Nazarenci: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web) |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
'''Nazarenci''' su bili [[romantizam|romantičarski]] pokret [[Njemačka|njemačko]] - [[Austrija|austrijskih]] [[slikar]]a koji je početkom 19. stoljeća htio obnoviti umjetnost na temeljima vjerskog zanosa i iskrenosti [[Ranokršćanstvo|ranokršćanstva]]. | '''Nazarenci''' su bili [[romantizam|romantičarski]] pokret [[Njemačka|njemačko]] - [[Austrija|austrijskih]] [[slikar]]a koji je početkom 19. stoljeća htio obnoviti umjetnost na temeljima vjerskog zanosa i iskrenosti [[Ranokršćanstvo|ranokršćanstva]]. | ||
==Povijest i karakteristike== | ==Povijest i karakteristike== | ||
Povijest ''Nazarenskog pokreta'' počela je [[1809.]] kad su šest tadašnjih studenata slikarstva ([[Johann Friedrich Overbeck]], [[Franz Pforr]], [[Ludwig Vogel]], [[Johann Konrad Hottinger]], Josef Wintergerst i Joseph Sutter) na ''[[Beč]]koj Akademiji'' osnovali udruženje - '''Lukasbund''' (Lukasbrüderschaft) po uzoru na nekadašnje [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] [[Bratovština|bratvštine]]<ref name=lex/> ([[Apostol Luka|sv. Luka]] bio je zaštitnik slikara). Kako ih profesori na Akademiji zbog njihove duge kose nisu rado gledali i čak im branili pristup, Overbeck, Pforr, Vogel i Hottinger preselili su se [[1810.]] u [[Rim]] i živjeli u napuštenom [[samostan]]u San Isidoro na brdu Pincio. <ref name=lex>{{ | Povijest ''Nazarenskog pokreta'' počela je [[1809.]] kad su šest tadašnjih studenata slikarstva ([[Johann Friedrich Overbeck]], [[Franz Pforr]], [[Ludwig Vogel]], [[Johann Konrad Hottinger]], Josef Wintergerst i Joseph Sutter) na ''[[Beč]]koj Akademiji'' osnovali udruženje - '''Lukasbund''' (Lukasbrüderschaft) po uzoru na nekadašnje [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] [[Bratovština|bratvštine]]<ref name=lex/> ([[Apostol Luka|sv. Luka]] bio je zaštitnik slikara). Kako ih profesori na Akademiji zbog njihove duge kose nisu rado gledali i čak im branili pristup, Overbeck, Pforr, Vogel i Hottinger preselili su se [[1810.]] u [[Rim]] i živjeli u napuštenom [[samostan]]u San Isidoro na brdu Pincio. <ref name=lex>{{Citiranje weba | ||
|url =http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.n/n204081.htm;internal&action=_setlanguage.action?LANGUAGE=en | |url =http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.n/n204081.htm;internal&action=_setlanguage.action?LANGUAGE=en | ||
| title =''Nazarener'' | | title =''Nazarener'' | ||
Posljednja izmjena od 1. prosinac 2021. u 10:37
| Nazarenci | |
|---|---|
Nazarenci su bili romantičarski pokret njemačko - austrijskih slikara koji je početkom 19. stoljeća htio obnoviti umjetnost na temeljima vjerskog zanosa i iskrenosti ranokršćanstva.
Povijest i karakteristike
Povijest Nazarenskog pokreta počela je 1809. kad su šest tadašnjih studenata slikarstva (Johann Friedrich Overbeck, Franz Pforr, Ludwig Vogel, Johann Konrad Hottinger, Josef Wintergerst i Joseph Sutter) na Bečkoj Akademiji osnovali udruženje - Lukasbund (Lukasbrüderschaft) po uzoru na nekadašnje srednjovjekovne bratvštine[1] (sv. Luka bio je zaštitnik slikara). Kako ih profesori na Akademiji zbog njihove duge kose nisu rado gledali i čak im branili pristup, Overbeck, Pforr, Vogel i Hottinger preselili su se 1810. u Rim i živjeli u napuštenom samostanu San Isidoro na brdu Pincio. [1]Vremenom im se pridružilo još nekoliko istomišljenika.
Nakon Overbecka, i ostali članovi grupe (koji to nisu bili) obratili su se na katoličanstvo, tad su i stekli podrugljivi nadimak nazarenci zbog načina života, isposničkog izgleda i duge kose. [1]Nazarenci su izvršili snažan utjecaj na religijsko slikarstvo sve do početka ekspresionizma. Svoju inspiraciju crpli su iz njemačkog slikarstva 16. stoljeća i početaka talijanske visoke renesanse. U Rimu su freske u Casa Bartholdy (1816. – 1817.) i freske u Casino Massimo (1819. – 1830.) bile njihov najznačajniji rad. [1]Po Beču su Nazarence zastupali osobito Joseph von Führich, Eduard von Steinle, Ferdinand Olivier i Friedrich Olivier i Leopold Kupelwieser. Njihovo najznačajnije djelo koje su izveli u tom gradu su freske u crkvi Altlerchenfelder (1854. – 1861.) izvedene po skicama Joseph von Führich. [1]