Razlika između inačica stranice »Crkva sv. Petke - Venerande u Sutomoru«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige))
 
Redak 2: Redak 2:
[[Datoteka:Pravoslavno-katolicka dvooltarska cr. sv .Petke-Venerande, Sutomore0.jpg|mini|desno|200px|Dva oltara u crkvi, glavni i stariji pravoslavni i kasniji dograđeni katolički, uz južni zid]]
[[Datoteka:Pravoslavno-katolicka dvooltarska cr. sv .Petke-Venerande, Sutomore0.jpg|mini|desno|200px|Dva oltara u crkvi, glavni i stariji pravoslavni i kasniji dograđeni katolički, uz južni zid]]


'''Crkva sv. Petke - Venerande''' je dvooltarska <ref>{{Cite book|last=Jovović|first=Ivan|authorlink= |title=MATICA, proljeće 2013., DVOOLTARSKE CRKVE NA
'''Crkva sv. Petke - Venerande''' je dvooltarska <ref>{{Citiranje knjige|last=Jovović|first=Ivan|authorlink= |title=MATICA, proljeće 2013., DVOOLTARSKE CRKVE NA
CRNOGORSKOM PRIMORJU|year=2013.|url=https://www.maticacrnogorska.me/files/53/06%20ivan%20jovovic.pdf |publisher=Matica crnogorska|pages=|location=|id= }}</ref>, zajednička [[Srpska pravoslavna crkva|srpsko-pravoslavna]] i [[katolička crkva]]. Navodno je sagrađena u doba vladavine [[Nemanjići|Nemanjića]] na tom prostoru u 13. stoljeću ([[1270.]] godine), <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=У Сутомору прослављена Света Петка Трнова|year= |url=https://www.in4s.net/u-sutomoru-proslavljena-svet.apetka-trnova/|publisher=|pages= |location= |id= }}</ref> na Spičanskom polju u današnjem [[Sutomore|Sutomoru]], [[Crna Gora]]. Danas crkva pripada u pravoslavnoj jurisdikciji [[Mitropolija crnogorsko-primorska|Mitropoliji crnogorsko-primorskoj]], a u katoličkoj, [[Kotorska biskupija|Kotorskoj biskupiji]], a ne [[Barska nadbiskupija|Barskoj nadbiskupiji]]. Granica ove dvije biskupije je rijeka Željeznica <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Google maps, rijeka Željeznica, Bar, Crna Gora|year= |url=https://www.google.com/maps/@42.1061489,19.090704,288m/data=!3m1!1e3|publisher=|pages= |location= |id= }}</ref> u Baru, gdje su ranije graničile [[Austro-Ugarska]] i [[Osmansko Carstvo]], a kasnije, kratko, Austro-Ugarska i [[Crnogorska država 1852. - 1918.|Kneževina Crna Gora]].
CRNOGORSKOM PRIMORJU|year=2013.|url=https://www.maticacrnogorska.me/files/53/06%20ivan%20jovovic.pdf |publisher=Matica crnogorska|pages=|location=|id= }}</ref>, zajednička [[Srpska pravoslavna crkva|srpsko-pravoslavna]] i [[katolička crkva]]. Navodno je sagrađena u doba vladavine [[Nemanjići|Nemanjića]] na tom prostoru u 13. stoljeću ([[1270.]] godine), <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |title=У Сутомору прослављена Света Петка Трнова|year= |url=https://www.in4s.net/u-sutomoru-proslavljena-svet.apetka-trnova/|publisher=|pages= |location= |id= }}</ref> na Spičanskom polju u današnjem [[Sutomore|Sutomoru]], [[Crna Gora]]. Danas crkva pripada u pravoslavnoj jurisdikciji [[Mitropolija crnogorsko-primorska|Mitropoliji crnogorsko-primorskoj]], a u katoličkoj, [[Kotorska biskupija|Kotorskoj biskupiji]], a ne [[Barska nadbiskupija|Barskoj nadbiskupiji]]. Granica ove dvije biskupije je rijeka Željeznica <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |title=Google maps, rijeka Željeznica, Bar, Crna Gora|year= |url=https://www.google.com/maps/@42.1061489,19.090704,288m/data=!3m1!1e3|publisher=|pages= |location= |id= }}</ref> u Baru, gdje su ranije graničile [[Austro-Ugarska]] i [[Osmansko Carstvo]], a kasnije, kratko, Austro-Ugarska i [[Crnogorska država 1852. - 1918.|Kneževina Crna Gora]].


