Kukcožder: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 19. studeni 2021. u 10:04

Kukcožder ili kukcojed je tip mesoždera čija se ishrana sadrži uglavnom od kukaca i sličnih malenih bića.^[1] Alternativni naziv je entomofagija^[2], što se također odnosi na ljude koji prakticiraju jesti kukce.

Iako su induvidualno maleni, kukci su vrlo brojni - postoji više od milijun opisanih vrsta;^[3] oni također čine vrlo veliki dio životinjske biomase kod skoro svih ne-morskih staništa. Procijenjeno je da je globalna biomasa kukaca otprilike 10¹² kg sa procijenjenom populacijom od 10¹⁸ organizama.^[4] Mnoga bića ovise o kukcima koji su im primarna hrana, a mnogi koji ne ovise (i time zapravo uopće nisu kukcožderi) u svakom slučaju koriste kukce kao dodatnu hranu bogatu proteinima, posebno tijekom sezone parenja.^[5]

Neki primjeri kukcoždera su slavuj, hijenski vuk,^[6] ješci,^[7] lastavice, mravojed, šaran, žabe, gušteri, šišmiši i pauci. Zabilježeno je da čak i veliki sisavci jedu kukce;^[5] usnati medvjed je možda najveći kukcožder na svijetu. Kukci također mogu biti kukcožderi, na primjer vilin konjic, stršljeni, bubamare i bogomoljke.^[8] Kukcožderstvo je do različitih stepena izraženo kod primata poput marmozeta, tamarina, avetnjaka, galagija i madagaskarskog prstaša.^[9]^[10] Neki pretpostavljaju da su prvi primati živjeli noću i hranili se kukcima.^[11]

Biljke kukcožderke

Biljke kukcožderke su biljke čiju ishranu jednim dijelom ili u potpunosti čine kukci^[12] koje one zarobe i zatim konzumiraju. Također zvane biljke mesožderke, one rastu na mjestima gdje je tlo siromašno hranjivim tvarima, posebno dušikom (na primjer stijene ili baruštine).^[12] U biljke mesoždeke spadaju Venerina muholovka, nekoliko vrsta cjevolovki, vrste roda Pinguicula, rosulje, vrste roda Utricularia, Aldrovanda vesiculosa, vrste roda Brocchinia i druge. Ove biljke dobijaju dušik hvatanjem kukaca. Koriste razne mehanizme poput klopki, ljepljivih površina, hvatajlke sa dlačicama, vrčeve i sl.^[12]

Tehnički ove biljke nisu strogo kukcožderke, jer konzumiraju bilo koje životinje koje su dovoljno malene da se uhvate u klopku; neke veće biljke u svojim vrčevima ponekada uhvate malene štakore i guštere.^[12] Charles Darwin je prvi put opisao biljke mesožderke 1875. godine.^[13]

Vidi i

Izvori

↑ Miller, George A. (2009). ""WordNet - About Us." : entry on insectivorous.". Princeton University. http://wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn?s=insectivorous Pristupljeno 1. travanj 2010.
↑ Gullan, P. J. & Cranston P. S. (2005). The insects: an outline of entomology (5th Ed). Wiley-Blackwell, ISBN 1405111135, ISBN 9781405111133. Ltd preview in Google Books. Accessed on 1 Apr 2010.
↑ Capinera, John L. (Editor). (2008). Encyclopedia of Entomology, (2nd ed). Springer Reference. ISBN 1402062427, ISBN 9781402062421. Ltd preview in Google Books. Accessed on 1 Apr 2010.
↑ Dudley, Robert (2002). "Flight and the Pterygote Insecta". The biomechanics of insect flight: form, function, evolution. Princeton University Press. str. 3–35. ISBN 9780691094915. http://books.google.com/books?id=hTIMhD9BF1kC&pg=PA13
↑ ^5,0 ^5,1 Whitney, Stephen R. & Sandelin, R. (2004). Field Guide to the Cascades & Olympics. The Mountaineers Books. str. 317. ISBN 9780898868081. http://books.google.com/books?id=5YQsJTwkD2AC Pristupljeno 1. travanj 2010.
↑ Holekamp, Kay E.. "Aardwolf (Proteles cristata)". www.animalinfo.org. http://www.hyaenidae.org/the-hyaenidae/aardwolf-proteles-cristatus.html Pristupljeno 1. travanj 2010.
↑ ""Long-beaked Echidna (Zaglossus bruijni)" (entry) in www.animalinfo.org". West of Scotland & Ayr Group. http://www.animalinfo.org/species/zaglbrui.htm Pristupljeno 1. travanj 2010.
↑ Hill, Dennis S. (1997). The economic importance of insects. Springer. str. 198. ISBN 9780412498008. http://books.google.com/books?id=RKQIAqMyBJgC Pristupljeno 1. travanj 2010.
↑ Stetoff, Rebecca (2006). The Primate Order. Marshall Cavendish. str. 92. ISBN 9780761418160. http://books.google.com/books?id=akbsqE8-ar4C
↑ Jones, S., Martin, R., & Pilbeam, D., ed. (1994). The Cambridge Encyclopedia of Human Evolution. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 0-521-32370-3
↑ Weiss, M. L., & Mann, A. E. (1985). Human Biology and Behaviour: An Anthropological Perspective.. Boston: Little Brown & Co.. ISBN 0-673-39013-6
↑ ^12,0 ^12,1 ^12,2 ^12,3 Slack, Adrian; Gate, Jane (2000). Carnivorous Plants. MIT Press. str. 240. ISBN 9780262690898
↑ Darwin, C. (1875). Insectivorous plants. London: John Murray. http://pages.britishlibrary.net/charles.darwin3/insectivorous/insect01.htm

