More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web) |
m file->datoteka |
||
| Nisu prikazane 3 međuinačice | |||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
|+ <big>'''Međunarodni Montetarni Fond'''</big> | |+ <big>'''Međunarodni Montetarni Fond'''</big> | ||
|- | |- | ||
| align="center" colspan="2" style="background:#f9f9f9;" | [[ | | align="center" colspan="2" style="background:#f9f9f9;" | [[Datoteka:Imf logo.png|280 px]]<br> Znak Međunarodnog monetarnog fonda | ||
|- | |- | ||
| '''Države članice''' || 190 državnih članica. | | '''Države članice''' || 190 državnih članica. | ||
| Redak 53: | Redak 53: | ||
=== 20. stoljeće === | === 20. stoljeće === | ||
==== 1940-ih ==== | ==== 1940-ih ==== | ||
[[ | [[Datoteka:Gold Room Bretton Woods 5.jpg|thumb|left|200 px|Plakat časti formiranja MMF-a u srpnju 1944. godine.]] | ||
[[ | [[Datoteka:The Gold Room Bretton Woods Reverse Angle.jpg|thumb|left|200 px|Zlatna soba u kojoj je konferencija Bretton Woods održana.]] | ||
[[ | [[Datoteka:Articles of Agreement of the International Monetary Fund.jpg|thumb|right|300 px|Prva strana članaka dogovora MMF 1. ožujka 1946. godine.]] | ||
MMF je izvorno predviđen kao dio sporazuma o razmjeni [[Bretton Woods sustav|sustava Bretton Woods]] [[1944.]] godine. Tijekom [[Velika depresija|Velike depresije]], zemlje su oštro podigle barijere u trgovini pokušavajući poboljšati svoje neuspjele ekonomije. To je dovelo do devalvacije nacionalnih valuta i pada svjetske trgovine.<ref Name=CoopAndRecon>{{ | MMF je izvorno predviđen kao dio sporazuma o razmjeni [[Bretton Woods sustav|sustava Bretton Woods]] [[1944.]] godine. Tijekom [[Velika depresija|Velike depresije]], zemlje su oštro podigle barijere u trgovini pokušavajući poboljšati svoje neuspjele ekonomije. To je dovelo do devalvacije nacionalnih valuta i pada svjetske trgovine.<ref Name=CoopAndRecon>{{Citiranje weba|title=Cooperation and Reconstruction (1944–71)|url=http://www.imf.org/external/about/histcoop.htm|work=About the IMF|accessdate=18 March 2012}}</ref> | ||
Ovaj prekid međunarodne monetarne suradnje stvorio je potrebu za nadzorom. Predstavnici 45 vlada sastali su se na konferenciji u Bretton Woodsu u hotelu Mount Washington u Bretton Woodsu, [[New Hampshire]], u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], kako bi razgovarali o okviru za poslijeratnu međunarodnu gospodarsku suradnju i načinu obnove [[Europa|Europe]].<ref>{{cite journal|title=IMF History and Structural Adjustment Conditions|journal=UC Atlas of Global Inequality|series=Economic Crises|url=http://ucatlas.ucsc.edu/sap/history.php|accessdate=18 March 2012|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120422104204/http://ucatlas.ucsc.edu/sap/history.php|archivedate=22 April 2012}}</ref> | Ovaj prekid međunarodne monetarne suradnje stvorio je potrebu za nadzorom. Predstavnici 45 vlada sastali su se na konferenciji u Bretton Woodsu u hotelu Mount Washington u Bretton Woodsu, [[New Hampshire]], u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], kako bi razgovarali o okviru za poslijeratnu međunarodnu gospodarsku suradnju i načinu obnove [[Europa|Europe]].<ref>{{cite journal|title=IMF History and Structural Adjustment Conditions|journal=UC Atlas of Global Inequality|series=Economic Crises|url=http://ucatlas.ucsc.edu/sap/history.php|accessdate=18 March 2012|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120422104204/http://ucatlas.ucsc.edu/sap/history.php|archivedate=22 April 2012}}</ref> | ||
| Redak 63: | Redak 63: | ||
==== 1970-ih i 1980-ih ==== | ==== 1970-ih i 1980-ih ==== | ||
Sustav tečaja Bretton Woodsa prevladavao je do [[1971.]] godine, kada je vlada [[Sjedinjenih Država]] ukinula konvertibilnost američkih dolara (i američke rezerve u vlasništvu dolara) u zlato. To je poznato pod nazivom Nixonov šok (engl. ''Nixon Shock''). Promjene članaka MMF-ovog sporazuma koji odražavaju te promjene ratificirani su Sporazumom s [[Jamajka|Jamajke]] iz [[1976.]] godine. Kasnije 1970-ih, velike komercijalne banke počele su davati pozajmice državama jer su bile prekomjerne gotovine koju su polagali izvoznici nafte. Zajmovi takozvanih banaka s novčanim centrom doveli su do toga da je MMF promijenio svoju ulogu u 1980-ima nakon što je svjetska recesija izazvala krizu koja je vratila MMF u globalno financijsko upravljanje.