== Povijest ==
== Povijest ==
Na tom prostoru se preklapaju utjecaji pravoslavlja, katolicizma i islama kao i raznih politika, kroz povijest, tako su mnogi vjerski objekti prelazili iz jedne vjere u drugu, a neki su postali i zajednički. Kada bi jačala politička moć katolika, pravoslavne crkve su pretvarane u katoličke i preimenovane iz sv. Petke u sv. Anu, ili bar u sv. Venerandu i sl. <ref>{{Cite book|last=Kostić|first=Vasko|authorlink= |title=Protivljenje prekrajanju činjenica o Zalivu svetaca, poglavlje: Prekrštavanje crkava svete Petke|year=2002.|url=https://www.rastko.rs/rastko-bo/istorija/vkostic-zaliv_l.html#7|publisher=|pages= |location= |id= }}</ref> Kada pravoslavni brojčano (doseljavanja pravoslavaca u primorje) ili politički (doba Nemanjića) nadvladaju na nekom prostoru, dešavalo se da neke katoličke crkve ili kapele, pa čak i samostani, postanu pravoslavni. <ref>{{Cite book|last=Jovović|first=Ivan|authorlink= |title=MATICA CRNOGORSKA, jesen 2010., O JEDNOM UPRAVNOM SPORU OKO RATAČKIH ZIDINA S KRAJA XIX VIJEKA|year=2010. |url=http://montenegrina.net/wp-content/uploads/2015/01/Ivan-Jovovic.pdf|publisher=|pages=253.|location=|id= }}</ref> Dvooltarske crkve je spomenuo i nadbiskup [[Andrija Zmajević]]: ''U Spiču je 12 crkava zajedničkih naših i srpskih. Glavna je sv. Tekle''. <ref>{{Cite book|last=Jovović|first=Ivan|authorlink= |title=Matica, jesen 2010., O JEDNOM UPRAVNOM SPORU OKO RATAČKIH ZIDINA S KRAJA XIX VIJEKA|year=2010.|url=http://montenegrina.net/wp-content/uploads/2015/01/Ivan-Jovovic.pdf|publisher=Matica crnogorska|pages=266.|location=|id= }}</ref> [[Mletačka republika]] kao katolička država je imala dugoročnu politiku koja je imala cilj pokatoličavanje pravoslavnih i koliko je moguće [[Talijanizacija|talijanizaciju]] domaćeg stanovništva, bez razlike vjere. Zato su u doba vladavine Mletačke republike na ovom prostoru u mnogim crkvama uvođeni i katolički oltari, s ciljem da se vremenom i narod pokatoliči. Tako je i ova crkva [[Sveta Petka|svete Petke]] dobila i katolički oltar. Danas je na tom katoličkom oltaru [[ikona]] na kojoj piše Santa Veneranda - Sv. Petka. Pravoslavni danas posjeduju crkvu do podne, a poslijepodne je katolička. [[1995.]] godine protupravno je bio uklonjen katolički oltar iz zajedničke crkve Sv. Petke u Sutomoru. <ref>{{Cite book|last=Jovović|first=Ivan|authorlink= |title=MATICA, proljeće 2013., DVOOLTARSKE CRKVE NA
Na tom prostoru se preklapaju utjecaji pravoslavlja, katolicizma i islama kao i raznih politika, kroz povijest, tako su mnogi vjerski objekti prelazili iz jedne vjere u drugu, a neki su postali i zajednički. Kada bi jačala politička moć katolika, pravoslavne crkve su pretvarane u katoličke i preimenovane iz sv. Petke u sv. Anu, ili bar u sv. Venerandu i sl. <ref>{{Citiranje knjige|last=Kostić|first=Vasko|authorlink= |title=Protivljenje prekrajanju činjenica o Zalivu svetaca, poglavlje: Prekrštavanje crkava svete Petke|year=2002.|url=https://www.rastko.rs/rastko-bo/istorija/vkostic-zaliv_l.html#7|publisher=|pages= |location= |id= }}</ref> Kada pravoslavni brojčano (doseljavanja pravoslavaca u primorje) ili politički (doba Nemanjića) nadvladaju na nekom prostoru, dešavalo se da neke katoličke crkve ili kapele, pa čak i samostani, postanu pravoslavni. <ref>{{Citiranje knjige|last=Jovović|first=Ivan|authorlink= |title=MATICA CRNOGORSKA, jesen 2010., O JEDNOM UPRAVNOM SPORU OKO RATAČKIH ZIDINA S KRAJA XIX VIJEKA|year=2010. |url=http://montenegrina.net/wp-content/uploads/2015/01/Ivan-Jovovic.pdf|publisher=|pages=253.|location=|id= }}</ref> Dvooltarske crkve je spomenuo i nadbiskup [[Andrija Zmajević]]: ''U Spiču je 12 crkava zajedničkih naših i srpskih. Glavna je sv. Tekle''. <ref>{{Citiranje knjige|last=Jovović|first=Ivan|authorlink= |title=Matica, jesen 2010., O JEDNOM UPRAVNOM SPORU OKO RATAČKIH ZIDINA S KRAJA XIX VIJEKA|year=2010.|url=http://montenegrina.net/wp-content/uploads/2015/01/Ivan-Jovovic.pdf|publisher=Matica crnogorska|pages=266.