More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Adam Mandrović''' ([[Nova Gradiška]], [[5. studenog]] [[kazalište u 1839.|1839.]] - [[Zagreb]], [[12. prosinca]] [[kazalište u 1912.|1912.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] kazališni glumac, [[redatelj]] i [[kazališni intendant|intendant]].<ref name=dis1-13>[[Dom i sviet]] br. 1/1913., str. 19.</ref> | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rodio se je u katoličkoj obitelji u građanskoj obitelji. U rodnom je gradu išao u osnovnu školu. Pohađao je i njemačku t.zv. [[trivijalna škola|trivijalnu školu]]. Gledajući prikazivanja [[putujuća glumačka družina|putujućih]] glumačkih družina zainteresirao se je za glumu. 1857. je pristupio u jednju njemačku družinu, a 1858. je došao u Zagreb u HNK, u kojem se je zadržao do 1860. godine. <ref name=dis1-13/> | |||
S [[Josip Freudenreich|Josipom Freudenreichom]] je glavni nosilac dramskog repertoara. | Zapamćen po velikim kreacijama u djelima [[Sofoklo|Sofokla]], [[Shakespeare]]a, [[Moliere]]a, [[Ibsen]]a i [[Gogolj]]a. U Zagrebu je prvi put nastupio 2. veljače 1858. u Vukotinovićevu "Sastanku u gradu Zrinju". Godine 1860. postaje članom hrvatskog ansambla koji se osniva nakon uklanjanja njemačkih glumaca sa zagrebačke pozornice. | ||
1860. je otišao u Beograd<ref name=dis1-13/>, osniva vlastitu putujuću družinu. | |||
1865. vraća se u Zagreb<ref name=dis1-13/>, a od 1869. ponovno boravi u Beogradu gdje je jedan od osnivača „[[Narodno pozorište u Beogradu|Narodnog pozorišta]]“. | |||
S [[Josip Freudenreich|Josipom Freudenreichom]] je glavni nosilac dramskog repertoara. | |||
Upravu zagrebačkog HNK vodio je od 1879., ravnateljem drame je od 1874. <ref name=dis1-13/> do 1898. godine, a od 1902. do 1907. intendant je [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu]] (prije [[Andrija Fijan|Andrije Fijana]]<ref name=dis1-13/>). U razdoblju od 1898. do 1902. djelovao je u Sofiji i drže ga za jednog od osnivača novovjekog bugarskoga kazališta. | |||
U Sofiju je pozvan kad je u Sofiji ustrojeno kazalište da kao intendant upravlja tamošnjim kazalištem. <ref name=dis1-13/> | |||
Nastupao je kao vođa družine zagrebačkoga kazališta tijekom gostovanja u Varaždinu, Dubrovniku i Splitu, kojom je prigodom na tamošnjim pozornicama prvi prozborio [[hrvatski jezik|hrvatski]]. | Nastupao je kao vođa družine zagrebačkoga kazališta tijekom gostovanja u Varaždinu, Dubrovniku i Splitu, kojom je prigodom na tamošnjim pozornicama prvi prozborio [[hrvatski jezik|hrvatski]]. | ||
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci | == Izvori == | ||
[[Kategorija:Hrvatski kazališni redatelji | {{izvori}} | ||
{{GLAVNIRASPORED:Mandrović, Adam}} | |||
[[Kategorija:Životopisi, Nova Gradiška]] | |||
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] | |||
[[Kategorija:Beograd]] | |||
[[Kategorija:Hrvati u Srbiji]] | |||
[[Kategorija:Hrvati u Bugarskoj]] | |||
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] | |||
[[Kategorija:Hrvatski kazališni redatelji]] | |||
[[Kategorija:Hrvatski kazališni intendanti]] | |||
Posljednja izmjena od 1. studeni 2025. u 01:26
Adam Mandrović (Nova Gradiška, 5. studenog 1839. - Zagreb, 12. prosinca 1912.), hrvatski kazališni glumac, redatelj i intendant.[1]
Životopis
Rodio se je u katoličkoj obitelji u građanskoj obitelji. U rodnom je gradu išao u osnovnu školu. Pohađao je i njemačku t.zv. trivijalnu školu. Gledajući prikazivanja putujućih glumačkih družina zainteresirao se je za glumu. 1857. je pristupio u jednju njemačku družinu, a 1858. je došao u Zagreb u HNK, u kojem se je zadržao do 1860. godine. [1]
Zapamćen po velikim kreacijama u djelima Sofokla, Shakespearea, Molierea, Ibsena i Gogolja. U Zagrebu je prvi put nastupio 2. veljače 1858. u Vukotinovićevu "Sastanku u gradu Zrinju". Godine 1860. postaje članom hrvatskog ansambla koji se osniva nakon uklanjanja njemačkih glumaca sa zagrebačke pozornice. 1860. je otišao u Beograd[1], osniva vlastitu putujuću družinu. 1865. vraća se u Zagreb[1], a od 1869. ponovno boravi u Beogradu gdje je jedan od osnivača „Narodnog pozorišta“.
S Josipom Freudenreichom je glavni nosilac dramskog repertoara. Upravu zagrebačkog HNK vodio je od 1879., ravnateljem drame je od 1874. [1] do 1898. godine, a od 1902. do 1907. intendant je Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu (prije Andrije Fijana[1]). U razdoblju od 1898. do 1902. djelovao je u Sofiji i drže ga za jednog od osnivača novovjekog bugarskoga kazališta. U Sofiju je pozvan kad je u Sofiji ustrojeno kazalište da kao intendant upravlja tamošnjim kazalištem. [1]
Nastupao je kao vođa družine zagrebačkoga kazališta tijekom gostovanja u Varaždinu, Dubrovniku i Splitu, kojom je prigodom na tamošnjim pozornicama prvi prozborio hrvatski.