<ref>{{ | Sustav tečaja Bretton Woodsa prevladavao je do [[1971.]] godine, kada je vlada [[Sjedinjenih Država]] ukinula konvertibilnost američkih dolara (i američke rezerve u vlasništvu dolara) u zlato. To je poznato pod nazivom Nixonov šok (engl. ''Nixon Shock''). Promjene članaka MMF-ovog sporazuma koji odražavaju te promjene ratificirani su Sporazumom s [[Jamajka|Jamajke]] iz [[1976.]] godine. Kasnije 1970-ih, velike komercijalne banke počele su davati pozajmice državama jer su bile prekomjerne gotovine koju su polagali izvoznici nafte. Zajmovi takozvanih banaka s novčanim centrom doveli su do toga da je MMF promijenio svoju ulogu u 1980-ima nakon što je svjetska recesija izazvala krizu koja je vratila MMF u globalno financijsko upravljanje.<ref>{{Citiranje knjige|title=International monetary cooperation since Bretton Woods|last=James, Harold, 1956-|date=1996|publisher=International Monetary Fund|isbn=9781455293070|oclc=955641912}}</ref> | ||
=== 21. stoljeće === | === 21. stoljeće === | ||
| Redak 72: | Redak 72: | ||
U svibnju 2010., MMF je, u omjeru 3:11, sudjelovao u prvom grčkom zajmu koji je iznosio 110 milijardi eura kako bi se riješila velika akumulacija javnog duga uzrokovana stalnim velikim deficitom u javnom sektoru. U sklopu mjere pomoći, grčka vlada složila se usvojiti mjere štednje kojima će se deficit smanjiti s 11% u [[2009.]] na "znatno ispod 3%" u [[2014.]] Spasilački postupak nije uključivao mjere restrukturiranja duga kao što je frizura, na zgražanje švicarskih, brazilskih, indijskih, ruskih i argentinskih ravnatelja MMF-a, uz same grčke vlasti (u to vrijeme premijer George Papandreou i ministar financija Giorgos Papakonstantinou) isključujući frizuru.<ref name="tpp3feb">[http://www.thepressproject.net/article/55653/IMF-leak-European-banks-had-committed-to-maintain-exposure-in-Greek-bonds-after-first-bailout---but-didnt thepressproject.net: "IMF leak: European banks had committed to maintain exposure in Greek bonds after first bailout – but didn't" 3 Feb 2014] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141019030859/http://www.thepressproject.net/article/55653/IMF-leak-European-banks-had-committed-to-maintain-exposure-in-Greek-bonds-after-first-bailout---but-didnt |date=19 October 2014 }}</ref> | U svibnju 2010., MMF je, u omjeru 3:11, sudjelovao u prvom grčkom zajmu koji je iznosio 110 milijardi eura kako bi se riješila velika akumulacija javnog duga uzrokovana stalnim velikim deficitom u javnom sektoru. U sklopu mjere pomoći, grčka vlada složila se usvojiti mjere štednje kojima će se deficit smanjiti s 11% u [[2009.]] na "znatno ispod 3%" u [[2014.]] Spasilački postupak nije uključivao mjere restrukturiranja duga kao što je frizura, na zgražanje švicarskih, brazilskih, indijskih, ruskih i argentinskih ravnatelja MMF-a, uz same grčke vlasti (u to vrijeme premijer George Papandreou i ministar financija Giorgos Papakonstantinou) isključujući frizuru.<ref name="tpp3feb">[http://www.thepressproject.net/article/55653/IMF-leak-European-banks-had-committed-to-maintain-exposure-in-Greek-bonds-after-first-bailout---but-didnt thepressproject.net: "IMF leak: European banks had committed to maintain exposure in Greek bonds after first bailout – but didn't" 3 Feb 2014] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141019030859/http://www.thepressproject.net/article/55653/IMF-leak-European-banks-had-committed-to-maintain-exposure-in-Greek-bonds-after-first-bailout---but-didnt |date=19 October 2014 }}</ref> | ||
Tijekom nekoliko mjeseci od listopada 2011. dogovoren je drugi paket pomoći u iznosu većem od 100 milijardi eura, za koje je vrijeme Papandreou bio prisiljen na dužnost. Trojka tzv. MMF-a, čiji je dio MMF, zajednički su menadžeri ovog programa, koji su izvršni direktori MMF-a odobrili 15. ožujka 2012. za 23,8 milijardi [[XDR|XDR-a]] i vidjeli su da privatni vlasnici obveznica podrezuju prema gore. od 50%. U intervalu između svibnja 2010. i veljače 2012. privatne banke Nizozemske, Francuske i Njemačke smanjile su izloženost grčkom dugu sa 122 milijarde na 66 milijardi eura.<ref name="elp131">{{ | Tijekom nekoliko mjeseci od listopada 2011. dogovoren je drugi paket pomoći u iznosu većem od 100 milijardi eura, za koje je vrijeme Papandreou bio prisiljen na dužnost. Trojka tzv. MMF-a, čiji je dio MMF, zajednički su menadžeri ovog programa, koji su izvršni direktori MMF-a odobrili 15. ožujka 2012. za 23,8 milijardi [[XDR|XDR-a]] i vidjeli su da privatni vlasnici obveznica podrezuju prema gore. od 50%. U intervalu između svibnja 2010. i veljače 2012. privatne banke Nizozemske, Francuske i Njemačke smanjile su izloženost grčkom dugu sa 122 milijarde na 66 milijardi eura.<ref name="elp131">{{Citiranje novina|url=http://economia.elpais.com/economia/2014/01/31/actualidad/1391203282_052648.html|title=Berlín y París incumplen con Grecia|first=Ediciones El|last=País|date=1 February 2014|publisher=|newspaper=El País}}</ref> | ||