|location=|id= }}</ref> [[Mletačka republika]] kao katolička država je imala dugoročnu politiku koja je imala cilj pokatoličavanje pravoslavnih i koliko je moguće [[Talijanizacija|talijanizaciju]] domaćeg stanovništva, bez razlike vjere. Zato su u doba vladavine Mletačke republike na ovom prostoru u mnogim crkvama uvođeni i katolički oltari, s ciljem da se vremenom i narod pokatoliči. Tako je i ova crkva [[Sveta Petka|svete Petke]] dobila i katolički oltar. Danas je na tom katoličkom oltaru [[ikona]] na kojoj piše Santa Veneranda - Sv. Petka. Pravoslavni danas posjeduju crkvu do podne, a poslijepodne je katolička. [[1995.]] godine protupravno je bio uklonjen katolički oltar iz zajedničke crkve Sv. Petke u Sutomoru. <ref>{{Citiranje knjige|last=Jovović|first=Ivan|authorlink= |title=MATICA, proljeće 2013., DVOOLTARSKE CRKVE NA
CRNOGORSKOM PRIMORJU|year=2013.|url=https://www.maticacrnogorska.me/files/53/06%20ivan%20jovovic.pdf |publisher=Matica crnogorska|pages=64.|location=|id= }}</ref> Građena je od lomljenog kamena <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Crkva svete Petke Crna Gora, Sutomore|year= |url=https://www.turizzam.com/sr/crna-gora/attraction/view/crkva-svete-petke/374|publisher=|pages= |location= |id= }}</ref> i oltarom je okrenuta ka istoku. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Google maps, Crkva sv.Petke-Venerande|year= |url=https://www.google.com/maps/@42.1417325,19.033962,102m/data=!3m1!1e3|publisher=|pages= |location= |id= }}</ref> Najprije je crkva sv. Petke bila pravoslavni vjerski objekt, da bi kasnije dobila i drugi katolički oltar, što je i vidljivo unutar crkve, u kojoj katolički oltar nije na glavnom mjestu, nego je smješten uz južni zid crkve. Pored crkve je bilo groblje pripadnika obje vjere, a danas je u dvorištu crkve samo nekoliko grobova, od kojih su najbolje očuvana dva groba djece, od kojih je jedno dijete katoličko, a drugo pravoslavno. Pravoslavni svečano liturgijski obilježavaju blagdan 8. kolovoza, a [[2019.]] je liturgiju služio metropolit [[Mitropolija crnogorsko-primorska|crnogorsko-primorski]] [[Amfilohije Radović]] s ostalim svećenicima. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Svečano obilježena hramovna slava crkve Svete Petke u Sutomoru|year=2019. |url=http://www.barskiportal.com/lat/dru%C5%A1tvo/sve%C4%8Dano-obilje%C5%BEena-hramovna-slava-crkve-svete-petke-u-sutomoru.php|publisher=|pages= |location=|id= }}</ref>
CRNOGORSKOM PRIMORJU|year=2013.|url=https://www.maticacrnogorska.me/files/53/06%20ivan%20jovovic.pdf |publisher=Matica crnogorska|pages=64.|location=|id= }}</ref> Građena je od lomljenog kamena <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |title=Crkva svete Petke Crna Gora, Sutomore|year= |url=https://www.turizzam.com/sr/crna-gora/attraction/view/crkva-svete-petke/374|publisher=|pages= |location= |id= }}</ref> i oltarom je okrenuta ka istoku. <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |title=Google maps, Crkva sv.Petke-Venerande|year= |url=https://www.google.com/maps/@42.1417325,19.033962,102m/data=!3m1!1e3|publisher=|pages= |location= |id= }}</ref> Najprije je crkva sv. Petke bila pravoslavni vjerski objekt, da bi kasnije dobila i drugi katolički oltar, što je i vidljivo unutar crkve, u kojoj katolički oltar nije na glavnom mjestu, nego je smješten uz južni zid crkve. Pored crkve je bilo groblje pripadnika obje vjere, a danas je u dvorištu crkve samo nekoliko grobova, od kojih su najbolje očuvana dva groba djece, od kojih je jedno dijete katoličko, a drugo pravoslavno. Pravoslavni svečano liturgijski obilježavaju blagdan 8. kolovoza, a [[2019.]] je liturgiju služio metropolit [[Mitropolija crnogorsko-primorska|crnogorsko-primorski]] [[Amfilohije Radović]] s ostalim svećenicima. <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |title=Svečano obilježena hramovna slava crkve Svete Petke u Sutomoru|year=2019. |url=http://www.barskiportal.com/lat/dru%C5%A1tvo/sve%C4%8Dano-obilje%C5%BEena-hramovna-slava-crkve-svete-petke-u-sutomoru.php|publisher=|pages= |location=|id= }}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Trenutačna izmjena od 06:41, 2. siječnja 2022.

