Razlika između inačica stranice »Mada'in Salih«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)) |
||
Redak 18: | Redak 18: | ||
'''Mada'in Salih''' ([[arapski]]: مدائن صالح, za "Salehov grad"; [[grčki]] i [[latinski]]: ''Hegra''), poznat i kao '''Al-Hijr''' (arapski za "Kamenito mjesto"), je [[arheologija|arheološki lokalitet]] drevnog grada u današnjoj [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] u kojem ima najviše ostatka [[Nabatejci|nabatejske]] kulture, nakon njihove prijetolnice u [[Petra|Petri]]<ref>Souren Melikian, "[http://www.nytimes.com/2010/07/24/arts/24iht-melik24.html?_r=4&pagewanted=2 Routes of Arabia' Exhibition at Louvre Is Startling]", The New York Times, 23. srpnja 2010. {{eng oznaka}} Posjećeno 27. travnja 2011.</ref>. Grad je prije Nabatejaca pripadao [[Lihija]]nskom kraljevstvu, a poslije [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], čiji se tragovi također mogu pronaći na ovom lokalitetu. | '''Mada'in Salih''' ([[arapski]]: مدائن صالح, za "Salehov grad"; [[grčki]] i [[latinski]]: ''Hegra''), poznat i kao '''Al-Hijr''' (arapski za "Kamenito mjesto"), je [[arheologija|arheološki lokalitet]] drevnog grada u današnjoj [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] u kojem ima najviše ostatka [[Nabatejci|nabatejske]] kulture, nakon njihove prijetolnice u [[Petra|Petri]]<ref>Souren Melikian, "[http://www.nytimes.com/2010/07/24/arts/24iht-melik24.html?_r=4&pagewanted=2 Routes of Arabia' Exhibition at Louvre Is Startling]", The New York Times, 23. srpnja 2010. {{eng oznaka}} Posjećeno 27. travnja 2011.</ref>. Grad je prije Nabatejaca pripadao [[Lihija]]nskom kraljevstvu, a poslije [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], čiji se tragovi također mogu pronaći na ovom lokalitetu. | ||
U [[Kuran]]u se spominje još ranije naselje plemena [[Thamud]] na ovom istom mjestu iz 3. tisućljeća pr. Kr. Točnije, navodi se kako je [[Alah]] kaznio Thamuđanje zbog njihova upornog [[idolatrija|idolopoklonstva]] i planiranja ubojstva Proroka, tako što ih je pogodio [[potres]]om i udarima [[munja]]<ref>Danny Hizon, "[http://www.bootsnall.com/articles/06-11/madain-saleh-arabias-hidden-treasure-madain-saleh-saudi-arabia.html Madain Saleh: Arabia's Hidden Treasure – Saudi Arabia]" {{eng oznaka}} Posjećeno 27. travnja 2011.</ref>. Stoga je ovo mjesto postalo omraženo među [[muslimani]]ma kao "ukleto mjesto", što je još uvijek problem Saudijskoj Arabiji u razvijanju Mada'in Saliha kao turističke atrakcije, usprkos zaštiti države još od 1972. godine i otkad je lokalitet upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2008. godine<ref>{{ | U [[Kuran]]u se spominje još ranije naselje plemena [[Thamud]] na ovom istom mjestu iz 3. tisućljeća pr. Kr. Točnije, navodi se kako je [[Alah]] kaznio Thamuđanje zbog njihova upornog [[idolatrija|idolopoklonstva]] i planiranja ubojstva Proroka, tako što ih je pogodio [[potres]]om i udarima [[munja]]<ref>Danny Hizon, "[http://www.bootsnall.com/articles/06-11/madain-saleh-arabias-hidden-treasure-madain-saleh-saudi-arabia.html Madain Saleh: Arabia's Hidden Treasure – Saudi Arabia]" {{eng oznaka}} Posjećeno 27. travnja 2011.</ref>. Stoga je ovo mjesto postalo omraženo među [[muslimani]]ma kao "ukleto mjesto", što je još uvijek problem Saudijskoj Arabiji u razvijanju Mada'in Saliha kao turističke atrakcije, usprkos zaštiti države još od 1972. godine i otkad je lokalitet upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2008. godine<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/1293 |title=Mada'in Salih |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=27. travnja 2011.}}</ref>. | ||
U Mada'in Salihu se nalazi 131 [[antika|kasnoantička]] kamena monumentalna grobnica isklesana u stijeni, na području od 13.4 km, s raskošnim pročeljima iz vremena Nabatejskog kraljevstva<ref>[http://nabataea.net/medain.html MEDA'IN SALEH] na nabataea.net {{eng oznaka}} Posjećeno 27. travnja 2011.</ref> (1. stoljeće), ali i oko 2000 drugih grobnica s mnogim nabatejskim natpisima. | U Mada'in Salihu se nalazi 131 [[antika|kasnoantička]] kamena monumentalna grobnica isklesana u stijeni, na području od 13.4 km, s raskošnim pročeljima iz vremena Nabatejskog kraljevstva<ref>[http://nabataea.net/medain.html MEDA'IN SALEH] na nabataea.net {{eng oznaka}} Posjećeno 27. travnja 2011.</ref> (1. stoljeće), ali i oko 2000 drugih grobnica s mnogim nabatejskim natpisima. |
Trenutačna izmjena od 08:16, 1. prosinca 2021.
- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Mada'in Salih (arapski: مدائن صالح, za "Salehov grad"; grčki i latinski: Hegra), poznat i kao Al-Hijr (arapski za "Kamenito mjesto"), je arheološki lokalitet drevnog grada u današnjoj Saudijskoj Arabiji u kojem ima najviše ostatka nabatejske kulture, nakon njihove prijetolnice u Petri[1]. Grad je prije Nabatejaca pripadao Lihijanskom kraljevstvu, a poslije Rimskom Carstvu, čiji se tragovi također mogu pronaći na ovom lokalitetu.
U Kuranu se spominje još ranije naselje plemena Thamud na ovom istom mjestu iz 3. tisućljeća pr. Kr. Točnije, navodi se kako je Alah kaznio Thamuđanje zbog njihova upornog idolopoklonstva i planiranja ubojstva Proroka, tako što ih je pogodio potresom i udarima munja[2]. Stoga je ovo mjesto postalo omraženo među muslimanima kao "ukleto mjesto", što je još uvijek problem Saudijskoj Arabiji u razvijanju Mada'in Saliha kao turističke atrakcije, usprkos zaštiti države još od 1972. godine i otkad je lokalitet upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2008. godine[3].
U Mada'in Salihu se nalazi 131 kasnoantička kamena monumentalna grobnica isklesana u stijeni, na području od 13.4 km, s raskošnim pročeljima iz vremena Nabatejskog kraljevstva[4] (1. stoljeće), ali i oko 2000 drugih grobnica s mnogim nabatejskim natpisima.
Izvori
- ↑ Souren Melikian, "Routes of Arabia' Exhibition at Louvre Is Startling", The New York Times, 23. srpnja 2010. (engl.) Posjećeno 27. travnja 2011.
- ↑ Danny Hizon, "Madain Saleh: Arabia's Hidden Treasure – Saudi Arabia" (engl.) Posjećeno 27. travnja 2011.
- ↑ "Mada'in Salih". UNESCO. http://whc.unesco.org/en/list/1293 Pristupljeno 27. travnja 2011.
- ↑ MEDA'IN SALEH na nabataea.net (engl.) Posjećeno 27. travnja 2011.
- Abdul Rahman Ansary, Ḥusayn Abu Al-Ḥassān, The civilization of two cities: Al-ʻUlā & Madāʼin Sāliḥ, 2001., ISBN 9960930106, ISBN 9789960930107
- Mohammed Babelli: Mada’in Saleh – Riyadh, Desert Publisher (arapski, engleski, njemački i francuski), I./2003., II./2005., III./2006., IV./2009. – ISBN 978-603-00-2777-4
Vanjske poveznice
- Hegra (Madain Saleh) (slike, informacije, karte i video) na hegra.fr (fr.)
- Galerija fotografija na nabataea.net
|
- ↑ (Ujedinjeni Arapski Emirati, Belgija, Češka, Francuska, Južna Koreja, Mongolija, Maroko, Katar, Saudijska Arabija, Španjolska i Sirija)na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 5. studenog 2012.