Hrastova imela: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u '' |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{naslov u kurzivu}} | |||
{{Taksokvir | {{Taksokvir | ||
| boja =lightgreen | | boja =lightgreen | ||
| Redak 31: | Redak 31: | ||
Loranthus europaeus sl10.jpg|''L. europaeus'' | Loranthus europaeus sl10.jpg|''L. europaeus'' | ||
</gallery> | </gallery> | ||
[[Kategorija:Ljepkovke]] | [[Kategorija:Ljepkovke]] | ||
Posljednja izmjena od 9. ožujak 2026. u 00:14
| Hrastova imela | |
|---|---|
_(8097017323).jpg) L. europaeus | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Santalales |
| Porodica: | Loranthaceae |
| Rod: | Loranthus |
| Vrsta: | L. europaeus |
| Dvojno ime | |
| Loranthus europaeus Jacq. | |
Hrastova imela (europska žuta imela, europski ljepak; lat. Loranthus europaeus), poluparazitski grm iz porodice ljepkovki, raširen po srednjoj i južnoj Europi, te po dijelovima Azije (Turska, Sirija, Irak, Iran)
Raste najviše na hrastovima ali pogoduju joj i pitomi kesten, Obična bukva, viseća breza, lipa, obični grab, poljski javor ili klen (Acer campestre) pa i maslina. Naraste od 50 do 100 cm. Kora je svjetlosmeđa do tamnosmeđa (ponekad crnkasta). Listovi su listopadni i nasuprotni. Cjetovi su dvospolni ili jednospolni.
Sjemenke žute imele zaslijepe se za pogodnu granu nakon čega razviju poseban organ kojim prodiru u tkivo domaćina dok ne dođe do ksilema (provodnih cijevi kojima struji voda, minerali) Od domaćina uzima vodu i minerale, a organske tvari pribavlja fotosintezom. Vremenom domaćin počinje da se suši i propada.[1]
Izvori
- ↑ Pijani tvor pristupljeno 1. ožujka 2020
-
L. europaeus na drvetu -
L. europaeus na drvetu -
L. europaeus
_IMG_6777.JPG)