Pravoslavno-katolička dvooltarska cr. sv .Petke-Venerande, Sutomore
Datoteka:Pravoslavno-katolicka dvooltarska cr. sv .Petke-Venerande, Sutomore0.jpg
Dva oltara u crkvi, glavni i stariji pravoslavni i kasniji dograđeni katolički, uz južni zid

Crkva sv. Petke - Venerande je dvooltarska [1], zajednička srpsko-pravoslavna i katolička crkva. Navodno je sagrađena u doba vladavine Nemanjića na tom prostoru u 13. stoljeću (1270. godine), [2] na Spičanskom polju u današnjem Sutomoru, Crna Gora. Danas crkva pripada u pravoslavnoj jurisdikciji Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, a u katoličkoj, Kotorskoj biskupiji, a ne Barskoj nadbiskupiji. Granica ove dvije biskupije je rijeka Željeznica [3] u Baru, gdje su ranije graničile Austro-Ugarska i Osmansko Carstvo, a kasnije, kratko, Austro-Ugarska i Kneževina Crna Gora.

Povijest

Na tom prostoru se preklapaju utjecaji pravoslavlja, katolicizma i islama kao i raznih politika, kroz povijest, tako su mnogi vjerski objekti prelazili iz jedne vjere u drugu, a neki su postali i zajednički. Kada bi jačala politička moć katolika, pravoslavne crkve su pretvarane u katoličke i preimenovane iz sv. Petke u sv. Anu, ili bar u sv. Venerandu i sl. [4] Kada pravoslavni brojčano (doseljavanja pravoslavaca u primorje) ili politički (doba Nemanjića) nadvladaju na nekom prostoru, dešavalo se da neke katoličke crkve ili kapele, pa čak i samostani, postanu pravoslavni. [5] Dvooltarske crkve je spomenuo i nadbiskup Andrija Zmajević: U Spiču je 12 crkava zajedničkih naših i srpskih. Glavna je sv. Tekle. [6] Mletačka republika kao katolička država je imala dugoročnu politiku koja je imala cilj pokatoličavanje pravoslavnih i koliko je moguće talijanizaciju domaćeg stanovništva, bez razlike vjere. Zato su u doba vladavine Mletačke republike na ovom prostoru u mnogim crkvama uvođeni i katolički oltari, s ciljem da se vremenom i narod pokatoliči. Tako je i ova crkva svete Petke dobila i katolički oltar. Danas je na tom katoličkom oltaru ikona na kojoj piše Santa Veneranda - Sv. Petka. Pravoslavni danas posjeduju crkvu do podne, a poslijepodne je katolička. 