Od siječnja 2012. najveći su pozajmljivači od MMF-a bili [[Grčka]], [[Portugal]], [[Irska]], [[Rumunjska]] i [[Ukrajina]].<ref>[http://www.aljazeera.com/news/europe/2012/01/2012117101021447184.html IMF's biggest borrowers], ''[[Al Jazeera]]'' (17 Jan 2012)</ref> | Od siječnja 2012. najveći su pozajmljivači od MMF-a bili [[Grčka]], [[Portugal]], [[Irska]], [[Rumunjska]] i [[Ukrajina]].<ref>[http://www.aljazeera.com/news/europe/2012/01/2012117101021447184.html IMF's biggest borrowers], ''[[Al Jazeera]]'' (17 Jan 2012)</ref> | ||
[[Europska trojka|Trojka]] je 25. ožujka 2013. godine Trojkom dogovorila međunarodni spas Cipra u iznosu od 10 milijardi eura, po cijenu ciparskih sporazuma: zatvoriti drugu najveću banku u zemlji; uvesti jednokratnu naknadu za bankovne depozite na osigurane depozite Banke Cipra. Ni pod osiguranim depozitom od 100 000 ili manje eura nije se moglo utjecati na uvjete nove sheme jamstva.<ref name="ReutersNewdeal">{{ | [[Europska trojka|Trojka]] je 25. ožujka 2013. godine Trojkom dogovorila međunarodni spas Cipra u iznosu od 10 milijardi eura, po cijenu ciparskih sporazuma: zatvoriti drugu najveću banku u zemlji; uvesti jednokratnu naknadu za bankovne depozite na osigurane depozite Banke Cipra. Ni pod osiguranim depozitom od 100 000 ili manje eura nije se moglo utjecati na uvjete nove sheme jamstva.<ref name="ReutersNewdeal">{{Citiranje novina |author=Jan Strupczewski |author2=Annika Breidthardt |title=Last-minute Cyprus deal to close bank, force losses |work=Reuters |date=25 March 2013 |url=https://www.reuters.com/article/2013/03/25/us-cyprus-parliament-idUSBRE92G03I20130325 |accessdate=25 March 2013}}</ref><ref name="Ekathimerini">{{Citiranje novina |title=Eurogroup signs off on bailout agreement reached by Cyprus and troika |newspaper=Ekathimerini |location=Greece |date=25 March 2013 |url=http://www.ekathimerini.com/4dcgi/_w_articles_wsite1_1_25/03/2013_489702 |accessdate=25 March 2013}}</ref> | ||
Krajem ožujka 2014., MMF je nakon ukrajinske revolucije 2014. osigurao 18 milijuna am. dolara jamstvenog fonda za privremenu vladu Ukrajine.<ref>{{ | Krajem ožujka 2014., MMF je nakon ukrajinske revolucije 2014. osigurao 18 milijuna am. dolara jamstvenog fonda za privremenu vladu Ukrajine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegraph.co.uk/finance/economics/10725541/Ukraine-to-get-15bn-as-Russia-hit-by-downgrades.html|title=Ukraine to get $15bn as Russia hit by downgrades|publisher=}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegraph.co.uk/finance/financialcrisis/10728149/Windfall-for-hedge-funds-and-Russian-banks-as-IMF-rescues-Ukraine.html|title=Windfall for hedge funds and Russian banks as IMF rescues Ukraine|publisher=}}</ref> | ||
==== 2020-ih ==== | ==== 2020-ih ==== | ||
U ožujku 2020. Kristalina Georgieva objavila je da je MMF spreman mobilizirati bilijun dolara kao odgovor na [[Pandemija COVID-19|pandemiju koronavirusa]]. To je uz fond od 50 milijardi dolara koji je najavio dva tjedna ranije, od čega je 5 milijardi dolara Iran već zatražio. Dan ranije, [[11. ožujka]], [[Velika Britanija]] pozvala je obećati 150 milijardi funti MMF-ovom fondu za pomoć katastrofama. Došlo je do saznanja 27. ožujka da je "više od 80 siromašnih zemalja sa srednjim dohotkom" zatražilo spašavanje zbog koronavirusa.<ref name="corimf">{{ | U ožujku 2020. Kristalina Georgieva objavila je da je MMF spreman mobilizirati bilijun dolara kao odgovor na [[Pandemija COVID-19|pandemiju koronavirusa]]. To je uz fond od 50 milijardi dolara koji je najavio dva tjedna ranije, od čega je 5 milijardi dolara Iran već zatražio. Dan ranije, [[11. ožujka]], [[Velika Britanija]] pozvala je obećati 150 milijardi funti MMF-ovom fondu za pomoć katastrofama. Došlo je do saznanja 27. ožujka da je "više od 80 siromašnih zemalja sa srednjim dohotkom" zatražilo spašavanje zbog koronavirusa.<ref name="corimf">{{Citiranje novina |title=United Kingdom Boosts IMF's Catastrophe Relief Fund with £150 million |url=https://www.imf.org/en/News/Articles/2020/03/11/pr2084-united-kingdom-boosts-imfs-catastrophe-relief-fund-with-gbp150-million |issue=Press release 20/84 |publisher=INTERNATIONAL MONETARY FUND |date=11 March 2020}}</ref><ref name="cortg">{{Citiranje novina |title=Dozens of poorer nations seek IMF help amid coronavirus crisis |url=https://www.theguardian.com/world/2020/mar/27/dozens-poorer-nations-seek-imf-help-coronavirus-crisis |publisher=Guardian News & Media Limited |date=27 March 2020}}</ref> | ||
