Djedinska planina: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir planina | |||
| ime = Djedinska planina | | ime = Djedinska planina | ||
| slika = | | slika = | ||
Posljednja izmjena od 13. travanj 2022. u 06:44
| Djedinska planina | |
|---|---|
| Visina | 1180? m |
| Država / pokrajina |  BiH
|
| Dio gorja | Dinaridi |
| Koordinate | 44°20′07″N 18°37′12″E / 44.3354°N 18.6199°E |
| Najbliži gradovi | Živinice, Banovići |
| Vrsta | mlado nabrano gorje |
| Starost | trijas |
| Ostali vrhovi | Šuplji javor, Suho drvlje |
Djedinska planina je planina u Bosni i Hercegovini.
Zove se po selu Djedinu koje je na sjeveroistočnim obroncima.[1]
Od središnjeg dijela masiva planine Konjuha odvaja ju rijeka Oskova na zapadu i sjeveru. S jugozapadne ju odvaja uvala kojom teče potok Studešnica. Južna je granica Djedinske planine preko prijevoja između uvale Studešnice i uvale Dubokog potoka, koja s južne strane dijeli Djedinsku planinu od jednog od krajnjih istočnih grebena Konjuh Javorja-Bandere. Na prijevoj sa strane Djedinske planine gleda vrh Butkovski krš, a sa strane Konjuha vrh Trošni kamen (977 m). Rijeka Gostilja koja teče između između Tareva i Stupara na jugu te Živinice na sjeveru predstavja istočnu granicu. Uz rijeku je napravljena magistralna cesta M18.[1]
Orografski i geološki Djedinska planina i planina Smolin čine jedinstvenu cjelinu s Konjuhom, čijeg je masiva dio kao krajnji sjeveroistočni greben. Ipak, Djedinska planina ima razlike od geološkog sastava susjednog Konjuha i uz još neke razloge o njoj se govori kao o zasebnoj planini. Pripada sjeveroistočnom dinarskom pojasu, grupi planina istočne Bosne. Morfostrukturno je srednje visoka. Po sastavu je pretežno od karbonatnih stijena. Vapnenci i jurski kompleks na Djedinskoj planini su kontinuiranije rasprostranjeni i opisani su kao tvorevine srednjeg i gornjeg trijasa koje leže neposredno ispod dijabaz-rožnjačke formacije. Premda je velikim dijelom od vapnenaca i što je krševita, nema mnogo speleoloških objekata. Utvrdilo se postojanje tek četiriju jama manjih dimenzija te dvija pećina. [1]
Pitanje najvećeg vrha bilo je predmetom zabuna. Na topografskim zemljovidima JNA kao najviši vrh obilježen je Božika na 1155 m 44°21′01″N 18°37′17″E / 44.3504°N 18.6214°E. Pritom se previdjelo da su na istom grebenu u produžetku još dvije vîše kote. Jedna je neobilježena i bez navedene visine, uz područje Šuplji javor 44°20′34″N 18°37′02″E / 44.3428°N 18.6173°E koji bi po izohipsama trebao biti viši od 1180 m. Drugi je vrh visine od 1177 m (1156 m) na predjelu Suho drvlje tj.Suhodrvlje 44°20′07″N 18°37′12″E / 44.3354°N 18.6199°E. Božika je najviša točka Konjuha.[1]
Bogato je lovnom divljači i ovdje je lovište Djedino Dubrava. Divljač koju se može naći je srna, zec, divlja svinja, mrki medvjed, tetrijeb, lještarka, šumska šljuka, golub dupljaš, lisica, kuna bjelica i zlatica, divlja mačka i vuk.[1]