1995. godine protupravno je bio uklonjen katolički oltar iz zajedničke crkve Sv. Petke u Sutomoru. [7] Građena je od lomljenog kamena [8] i oltarom je okrenuta ka istoku. [9] Najprije je crkva sv. Petke bila pravoslavni vjerski objekt, da bi kasnije dobila i drugi katolički oltar, što je i vidljivo unutar crkve, u kojoj katolički oltar nije na glavnom mjestu, nego je smješten uz južni zid crkve. Pored crkve je bilo groblje pripadnika obje vjere, a danas je u dvorištu crkve samo nekoliko grobova, od kojih su najbolje očuvana dva groba djece, od kojih je jedno dijete katoličko, a drugo pravoslavno. Pravoslavni svečano liturgijski obilježavaju blagdan 8. kolovoza, a 2019. je liturgiju služio metropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović s ostalim svećenicima. [10]

Izvori

  1. Jovović, Ivan (2013.). [https://www.maticacrnogorska.me/files/53/06%20ivan%20jovovic.pdf MATICA, proljeće 2013., DVOOLTARSKE CRKVE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU]. Matica crnogorska. https://www.maticacrnogorska.me/files/53/06%20ivan%20jovovic.pdf 
  2. У Сутомору прослављена Света Петка Трнова. https://www.in4s.net/u-sutomoru-proslavljena-svet.apetka-trnova/ 
  3. Google maps, rijeka Željeznica, Bar, Crna Gora. https://www.google.com/maps/@42.1061489,19.090704,288m/data=!3m1!1e3 
  4. Kostić, Vasko (2002.). Protivljenje prekrajanju činjenica o Zalivu svetaca, poglavlje: Prekrštavanje crkava svete Petke. https://www.rastko.rs/rastko-bo/istorija/vkostic-zaliv_l.html#7 
  5. Jovović, Ivan (2010.). MATICA CRNOGORSKA, jesen 2010., O JEDNOM UPRAVNOM SPORU OKO RATAČKIH ZIDINA S KRAJA XIX VIJEKA. str. 253.. http://montenegrina.net/wp-content/uploads/2015/01/Ivan-Jovovic.pdf 
  6. Jovović, Ivan (2010.). Matica, jesen 2010., O JEDNOM UPRAVNOM SPORU OKO RATAČKIH ZIDINA S KRAJA XIX VIJEKA. Matica crnogorska. str. 266.. http://montenegrina.net/wp-content/uploads/2015/01/Ivan-Jovovic.pdf 
  7. Jovović, Ivan (2013.). [https://www.maticacrnogorska.me/files/53/06%20ivan%20jovovic.pdf MATICA, proljeće 2013., DVOOLTARSKE CRKVE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU]. Matica crnogorska. str. 64.. https://www.maticacrnogorska.me/files/53/06%20ivan%20jovovic.pdf 
  8. Crkva svete Petke Crna Gora, Sutomore. https://www.turizzam.com/sr/crna-gora/attraction/view/crkva-svete-petke/374 
  9. Google maps, Crkva sv.Petke-Venerande. https://www.google.com/maps/@42.1417325,19.033962,102m/data=!3m1!1e3 
  10. Svečano obilježena hramovna slava crkve Svete Petke u Sutomoru. 2019.. http://www.barskiportal.com/lat/dru%C5%A1tvo/sve%C4%8Dano-obilje%C5%BEena-hramovna-slava-crkve-svete-petke-u-sutomoru.php