[1] Miller, George A. (2009). ""WordNet - About Us." : entry on insectivorous.". Princeton University. http://wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn?s=insectivorous Pristupljeno 1. travanj 2010.

[2] Gullan, P. J. & Cranston P. S. (2005). The insects: an outline of entomology (5th Ed). Wiley-Blackwell, ISBN 1405111135, ISBN 9781405111133. Ltd preview in Google Books. Accessed on 1 Apr 2010.

[3] Capinera, John L. (Editor). (2008). Encyclopedia of Entomology, (2nd ed). Springer Reference. ISBN 1402062427, ISBN 9781402062421. Ltd preview in Google Books. Accessed on 1 Apr 2010.

[4] Dudley, Robert (2002). "Flight and the Pterygote Insecta". The biomechanics of insect flight: form, function, evolution. Princeton University Press. str. 3–35. ISBN 9780691094915. http://books.google.com/books?id=hTIMhD9BF1kC&pg=PA13

[cascades-5] 5,0 ^5,1 Whitney, Stephen R. & Sandelin, R. (2004). Field Guide to the Cascades & Olympics. The Mountaineers Books. str. 317. ISBN 9780898868081. http://books.google.com/books?id=5YQsJTwkD2AC Pristupljeno 1. travanj 2010.

[6] Holekamp, Kay E.. "Aardwolf (Proteles cristata)". www.animalinfo.org. http://www.hyaenidae.org/the-hyaenidae/aardwolf-proteles-cristatus.html Pristupljeno 1. travanj 2010.

[echidnainfo-7] ""Long-beaked Echidna (Zaglossus bruijni)" (entry) in www.animalinfo.org". West of Scotland & Ayr Group. http://www.animalinfo.org/species/zaglbrui.htm Pristupljeno 1. travanj 2010.

[8] Hill, Dennis S. (1997). The economic importance of insects. Springer. str. 198. ISBN 9780412498008. http://books.google.com/books?id=RKQIAqMyBJgC Pristupljeno 1. travanj 2010.

[JonesMartinPilbeam-9] Stetoff, Rebecca (2006). The Primate Order. Marshall Cavendish. str. 92. ISBN 9780761418160. http://books.google.com/books?id=akbsqE8-ar4C

[10] Jones, S., Martin, R., & Pilbeam, D., ed. (1994). The Cambridge Encyclopedia of Human Evolution. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 0-521-32370-3

[Weiss&Mann-11] Weiss, M. L., & Mann, A. E. (1985). Human Biology and Behaviour: An Anthropological Perspective.. Boston: Little Brown & Co.. ISBN 0-673-39013-6

[Slack_&_Gate-12] 12,0 ^12,1 ^12,2 ^12,3 Slack, Adrian; Gate, Jane (2000). Carnivorous Plants. MIT Press. str. 240. ISBN 9780262690898

[darwin1875-13] Darwin, C. (1875). Insectivorous plants. London: John Murray. http://pages.britishlibrary.net/charles.darwin3/insectivorous/insect01.htm