MMF je [[13. travnja]] [[2020.]] rekao da će "osigurati trenutno otplatu duga za 25 zemalja članica u okviru programa za zaustavljanje i oslobađanje od katastrofe (CCRT)".<ref name="gnmc">{{ | MMF je [[13. travnja]] [[2020.]] rekao da će "osigurati trenutno otplatu duga za 25 zemalja članica u okviru programa za zaustavljanje i oslobađanje od katastrofe (CCRT)".<ref name="gnmc">{{Citiranje novina |title=Global Covid-19 cases near 2 million as Putin warns Russia faces 'extraordinary' crisis |url=https://www.theguardian.com/world/2020/apr/14/global-covid-19-cases-near-2-million-as-putin-warns-russia-faces-extraordinary-crisis?CMP=Share_iOSApp_Other |publisher=Guardian News & Media Limited |date=14 April 2020}}</ref> | ||
== Članice MMF-a == | == Članice MMF-a == | ||
[[ | [[Datoteka:International Monetary Fund (art.VIII).png|thumb|300 px|Karta članica MMF-a. Neke članice krše 8. članak.]] | ||
Nisu sve države članice MMF-a suverene države, i stoga nisu sve "članice" MMF-a članice [[UN|Ujedinjenih naroda]]. Usred "zemalja članica" MMF-a koje nisu članice UN-a, nisu suverene oblasti s posebnim jurisdikcijama koje su službeno pod suverenitetom punih država članica UN-a, kao što su [[Aruba]], Curaçao, [[Hong Kong]], [[Macau]] i [[Kosovo]]. Korporativni članovi imenuju članove sa pravom glasa po službenoj dužnosti, koji su navedeni u nastavku. Sve članice MMF-a su i članice Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) i obrnuto.<ref>[http://www.imf.org/external/pubs/ft/aa/aa08.htm Articles of Agreement of the International Monetary Fund, Article VIII – General Obligations of Members]<br>Section 2: Avoidance of restrictions on current payments;<br> Section 3: Avoidance of discriminatory currency practices;<br>Section 4: Convertibility of foreign-held balances.</ref> | Nisu sve države članice MMF-a suverene države, i stoga nisu sve "članice" MMF-a članice [[UN|Ujedinjenih naroda]]. Usred "zemalja članica" MMF-a koje nisu članice UN-a, nisu suverene oblasti s posebnim jurisdikcijama koje su službeno pod suverenitetom punih država članica UN-a, kao što su [[Aruba]], Curaçao, [[Hong Kong]], [[Macau]] i [[Kosovo]]. Korporativni članovi imenuju članove sa pravom glasa po službenoj dužnosti, koji su navedeni u nastavku. Sve članice MMF-a su i članice Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) i obrnuto.<ref>[http://www.imf.org/external/pubs/ft/aa/aa08.htm Articles of Agreement of the International Monetary Fund, Article VIII – General Obligations of Members]<br>Section 2: Avoidance of restrictions on current payments;<br> Section 3: Avoidance of discriminatory currency practices;<br>Section 4: Convertibility of foreign-held balances.</ref> | ||
Bivši članovi su [[Kuba]] (koja je napustila [[1964.]]) i [[Republika Kina]] (Tajvan), koja je izbačena iz UN-a 1980. nakon što je izgubila potporu tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Država [[Jimmy Carter|Jimmyja Cartera]], a zamijenila ga je [[Narodna Republika Kina]]. Međutim, "kineska provincija [[Tajvan]]" još uvijek je navedena u službenim indeksima MMF-a.<ref>{{ | Bivši članovi su [[Kuba]] (koja je napustila [[1964.]]) i [[Republika Kina]] (Tajvan), koja je izbačena iz UN-a 1980. nakon što je izgubila potporu tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Država [[Jimmy Carter|Jimmyja Cartera]], a zamijenila ga je [[Narodna Republika Kina]]. Međutim, "kineska provincija [[Tajvan]]" još uvijek je navedena u službenim indeksima MMF-a.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2012/01/weodata/co.htm |title=World Economic Outlook Database for April 2012 – Country information |publisher=Imf.org |date=17 April 2012 |accessdate=7 November 2012}}</ref> | ||
Osim Kube, ostale države UN-a koje ne pripadaju MMF-u su [[Andora]], [[Lihtenštajn]], [[Monako]] i [[Sjeverna Koreja]]. | Osim Kube, ostale države UN-a koje ne pripadaju MMF-u su [[Andora]], [[Lihtenštajn]], [[Monako]] i [[Sjeverna Koreja]]. | ||
