Razlika između inačica stranice »Kolašin«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +))
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige))
 
Redak 20: Redak 20:


== Ime ==
== Ime ==
[[Rebecca West]] pisala je da je prvo ime grada bilo Kol i šen, što je [[sveti Nikola]] na [[Albanski jezik|albanskom jeziku]]. Mada su u njemu u danima Srpskog carstva živjeli Srbi, kasnije su ga zauzeli Albanci katolici, koji su kasnije usvojili srpski jezik i pravoslavnu vjeru. <ref>{{Cite book|last=West|first=Rebecca|authorlink= |title=Crno jagnje i sivi soko, str. 722., 723.|year=2017.|url= |publisher=Vulkan|location=Beograd|id= }}</ref>
[[Rebecca West]] pisala je da je prvo ime grada bilo Kol i šen, što je [[sveti Nikola]] na [[Albanski jezik|albanskom jeziku]]. Mada su u njemu u danima Srpskog carstva živjeli Srbi, kasnije su ga zauzeli Albanci katolici, koji su kasnije usvojili srpski jezik i pravoslavnu vjeru. <ref>{{Citiranje knjige|last=West|first=Rebecca|authorlink= |title=Crno jagnje i sivi soko, str. 722., 723.|year=2017.|url= |publisher=Vulkan|location=Beograd|id= }}</ref>


== Zemljopis ==
== Zemljopis ==

Trenutačna izmjena od 15:22, 2. siječnja 2022.

Kolašin
Колашин
Kolašin
Grb
Grb Kolašina
Osnovni podatci
Osnovan 17. stoljeće
Stanovništvo
 - grad
 - općina
2989
9949
Površina općine 897 km²
Koordinate 42°49′N 19°31′E / 42.82°N 19.52°E / 42.82; 19.52
Pozivni broj +382 20
Registracijska oznaka KL
Gradonačelnik Milosav Bato Bulatović
Službene stranice http://www.opstinakolasin.me
Karta
Karta Kolašina

Kolašin je grad i općina u Crnoj Gori, na rijeci Tari, središte zimskog turizma. Zimski brend i svjedok kako na malom zemljopisnom prostoru mogu da postoje dvije oprečne klime, mediteranska duž obale i planinska. Također i Kolašinska. Za svega sat vremena vožnje koliko ga dijeli od Podgorice prevali se nevjerojatna visinska razlika. Kolašin je smješten na visini od 965 m i zato ima niže temperature tijekom godine. A one tijekom ljeta iznimno prijaju bjeguncima s tople obale i onima koji uživanje ne pronalaze u gužvi. Zimske temperature koje se spuštaju i do -25 °C obećavaju mnogo snijega zahvaljujući kojem je mjesto postalo skijaško središte.

Ime

Rebecca West pisala je da je prvo ime grada bilo Kol i šen, što je sveti Nikola na albanskom jeziku. Mada su u njemu u danima Srpskog carstva živjeli Srbi, kasnije su ga zauzeli Albanci katolici, koji su kasnije usvojili srpski jezik i pravoslavnu vjeru. [1]

Zemljopis

Kolašin je okružen šumom na zaravni između kamenih goropadi Bjelasice i Sinjajevine. Rijeka Tara, koju nazivaju suzom Europe, ovuda nastavlja ka sjeveru prema Pljevljima i Šćepan Polju. Kolašin ima mnogo potencijala da postane vikend odredište za posjetioce iz lokalnih gradova. U špici zimske sezone postaje pravi ekološki raritet prekriven čistim snijegom, bistrim vodama koje s ledom stvaraju neobične kreacije i mirisnim smolama četinjača.

Kolašin baštini tradiciju grada kog su osnovali Turci u 17. stoljeću kao obrambenu utvrdu od uskoka s Brda (Crne Gore) i iz Hercegovine. Ostatci nekadašnje tvrđave i danas su vidljivi. Poslije epskih borbi protiv Turaka, 1878. godine pripao je Crnoj Gori. Od tih vremena samo se glavni gradski trg s nekoliko ulica oko njega promijenio u arhitektonskom smislu. Kao da je i priroda, pitoma i netaknuta, prenesena iz 19. stoljeća. Dolazak u ovaj kraj predstavlja povratak prirodi kakvu su pred sobom 365 dana u godini nadgledali njihovi rodonačelni preci.

Povijest

U blizini Kolašina četnici su u listopadu 1943. ubili Juricu, mlađeg brata Ive Lole Ribara.[2]

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine, općina Kolašin imala je 9.949 stanovnika, raspoređenih u 70 naseljenih mjesta.

Nacionalni sastav:

  • Crnogorci - 4.812 (57,42 %)
  • Srbi - 2.996 (35,75 %)
  • nacionalno neopredijeljeni - 323 (3,85 %)
  • ostali - 47 (0,56 %)

Vjerski sastav:

  • pravoslavni - 7.795 (93,02 %)
  • ostali - 251 (3,00 %)
  • neopredijeljeni - 170 (1,70 %)
  • ne vjeruju - 79 (0,94 %)
  • nepoznato - 148 (1,77 %)[3]