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 [[Datoteka:Pegesimallus sp robberfly.jpg|thumb|Kukac iz porodice [[Asilidae]] jede bubu.]]
-'''Kukcožder''' ili '''kukcojed''' je tip [[mesožder]]a čija se ishrana sadrži uglavnom od kukaca i sličnih malenih bića.<ref>{{cite web |url=http://wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn?s=insectivorous |title="WordNet - About Us." : entry on ''insectivorous''. |author=Miller, George A. |year=2009 |work= |publisher=Princeton University |accessdate=1 April 2010}}</ref>
+'''Kukcožder''' ili '''kukcojed''' je tip [[mesožder]]a čija se ishrana sadrži uglavnom od kukaca i sličnih malenih bića.<ref>{{Citiranje weba |url=http://wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn?s=insectivorous |title="WordNet - About Us." : entry on ''insectivorous''. |author=Miller, George A. |year=2009 |work= |publisher=Princeton University |accessdate=1 April 2010}}</ref>
 Alternativni naziv je '''entomofagija'''<ref>Gullan, P. J. & Cranston P. S. (2005). ''The insects: an outline of entomology'' (5th Ed). Wiley-Blackwell, {{ISBN|1405111135}}, {{ISBN|9781405111133}}. [http://books.google.com/books?id=ZZaVjVWUaXIC&printsec=frontcover&dq#v=onepage&q=&f=false Ltd preview] in Google Books. Accessed on 1 Apr 2010.</ref>, što se također odnosi na ljude koji prakticiraju jesti kukce.
 Iako su induvidualno maleni, kukci su vrlo brojni - postoji više od milijun opisanih vrsta;<ref>Capinera, John L. (Editor). (2008). ''Encyclopedia of Entomology'', (2nd ed). Springer Reference. {{ISBN|1402062427}}, {{ISBN|9781402062421}}. [http://books.google.com/books?id=i9ITMiiohVQC Ltd preview] in Google Books. Accessed on 1 Apr 2010.</ref> oni također čine vrlo veliki dio životinjske biomase kod skoro svih ne-morskih staništa. Procijenjeno je da je globalna biomasa kukaca otprilike 10<sup>12</sup>&nbsp;kg sa procijenjenom populacijom od 10<sup>18</sup> organizama.<ref>{{Citiranje knjige |title=The biomechanics of insect flight: form, function, evolution |last=Dudley |first=Robert |authorlink= |year=2002 |publisher=[[Princeton University Press]] |chapter=Flight and the Pterygote Insecta |pages=3–35 |isbn=9780691094915 |url=http://books.google.com/books?id=hTIMhD9BF1kC&pg=PA13}}</ref> Mnoga bića ovise o [[kukci]]ma koji su im primarna hrana, a mnogi koji ne ovise (i time zapravo uopće nisu kukcožderi) u svakom slučaju koriste kukce kao dodatnu hranu bogatu [[proteini]]ma, posebno tijekom sezone parenja.<ref name="cascades">{{Citiranje knjige |title=Field Guide to the Cascades & Olympics |authors=Whitney, Stephen R. & Sandelin, R.| year=2004 |publisher=The Mountaineers Books |isbn=9780898868081 |pages=317 |url=http://books.google.com/books?id=5YQsJTwkD2AC |accessdate=2010-04-01}}</ref>
-Neki primjeri kukcoždera su [[slavuj]], [[hijenski vuk]],<ref>{{cite web |url=http://www.hyaenidae.org/the-hyaenidae/aardwolf-proteles-cristatus.html |title=Aardwolf (''Proteles cristata'') |author=Holekamp, Kay E. |publisher=www.animalinfo.org |accessdate=1 April 2010}}</ref> [[ješci]],<ref name=echidnainfo>{{cite web |url=http://www.animalinfo.org/species/zaglbrui.htm |title="Long-beaked Echidna (Zaglossus bruijni)" (entry) in www.animalinfo.org |author= |publisher=West of Scotland & Ayr Group |accessdate=1 April 2010}}</ref> [[lastavice]], [[mravojed]], [[šaran]], [[žabe]], [[gušteri]], [[šišmiši]] i [[pauci]]. Zabilježeno je da čak i veliki sisavci jedu kukce;<ref name="cascades"/> [[usnati medvjed]] je možda najveći kukcožder na svijetu. Kukci također mogu biti kukcožderi, na primjer [[vilin konjic]], [[stršljeni]], [[bubamare]] i [[bogomoljke]].