Bivša [[Čehoslovačka]] protjerana je [[1954.]] zbog "propusta pružanja potrebnih podataka", a ponovno je prihvaćena [[1990.]] nakon [[Velvetske revolucije]]. [[Poljska]] se povukla [[1950.]] godine - na koju je navodno pritisnuo [[Sovjetski Savez]] - ali se vratila [[1986.]] godine.<ref>{{ | Bivša [[Čehoslovačka]] protjerana je [[1954.]] zbog "propusta pružanja potrebnih podataka", a ponovno je prihvaćena [[1990.]] nakon [[Velvetske revolucije]]. [[Poljska]] se povukla [[1950.]] godine - na koju je navodno pritisnuo [[Sovjetski Savez]] - ali se vratila [[1986.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/history/2012/pdf/c6.pdf|title=II The IMF and the Transition from Central Planning|page=255|publisher=International Monetary Fund|accessdate=1 October 2012}}</ref> | ||
=== Kvalifikacije === | === Kvalifikacije === | ||
Svaka se država može prijaviti kao dio MMF-a. Nakon formiranja MMF-a, u rano poslijeratno razdoblje, pravila za članstvo u MMF-u ostala su relativno labava. Članice su trebale vršiti periodične isplate članstva prema svojoj kvoti, suzdržati se od valutnih ograničenja, osim ako im odobrenje MMF-a ne bude, pridržavati se Kodeksa ponašanja u članovima MMF-ovog sporazuma i pružiti nacionalne ekonomske informacije. Međutim, stroža pravila su nametnuta od vlada koje su se prijavile MMF-u za financiranje. | Svaka se država može prijaviti kao dio MMF-a. Nakon formiranja MMF-a, u rano poslijeratno razdoblje, pravila za članstvo u MMF-u ostala su relativno labava. Članice su trebale vršiti periodične isplate članstva prema svojoj kvoti, suzdržati se od valutnih ograničenja, osim ako im odobrenje MMF-a ne bude, pridržavati se Kodeksa ponašanja u članovima MMF-ovog sporazuma i pružiti nacionalne ekonomske informacije. Međutim, stroža pravila su nametnuta od vlada koje su se prijavile MMF-u za financiranje. | ||
Zemlje koje su se pridružile MMF-u između 1945. i 1971. pristale su zadržati svoje tečajeve osigurane stopama koje se mogu prilagoditi samo ispravljanju "temeljne nejednakosti" u platnoj bilanci i to samo s MMF-ovim sporazumom.<ref>{{ | Zemlje koje su se pridružile MMF-u između 1945. i 1971. pristale su zadržati svoje tečajeve osigurane stopama koje se mogu prilagoditi samo ispravljanju "temeljne nejednakosti" u platnoj bilanci i to samo s MMF-ovim sporazumom.<ref>{{Citiranje novina|title=What is the IMF?|newspaper=Telegraph|date=12 April 2011}}</ref> | ||
== Vidi još == | == Vidi još == | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 12:18
| Datoteka:Imf logo.png Znak Međunarodnog monetarnog fonda | |
| Države članice | 190 državnih članica. |
| Rukovodstvo | Kristalina Georgieva |
| Službeni jezik | Engleski |
| Osnivanje | Srpanj, 1944. |
| Internetski nastavak | .org |
Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine[1] s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca. MMF ima 188 zemalja članica.
Tri su glavna područja aktivnosti: promatranje, financijska i tehnička pomoć. Nadzor se sastoji od procjene propisa o novčanoj razmjeni zemalja članica s obzirom na uvjerenje kako jaka i dosljedna ekonomska politika vodi stabilnom deviznom tečaju, te pogoduje rastu i razvoju svjetske ekonomije.
Financijska pomoć uključuje kredite i zajmove članicama MMF-a s platnom bilancom koja podupire politiku prilagodbe i reforme. (Podatak od 31. siječnja 2001. pokazuje kako MMF devedeset i jednoj zemlji daje oko 65,3 milijarde dolara kredita). Mnogo država proračunski deficit pokriva kreditom MMF-a. Pri tome, velika ponuda deviza nastalih kreditom, dovodi do pada cijene deviza na tržištu tih država, što dovodi do porasta uvoza roba široke potrošnje i istovremenog nazadovanja domaće proizvodnje i izvoza. Što se tiče tehničke pomoći, MMF pruža stručnu i inu pomoć svojim članicama pri kreiranju i provedbi financijske i monetarne politike, osnivanju institucija, dogovorima s MMF-om, te statističke podatke.
MMF trenutno ima 188 zemalja članica. Pri glasovanju radi donošenja odluka utjecaj ovisi o udjelu kapitala u fondu. Država sa najvećim glasačkim udjelom su: SAD 16,77%, Japan 6,02%, Njemačka 5,88%, Francuska 4,86% , Velika Britanija 4,86%, Kina 3,66%. Budući da se odluke MMF-a moraju donositi većinom od od 85%, SAD i Europska unija zajednički imaju većinu i sami de facto odlučuju.