Naseljena mjesta

Babljak, Bakovići, Bare, Bare Kraljske, Blatina, Bojići, Breza, Cerovice, Crkvine, Donje Lipovo, Dragovića Polje, Drijenak, Drpe, Dulovine, Đuđevina, Gornja Rovca - Bulatovići, Gornje Lipovo, Izlasci, Jabuka, Jasenova, Kolašin, Kos, Lugovi Liješnje, Lipovska Bistrica, Ljevišta, Ljuta, Manastir Morača, Mateševo, Međuriječje, Mioska, Moračka Bistrica, Moračko Trebaljevo, Mrtvo Duboko, Mujića Rečine, Mušovića Rijeka, Ocka Gora, Oćiba, Osretci, Padež, Pčinja, Petrova Ravan, Plana, Požnja, Radigojno, Raičevina, Raško, Ravni, Redice, Rovačko Trebaljevo, Sela, Selišta, Sjerogošte, Skrbuša, Smailagića Polje, Smrče, Sreteška Gora, Starče, Svrke, Tara, Trnovica, Ulica, Uvač, Velje Duboko, Višnje, Vladoš, Vlahovići, Vojkovići, Vranještica, Vrujica, Žirci,

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima

UPOZORENJE: Slijede rezultati popisa iz 2003., no 2011. je održan novi popis čiji detaljni rezultati po naseljenim mjestima još nisu službeno objavljeni.

Apsolutna etnička većina:

██ Crnogorci

██ Srbi

Relativna etnička većina:

██ Crnogorci

██ Srbi

██ neopredijeljeni

naseljeno mjesto ukupno Crnogorci Srbi neopredijeljeni ostali
Babljak 200 38 160 0 2
Bakovići 118 95 18 3 2
Bare 63 39 23 1 0
Bare Kraljske 246 119 121 2 4
Blatina 126 68 57 1 0
Bojići 156 103 37 12 4
Breza 339 151 176 11 1
Cerovice 87 20 67 0 0
Crkvine 24 16 8 0 0
Donje Lipovo 101 50 48 3 0
Dragovića Polje 60 33 27 0 0
Drijenak 533 239 289 4 1
Drpe 71 27 41 1 2
Dulovine 87 50 36 0 1
Đuđevina 59 41 15 3 0
Gornja Rovca - Bulatovići 147 37 108 0 2
Gornje Lipovo 134 84 43 5 2
Izlasci 33 11 16 6 0
Jabuka 48 18 28 0 2
Jasenova 35 15 18 2 0
Kolašin 2.989 1.798 998 124 69
Kos 30 21 8 0 1
Liješnje 28 14 12 2 0
Lipovska Bistrica 126 48 60 18 0
Ljevišta 72 24 47 1 0
Ljuta 33 13 10 10 0
Manastir Morača 49 23 24 1 1
Mateševo 97 39 56 2 0
Međuriječje 114 42 69 3 0
Mioska 45 41 1 3 0
Moračka Bistrica 24 2 10 12 0
Moračko Trebaljevo 86 54 26 4 2
Mrtvo Duboko 35 8 27 0 0
Mujića Rečine 13 2 11 0 0
Mušovića Rijeka 40 36 4 0 0
Oćiba 20 8 12 0 0
Ocka Gora 29 9 20 0 0
Osretci 75 54 17 0 4
Padež 4 2 2 0 0
Pčinja 59 41 18 0 0
Petrova Ravan 61 13 48 0 0
Plana 123 91 31 0 1
Požnja 82 33 41 8 0
Radigojno 125 67 58 0 0
Raičevina 148 88 58 2 0
Raško 35 18 16 0 1
Ravni 48 26 22 0 0
Redice 114 64 48 2 0
Rovačko Trebaljevo 223 88 127 6 2
Sela 71 28 42 1 0
Selišta 241 150 90 1 0
Sjerogošte 99 36 62 0 1
Skrbuša 23 10 13 0 0
Smailagića Polje 937 399 509 11 18
Smrče 29 5 24 0 0
Sreteška Gora 18 1 16 0 1
Starče 120 43 46 31 0
Svrke 67 34 32 1 0
Tara 36 14 22 0 0
Trnovica 21 9 12 0 0
Ulica 48 32 16 0 0
Uvač 2 0 2 0 0
Velje Duboko 90 6 84 0 0
Višnje 16 8 8 0 0
Vladoš 34 25 9 0 0
Vlahovići 139 92 47 0 0
Vojkovići 83 42 41 0 0
Vranještica 152 34 109 9 0
Vrujica 63 19 41 2 1
Žirci 66 28 15 23 0
ukupno 9.949 5.039 4.454 331 125

Jezici

  • srpski - 7.950 (79,90)
  • crnogorski - 1.822 (18,31)
  • ostali i nepoznato - 177 (1,79)

Uprava

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

Kultura

KUD Mijat Mašković

Šport

Izvori

  1. ↑ West, Rebecca (2017.). Crno jagnje i sivi soko, str. 722., 723.. Beograd: Vulkan 
  2. ↑ Slobodna Dalmacija, Ipak nije Lola nego Lolo, ali Hrvate ionako puno više intrigira smrt Ive Ribara i teze o urotama i izdaji 'komunističkog princa', objavljeno 12. listopada 2017., pristupljeno 2. lipnja 2019.
  3. ↑ Službeno izvješće Zavoda za statistiku Crne Gore - MONSTATA o rezultatima popisa 2011. godine
    1. Preusmjeri Predložak:PDF

Vanjske poveznice

v • r • u
Upravna podjela Crne Gore
Zastava Crne Gore


Flag of Montenegro.svg Nedovršeni članak Kolašin koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kolašin&oldid=407594"