Razlika između inačica stranice »Ruby (programski jezik)«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)) |
m (file->datoteka) |
||
Redak 3: | Redak 3: | ||
{{Infookvir programski jezik | {{Infookvir programski jezik | ||
|ime = Ruby | |ime = Ruby | ||
|logo = [[ | |logo = [[Datoteka:Ruby logo.svg|frameless|100px]] | ||
|paradigma = više paradigmi: objektno orijentirani, imperativni, [[funkcijsko programiranje|funkcijski]], refleksivni | |paradigma = više paradigmi: objektno orijentirani, imperativni, [[funkcijsko programiranje|funkcijski]], refleksivni | ||
|godina = 1995. | |godina = 1995. |
Trenutačna izmjena od 00:49, 8. svibnja 2022.
- PREUSMJERI Predložak:Drugo značenje2
Paradigma: | više paradigmi: objektno orijentirani, imperativni, funkcijski, refleksivni |
---|---|
Pojavio se: | 1995. |
Dizajnirao: | Jukihiro Macumoto |
Razvijatelj: | Jukihiro Macumoto, et al. |
Posljednje izdanje: | 2.1.2 / 9.5.2014. |
Disciplina tipiziranja: | dinamičko |
Glavne implementacije: | Ruby MRI, YARV, Rubinius, MagLev, JRuby, MacRuby, RubyMotion, HotRuby, IronRuby, Mruby |
Pod utjecajem: | Ada,[1] C++,[1] CLU,[2] Dylan,[2] Eiffel,[1] Lua, Lisp,[2] Perl,[2] Python,[2] Smalltalk[2] |
Utjecao na: | Clojure, D,[3] Elixir, Falcon, Fancy,[4] Groovy, Ioke,[5] Mirah, Nu,[6] potion, Reia, Swift[7] |
OS: | Višeplatformski |
Licencija: | Ruby licenca ili BSD licenca[8][9] |
Internetska stranica: | http://www.ruby-lang.org/ |
Ruby je dinamički, objektno orijentirani programski jezik koji kombinira sintaksu inspiriranu Perlom s nekim osobinama Smalltalka. Nastao je u Japanu 90-ih (tvorac Yukihiro Matsumoto), ali izvan Japana postaje popularniji tek u 2000.-oj s pojavom knjige na engleskom jeziku, "Programming Ruby".
Opis
Ruby je višeplatformski jezik opće namjene i otvorenog koda. Popularne primjene jezika uključuju sistemsku administraciju i izradu internetskih aplikacija, ali od 2006-e programeri polako nalaze i neke netipične primjene kao stvaranje elektroničke glazbe [10], programiranje analognog hardwarea [11] i stvaranje računalnih igara [12]. Glavna implementacija Rubya je u C-u, a druge implementacije nalazimo u Javi (JRuby), Microsoftovoj .NET platformi (IronRuby) te Objective-C (MacRuby). Zbog kvalitete implementacije MacRubyja, ona počinje biti snažna alternativa za stvaranje desktop aplikacija za Mac OS X operativni sustav.
Ruby je daleko najviše populariziran 2005.-e dolaskom Ruby on Rails frameworka za web aplikacije. Zbog toga što se u nekim zajednicama Ruby koristi gotovo isključivo za Rails programiranje, ponekad je lako protumačiti da su ta dva pojma sinonimi. To nije točno; treba razumijeti da je "Ruby on Rails" samo programska podrška napisana u Ruby programskom jeziku.
Primjeri sintakse Rubyja
Tipični "hello world" program:
puts "Hello world!"
Stvaranje i poziv funkcije:
def hello(name)
puts "Hello #{name}"
end
hello("world")
Definicija klase:
class Person
# constructor method
def initialize(name)
@name = name
end
def say(text)
puts "#{@name} says: " + text
end
end
# usage:
frank = Person.new("Frank")
frank.say("Hello everyone")
# output:
# => Frank says: Hello everyone
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Cooper, Peter (2009). Beginning Ruby: From Novice to Professional. Beginning from Novice to Professional (2nd ed.). Berkeley: APress. str. 101. ISBN 1-4302-2363-4. "To a lesser extent, Python, LISP, Eiffel, Ada, and C++ have also influenced Ruby."
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Bini, Ola (2007). Practical JRuby on Rails Web 2.0 Projects: Bringing Ruby on Rails to Java. Berkeley: APress. str. 3. ISBN 1-59059-881-4. "It draws primarily on features from Perl, Smalltalk, Python, Lisp, Dylan, and CLU."
- ↑ Intro – D Programming Language 1.0 – Digital Mars
- ↑
{{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},