Kremlinologija: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 15:37

Kremlinologija je stručni izraz kojim se označavaju novinarska, politološka, diplomatska i geopolitička istraživanja službene vanjske i unutarnje politike Ruske Federacije, a koji je proizašao iz zapadnjačkog termina sovjetologije, istoga značenja, ali vezano uz politiku Sovjetskog saveza (SSSR-a). Termin je ponajviše američkog podrijetla i ishod gotovo stoljetnih napetosti između Sjedinjenih Država i Rusije, posebice u vrijeme hladnoga rata. Kremlinolozi su u tom smislu američki, a u novije vrijeme i europski izvjestitelji (dopisnici) iz Moskve, ali i istraživači ruske vanjske politike, ponajviše u geopolitičkom smislu Drugog hladnog rata. Suvremeno jačanje Kine i njezina sve snažnija suradnja s Rusija te sukobi s SAD-om iznjedrili su i termin pekingologije.

Raspadom Sovjetskog saveza i Padom komunizma u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi izraz postaje i sastavnim dijelom uvelike amerikanizirane popularne kulture, u kojoj je bio prisutan i za vrijeme hladnoratovske napetosti i to ponajprije u pogrdnom smislu, kao što je to danas slučaj sa novotvorenicom pjongjangologija, koja se odnosi i na znanstveno izučavanje sjevernokorejskih politika, kao i na novinsko dopisništvo i društvenu satiru sjevernokorejskog režima.

Među najveće kremlinologe (sovjetologe) ubrajaju se Adam Ulam, utemeljitelj Centra za ruska istraživanja na Harvardu, Robert C. Tucker, Staljinov životopisac i predstojnik ruskih studija na Princetonu, diplomat Llewellyn Thompson, »osobni kremlinolog« Roberta Kennedija, Zbigniew Brzezinski te brojni američki i europski (njemački i britanski) povjesničari, diplomati, geopolitičari, geostratezi itd. Za vrijeme hladnog rata Institut Kennan (osnovan 1974.) predstavljao je glavni svjetski istraživački centar američko-sovjetskih, a kasnije i američko-ruskih odnosa.

Termin ne treba miješati s jezikoslovnim i humanističkim disciplinama rusistikom, slavistikom ili sinologijom u slučaju Kine.

Vanjske poveznice

Kremlinology u rječniku Merriam-Webester
Sovietology u rječniku The Free Dictionary

Inačica od 8. prosinac 2021. u 17:54 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.596 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 15:37 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.596 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kremlinologija'''-->'''~~[[Kremlj\|Kremlinologija]]''' je stručni izraz kojim se označavaju [[novinar]]ska, [[politologija\|politološka]], [[diplomacija\|diplomat]]ska i [[geopolitika\|geopolitička]] istraživanja službene vanjske i unutarnje politike [[Ruska Federacija\|Ruske Federacije]], a koji je proizašao iz zapadnjačkog termina '''sovjetologije''', istoga značenja, ali vezano uz politiku [[SSSR\|Sovjetskog saveza]] (SSSR-a). Termin je ponajviše [[SAD\|američkog]] podrijetla i ishod gotovo stoljetnih napetosti između [[SAD\|Sjedinjenih Država]] i Rusije, posebice u vrijeme [[hladni rat\|hladnoga rata]]. ''Kremlinolozi'' su u tom smislu američki, a u novije vrijeme i europski izvjestitelji (dopisnici) iz [[Moskva\|Moskve]], ali i istraživači ruske vanjske politike, ponajviše u geopolitičkom smislu [[Drugi hladni rat\|Drugog hladnog rata]]. Suvremeno jačanje [[Kina\|Kine]] i njezina sve snažnija suradnja s Rusija te sukobi s SAD-om iznjedrili su i termin '''[[peking]]ologije'''.		[[Kremlj\|Kremlinologija]]''' je stručni izraz kojim se označavaju [[novinar]]ska, [[politologija\|politološka]], [[diplomacija\|diplomat]]ska i [[geopolitika\|geopolitička]] istraživanja službene vanjske i unutarnje politike [[Ruska Federacija\|Ruske Federacije]], a koji je proizašao iz zapadnjačkog termina '''sovjetologije''', istoga značenja, ali vezano uz politiku [[SSSR\|Sovjetskog saveza]] (SSSR-a). Termin je ponajviše [[SAD\|američkog]] podrijetla i ishod gotovo stoljetnih napetosti između [[SAD\|Sjedinjenih Država]] i Rusije, posebice u vrijeme [[hladni rat\|hladnoga rata]]. ''Kremlinolozi'' su u tom smislu američki, a u novije vrijeme i europski izvjestitelji (dopisnici) iz [[Moskva\|Moskve]], ali i istraživači ruske vanjske politike, ponajviše u geopolitičkom smislu [[Drugi hladni rat\|Drugog hladnog rata]]. Suvremeno jačanje [[Kina\|Kine]] i njezina sve snažnija suradnja s Rusija te sukobi s SAD-om iznjedrili su i termin '''[[peking]]ologije'''.

	[[Raspad SSSR-a\|Raspadom Sovjetskog saveza]] i [[Pad komunizma\|Padom komunizma]] u [[Srednja Europa\|Srednjoj]], [[Istočna Europa\|Istočnoj]] i [[Jugoistočna Europa\|Jugoistočnoj Europi]] izraz postaje i sastavnim dijelom uvelike amerikanizirane [[popularna kultura\|popularne kulture]], u kojoj je bio prisutan i za vrijeme hladnoratovske napetosti i to ponajprije u pogrdnom smislu, kao što je to danas slučaj sa [[novotvorenice\|novotvorenicom]] '''[[pjongjang]]ologija''', koja se odnosi i na znanstveno izučavanje sjevernokorejskih politika, kao i na novinsko dopisništvo i društvenu [[satira\|satiru]] [[Sjeverna Koreja\|sjevernokorejskog režima]].		[[Raspad SSSR-a\|Raspadom Sovjetskog saveza]] i [[Pad komunizma\|Padom komunizma]] u [[Srednja Europa\|Srednjoj]], [[Istočna Europa\|Istočnoj]] i [[Jugoistočna Europa\|Jugoistočnoj Europi]] izraz postaje i sastavnim dijelom uvelike amerikanizirane [[popularna kultura\|popularne kulture]], u kojoj je bio prisutan i za vrijeme hladnoratovske napetosti i to ponajprije u pogrdnom smislu, kao što je to danas slučaj sa [[novotvorenice\|novotvorenicom]] '''[[pjongjang]]ologija''', koja se odnosi i na znanstveno izučavanje sjevernokorejskih politika, kao i na novinsko dopisništvo i društvenu [[satira\|satiru]] [[Sjeverna Koreja\|sjevernokorejskog režima]].