Trenutačni direktor (MD) i predsjednica MMF-a je bugarska ekonomistica Kristalina Georgieva, koja tu funkciju obavlja od 1. listopada 2019. godine.
Funkcija
.jpg)
Održavanje globalnog gospodarstva
MMF je ovlašten nadgledati međunarodni monetarni i financijski sustav i nadzirati ekonomske i financijske politike svojih zemalja članica. Ta je aktivnost poznata kao nadzor i olakšava međunarodnu suradnju. Od pada bretonwoodskog sustava fiksnih tečaja početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, nadzor se razvijao uglavnom promjenom postupaka, a ne prihvaćanjem novih obveza. Odgovornosti su se promijenile od odgovornosti skrbnika do odgovornosti voditelja politike članova.
Fond obično analizira primjerenost ekonomskih i financijskih politika svake zemlje članice za postizanje urednog gospodarskog rasta, te ocjenjuje posljedice tih politika na druge zemlje i na globalno gospodarstvo.
Uvjetnost kredita
Uvjetovanost MMF-a je skup politika ili uvjeta koje MMF zahtijeva u zamjenu za financijska sredstva. MMF zahtijeva osiguranje od država od zajmova, ali također zahtijeva od vlade koja traži pomoć da ispravi svoje makroekonomske neravnoteže u obliku reforme politike. Ako uvjeti nisu ispunjeni, sredstva se zadržavaju. Koncept uvjetovanosti uveden je odlukom Izvršnog odbora iz 1952. godine i kasnije je ugrađen u članke Ugovora.
Strukturno prilagođavanje
- Smanjivanje rashoda ili povećanje prihoda, također poznato kao proračunska štednja.
- Fokusiranje ekonomskog učinka na izravni izvoz i vađenje resursa,
- Devalvacija valuta,
- Liberalizacija trgovine ili ukidanje uvoznih i izvoznih ograničenja,
- Povećavanje stabilnosti ulaganja (dopunjavanjem izravnih stranih ulaganja otvaranjem domaćih tržišta dionica),
- Uravnoteženje proračuna i ne prekomjerno trošenje,
- Uklanjanje kontrole cijena i državnih subvencija,
- Privatizacija ili dezinvestiranje svih ili dijela državnih poduzeća,
- Povećavajući prava stranih ulagača u odnosu na nacionalne zakone,
- Poboljšanje upravljanja i borba protiv korupcije.
Prednosti
Ovi uvjeti zajma osiguravaju da će država koja je posuđena moći otplatiti MMF-u i da neće pokušati riješiti svoje probleme s platnom bilansom na način koji bi negativno utjecao na međunarodno gospodarstvo. Problem poticanja moralnog rizika - kada gospodarski agenti maksimiziraju svoju korisnost na štetu drugih, jer ne snose sve posljedice svojih djelovanja - ublažavaju se uvjetima, a ne davanjem kolaterala; zemlje kojima su potrebni zajmovi MMF-a ionako nemaju međunarodno vrijedne kolaterale.
Povijest
20. stoljeće
1940-ih
MMF je izvorno predviđen kao dio sporazuma o razmjeni sustava Bretton Woods 1944. godine. Tijekom Velike depresije, zemlje su oštro podigle barijere u trgovini pokušavajući poboljšati svoje neuspjele ekonomije. To je dovelo do devalvacije nacionalnih valuta i pada svjetske trgovine.[2]
Ovaj prekid međunarodne monetarne suradnje stvorio je potrebu za nadzorom. Predstavnici 45 vlada sastali su se na konferenciji u Bretton Woodsu u hotelu Mount Washington u Bretton Woodsu, New Hampshire, u Sjedinjenim Državama, kako bi razgovarali o okviru za poslijeratnu međunarodnu gospodarsku suradnju i načinu obnove Europe.[3]
MMF je formalno stupio na snagu 27. prosinca 1945., kad je prvih 29 zemalja ratificiralo svoje Članke o sporazumu. Krajem 1946. MMF je narastao na 39 članova. MMF je 1. ožujka 1947. započeo svoje financijsko poslovanje, a Francuska je 8. svibnja postala prva zemlja koja je pozajmljivala od njega.