<ref>{{Citiranje knjige |title=The economic importance of insects | authors=Hill, Dennis S. | year=1997 | publisher=Springer | page=198 |pages=395 |isbn=9780412498008 |url=http://books.google.com/books?id=RKQIAqMyBJgC |accessdate=2010-04-01}}</ref> Kukcožderstvo je do različitih stepena izraženo kod primata poput [[marmozeti|marmozeta]], [[tamarini|tamarina]], [[avetnjaci|avetnjaka]], [[galagiji|galagija]] i [[Madagaskarski prstaš|madagaskarskog prstaša]].<ref name="JonesMartinPilbeam">{{Citiranje knjige|title= The Primate Order | last=Stetoff |first=Rebecca | year=2006 | publisher= Marshall Cavendish |pages=92| isbn=9780761418160 |url=http://books.google.com/books?id=akbsqE8-ar4C}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title= The Cambridge Encyclopedia of Human Evolution | editors=Jones, S., Martin, R., & Pilbeam, D. | year=1994 | publisher= Cambridge University Press  | location =Cambridge |isbn=0-521-32370-3}}</ref> Neki pretpostavljaju da su prvi primati živjeli noću i hranili se kukcima.<ref name="Weiss&Mann">{{Citiranje knjige |title= Human Biology and Behaviour: An Anthropological Perspective. | authors= Weiss, M. L., & Mann, A. E.| year=1985 | publisher=Little Brown & Co. | location = Boston |isbn=0-673-39013-6}}</ref>
+Neki primjeri kukcoždera su [[slavuj]], [[hijenski vuk]],<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hyaenidae.org/the-hyaenidae/aardwolf-proteles-cristatus.html |title=Aardwolf (''Proteles cristata'') |author=Holekamp, Kay E. |publisher=www.animalinfo.org |accessdate=1 April 2010}}</ref> [[ješci]],<ref name=echidnainfo>{{Citiranje weba |url=http://www.animalinfo.org/species/zaglbrui.htm |title="Long-beaked Echidna (Zaglossus bruijni)" (entry) in www.animalinfo.org |author= |publisher=West of Scotland & Ayr Group |accessdate=1 April 2010}}</ref> [[lastavice]], [[mravojed]], [[šaran]], [[žabe]], [[gušteri]], [[šišmiši]] i [[pauci]]. Zabilježeno je da čak i veliki sisavci jedu kukce;<ref name="cascades"/> [[usnati medvjed]] je možda najveći kukcožder na svijetu. Kukci također mogu biti kukcožderi, na primjer [[vilin konjic]], [[stršljeni]], [[bubamare]] i [[bogomoljke]].<ref>{{Citiranje knjige |title=The economic importance of insects | authors=Hill, Dennis S. | year=1997 | publisher=Springer | page=198 |pages=395 |isbn=9780412498008 |url=http://books.google.com/books?id=RKQIAqMyBJgC |accessdate=2010-04-01}}</ref> Kukcožderstvo je do različitih stepena izraženo kod primata poput [[marmozeti|marmozeta]], [[tamarini|tamarina]], [[avetnjaci|avetnjaka]], [[galagiji|galagija]] i [[Madagaskarski prstaš|madagaskarskog prstaša]].<ref name="JonesMartinPilbeam">{{Citiranje knjige|title= The Primate Order | last=Stetoff |first=Rebecca | year=2006 | publisher= Marshall Cavendish |pages=92| isbn=9780761418160 |url=http://books.google.com/books?id=akbsqE8-ar4C}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title= The Cambridge Encyclopedia of Human Evolution | editors=Jones, S., Martin, R., & Pilbeam, D. | year=1994 | publisher= Cambridge University Press  | location =Cambridge |isbn=0-521-32370-3}}</ref> Neki pretpostavljaju da su prvi primati živjeli noću i hranili se kukcima.<ref name="Weiss&Mann">{{Citiranje knjige |title= Human Biology and Behaviour: An Anthropological Perspective. | authors= Weiss, M. L., & Mann, A. E.| year=1985 | publisher=Little Brown & Co. | location = Boston |isbn=0-673-39013-6}}</ref>
 == Biljke kukcožderke ==