Turski most datira iz 16. ili 17. stoljeća. Uz njega su podigli i prenoćište s gostionicom, odnosno han.[1] Potreba za njim je bila zbog brojnih trgovačkih karavana iz Bosanskog pašaluka koje su ovuda prolazile ka Splitu. Od hana je nastao i toponim Han.[2] Obranu ovog strateški važnog objekta činile su dvije kule na njegovim dvama krajevima.[1] Most je zabilježio u svojem putopisu Evlija Ćelebi 1660. godine. Zapisao je da je imao sedam okna te dvije kule s željeznim pomičnim vratima. Srušen je u Sinjskom (Malom ratu) (1714. – 1718.), ratu u kojem se je odvila slavna sinjska bitka 1715. godine. Nakon oslobađanja od Osmanlija kraj je došao pod Mletačku Republiku. Budući da je most bio srušen, Cetinu se je kod Hana prelazila lađom (kerepom).[2]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 (): Kameni most na Hanu Cetinska krajina. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Martin Vrgoč: Povijest OŠ Ivana Mažuranića, Obrovac Sinjski. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.