1970-ih i 1980-ih
Sustav tečaja Bretton Woodsa prevladavao je do 1971. godine, kada je vlada Sjedinjenih Država ukinula konvertibilnost američkih dolara (i američke rezerve u vlasništvu dolara) u zlato. To je poznato pod nazivom Nixonov šok (engl. Nixon Shock). Promjene članaka MMF-ovog sporazuma koji odražavaju te promjene ratificirani su Sporazumom s Jamajke iz 1976. godine. Kasnije 1970-ih, velike komercijalne banke počele su davati pozajmice državama jer su bile prekomjerne gotovine koju su polagali izvoznici nafte. Zajmovi takozvanih banaka s novčanim centrom doveli su do toga da je MMF promijenio svoju ulogu u 1980-ima nakon što je svjetska recesija izazvala krizu koja je vratila MMF u globalno financijsko upravljanje.[4]
21. stoljeće
2000-ih
MMF je pružio dva glavna paketa zajma početkom 2000-ih Argentini (za vrijeme velike depresije u Argentini 1998. – 2002.) i Urugvaju (nakon Urugvajske bankarske krize 2002.) Međutim, sredinom 2000-ih, zajmovi MMF-a imali su najmanji udio u svjetskom BDP-u od 1970-ih.[5]
2010-ih
U svibnju 2010., MMF je, u omjeru 3:11, sudjelovao u prvom grčkom zajmu koji je iznosio 110 milijardi eura kako bi se riješila velika akumulacija javnog duga uzrokovana stalnim velikim deficitom u javnom sektoru. U sklopu mjere pomoći, grčka vlada složila se usvojiti mjere štednje kojima će se deficit smanjiti s 11% u 2009. na "znatno ispod 3%" u 2014. Spasilački postupak nije uključivao mjere restrukturiranja duga kao što je frizura, na zgražanje švicarskih, brazilskih, indijskih, ruskih i argentinskih ravnatelja MMF-a, uz same grčke vlasti (u to vrijeme premijer George Papandreou i ministar financija Giorgos Papakonstantinou) isključujući frizuru.[6]
Tijekom nekoliko mjeseci od listopada 2011. dogovoren je drugi paket pomoći u iznosu većem od 100 milijardi eura, za koje je vrijeme Papandreou bio prisiljen na dužnost. Trojka tzv. MMF-a, čiji je dio MMF, zajednički su menadžeri ovog programa, koji su izvršni direktori MMF-a odobrili 15. ožujka 2012. za 23,8 milijardi XDR-a i vidjeli su da privatni vlasnici obveznica podrezuju prema gore. od 50%. U intervalu između svibnja 2010. i veljače 2012. privatne banke Nizozemske, Francuske i Njemačke smanjile su izloženost grčkom dugu sa 122 milijarde na 66 milijardi eura.[7]
Od siječnja 2012. najveći su pozajmljivači od MMF-a bili Grčka, Portugal, Irska, Rumunjska i Ukrajina.[8]
Trojka je 25. ožujka 2013. godine Trojkom dogovorila međunarodni spas Cipra u iznosu od 10 milijardi eura, po cijenu ciparskih sporazuma: zatvoriti drugu najveću banku u zemlji; uvesti jednokratnu naknadu za bankovne depozite na osigurane depozite Banke Cipra. Ni pod osiguranim depozitom od 100 000 ili manje eura nije se moglo utjecati na uvjete nove sheme jamstva.[9][10]
Krajem ožujka 2014., MMF je nakon ukrajinske revolucije 2014. osigurao 18 milijuna am. dolara jamstvenog fonda za privremenu vladu Ukrajine.[11][12]
2020-ih
U ožujku 2020. Kristalina Georgieva objavila je da je MMF spreman mobilizirati bilijun dolara kao odgovor na pandemiju koronavirusa. To je uz fond od 50 milijardi dolara koji je najavio dva tjedna ranije, od čega je 5 milijardi dolara Iran već zatražio. Dan ranije, 11. ožujka, Velika Britanija pozvala je obećati 150 milijardi funti MMF-ovom fondu za pomoć katastrofama. Došlo je do saznanja 27. ožujka da je "više od 80 siromašnih zemalja sa srednjim dohotkom" zatražilo spašavanje zbog koronavirusa.[13][14]
MMF je 13. travnja 2020. rekao da će "osigurati trenutno otplatu duga za 25 zemalja članica u okviru programa za zaustavljanje i oslobađanje od katastrofe (CCRT)".[15]
Članice MMF-a
.png)
Nisu sve države članice MMF-a suverene države, i stoga nisu sve "članice" MMF-a članice Ujedinjenih naroda. Usred "zemalja članica" MMF-a koje nisu članice UN-a, nisu suverene oblasti s posebnim jurisdikcijama koje su službeno pod suverenitetom punih država članica UN-a, kao što su Aruba, Curaçao, Hong Kong, Macau i Kosovo. Korporativni članovi imenuju članove sa pravom glasa po službenoj dužnosti, koji su navedeni u nastavku. Sve članice MMF-a su i članice Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) i obrnuto.[16]
Bivši članovi su Kuba (koja je napustila 1964.) i Republika Kina (Tajvan), koja je izbačena iz UN-a 1980. nakon što je izgubila potporu tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Država Jimmyja Cartera, a zamijenila ga je Narodna Republika Kina. Međutim, "kineska provincija Tajvan" još uvijek je navedena u službenim indeksima MMF-a.[17]
Osim Kube, ostale države UN-a koje ne pripadaju MMF-u su Andora, Lihtenštajn, Monako i Sjeverna Koreja.
Bivša Čehoslovačka protjerana je 1954. zbog "propusta pružanja potrebnih podataka", a ponovno je prihvaćena 1990. nakon Velvetske revolucije. Poljska se povukla 1950. godine - na koju je navodno pritisnuo Sovjetski Savez - ali se vratila 1986. godine.[18]
Kvalifikacije
Svaka se država može prijaviti kao dio MMF-a. Nakon formiranja MMF-a, u rano poslijeratno razdoblje, pravila za članstvo u MMF-u ostala su relativno labava. Članice su trebale vršiti periodične isplate članstva prema svojoj kvoti, suzdržati se od valutnih ograničenja, osim ako im odobrenje MMF-a ne bude, pridržavati se Kodeksa ponašanja u članovima MMF-ovog sporazuma i pružiti nacionalne ekonomske informacije. Međutim, stroža pravila su nametnuta od vlada koje su se prijavile MMF-u za financiranje.
Zemlje koje su se pridružile MMF-u između 1945. i 1971. pristale su zadržati svoje tečajeve osigurane stopama koje se mogu prilagoditi samo ispravljanju "temeljne nejednakosti" u platnoj bilanci i to samo s MMF-ovim sporazumom.[19]
Vidi još
Izvori
- ↑ http://www.imf.org/external/np/exr/facts/glance.htm
- ↑ "Cooperation and Reconstruction (1944–71)". About the IMF. http://www.imf.org/external/about/histcoop.htm Pristupljeno 18. ožujak 2012.
- ↑ "IMF History and Structural Adjustment Conditions". UC Atlas of Global Inequality. Economic Crises. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. travanj 2012.. http://ucatlas.ucsc.edu/sap/history.php Pristupljeno 18. ožujak 2012.
- ↑ James, Harold, 1956- (1996). International monetary cooperation since Bretton Woods. International Monetary Fund. ISBN 9781455293070. OCLC 955641912
- ↑ Reinhart, Carmen M.; Trebesch, Christoph (2016). "The International Monetary Fund: 70 Years of Reinvention" (engl.). Journal of Economic Perspectives 30 (1): 3–28. doi:10.1257/jep.30.1.3. ISSN 0895-3309. https://research.hks.harvard.edu/publications/getFile.aspx?Id=1291
- ↑ thepressproject.net: "IMF leak: European banks had committed to maintain exposure in Greek bonds after first bailout – but didn't" 3 Feb 2014 (Arhivirano 19. listopad 2014.)
- ↑ País, Ediciones El (1. veljača 2014.). "Berlín y París incumplen con Grecia". El País. http://economia.elpais.com/economia/2014/01/31/actualidad/1391203282_052648.html
- ↑ IMF's biggest borrowers, Al Jazeera (17 Jan 2012)
- ↑ Jan Strupczewski; Annika Breidthardt (25. ožujak 2013.). "Last-minute Cyprus deal to close bank, force losses". Reuters. https://www.reuters.com/article/2013/03/25/us-cyprus-parliament-idUSBRE92G03I20130325 Pristupljeno 25. ožujak 2013.
- ↑ "Eurogroup signs off on bailout agreement reached by Cyprus and troika". Ekathimerini (Greece). 25. ožujak 2013.. http://www.ekathimerini.com/4dcgi/_w_articles_wsite1_1_25/03/2013_489702 Pristupljeno 25. ožujak 2013.
- ↑ "Ukraine to get $15bn as Russia hit by downgrades". https://www.telegraph.co.uk/finance/economics/10725541/Ukraine-to-get-15bn-as-Russia-hit-by-downgrades.html
- ↑ "Windfall for hedge funds and Russian banks as IMF rescues Ukraine". https://www.telegraph.co.uk/finance/financialcrisis/10728149/Windfall-for-hedge-funds-and-Russian-banks-as-IMF-rescues-Ukraine.html
- ↑ "United Kingdom Boosts IMF's Catastrophe Relief Fund with £150 million". INTERNATIONAL MONETARY FUND. 11. ožujak 2020.. https://www.imf.org/en/News/Articles/2020/03/11/pr2084-united-kingdom-boosts-imfs-catastrophe-relief-fund-with-gbp150-million
- ↑ "Dozens of poorer nations seek IMF help amid coronavirus crisis". Guardian News & Media Limited. 27. ožujak 2020.. https://www.theguardian.com/world/2020/mar/27/dozens-poorer-nations-seek-imf-help-coronavirus-crisis
- ↑ "Global Covid-19 cases near 2 million as Putin warns Russia faces 'extraordinary' crisis". Guardian News & Media Limited. 14. travanj 2020.. https://www.theguardian.com/world/2020/apr/14/global-covid-19-cases-near-2-million-as-putin-warns-russia-faces-extraordinary-crisis?CMP=Share_iOSApp_Other
- ↑ Articles of Agreement of the International Monetary Fund, Article VIII – General Obligations of Members
Section 2: Avoidance of restrictions on current payments;
Section 3: Avoidance of discriminatory currency practices;
Section 4: Convertibility of foreign-held balances. - ↑ "World Economic Outlook Database for April 2012 – Country information". Imf.org. 17. travanj 2012.. http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2012/01/weodata/co.htm Pristupljeno 7. studeni 2012.
- ↑ "II The IMF and the Transition from Central Planning". International Monetary Fund. str. 255. http://www.imf.org/external/pubs/ft/history/2012/pdf/c6.pdf Pristupljeno 1. listopad 2012.
- ↑ "What is the IMF?". Telegraph. 12. travanj 2011.