m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir naselje u Austriji | |||
|ime = Bad Ischl | |ime = Bad Ischl | ||
|grb = AUT_Bad_Ischl_COA.jpg | |grb = AUT_Bad_Ischl_COA.jpg | ||
Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 01:08
  Bad Ischl | ||
| ||
| Savezna država | .svg){kind=small} Gornja Austrija
| |
| Kotar | Gmunden | |
| Najbliži (veći) grad | Gmunden | |
| Površina | 163,05[1] km2 | |
| Nadmorska visina | 469[2] m | |
| Zemljopisne koordinate | 47°43′13″N 13°38′00″E / 47.720278°N 13.633333°E | |
| Stanovništvo | ||
| - Ukupno | 13.823[1] | |
| - Gustoća | 84,8 stan./km²[1] st./km2 | |
| Pošta | 4820 | |
| Pozivni broj | 06132 | |
| Službena stranica | http://www.bad-ischl.ooe.gv.at | |
 | ||
Bad Ischl je grad u Donjoj Austriji od 13.823 stanovnika,[1]koji se nalazi u kotaru Gmunden.[2]
Grad je najvažnije nalazište soli u Austriji, koje pokriva 27% potreba zemlje, uz to je grad poznat kao termalno lječilište (Bad), koje godišnje posjeti 430.000 turista.
Zemljopisne karakteristike
Bad Ischl leži u srcu Salzkammerguta u Gornjoj Austriji na ušću rijeke Ischl u Traunu.[2]
Povijest
Mjesto je prvi put dokumentirano 1442. kao trgovački centar solju.[2] Ischl je 1466. dobio status trgovišta, Prvi rudnik soli otvoren je 1563. a nakon tog 1571. i solana.
19. stoljeće
Bad Ischl je svoj pravi procvat doživio u razdoblju bidermajera, kad je postao ljetna rezidencija cara Franje Josipa I. (1854. – 1914.) nakon što su negdje oko 1823. izgrađene toplice kod termalnog izvora slane vode.[2]
U tom razdoblju podignute su brojne građevine kojima se grad i danas diči Leharovo kazalište (1827., danas kino), kavana (1829. – 1831.), Carska vila sa perivojem (obnovljena 1853.), kasnoklasicistčka Gradska vijećnica, Pošta (1893.), Terapijski centar izgrađen između 1873. – 1875. (obnovljen nakon požara 1965. – 1966.), i kompletno renoviran od 1998. – 1999. u kojemu je danas kongresni i i kazališni centar i Bolnica (1908. – 1910.)[2]
Tijekom 19. stoljeća Bad Ischl bio je glazbeni i kazališni centar u kojem su boravile i nastupale brojne zvijezde onoga doba od J. Brahmsa, Straussa mlađeg, A. Brucknera, A. Girardia do E. Kálmána.[2]
Znamenitosti
Pored Carske vile, najveće znamenitosti grada su županijska crkva Sv. Nikole (1769. – 1780.) sa gotičkim zvonikom, Kapela Kalvarija iz 18. stoljeća i hodočasnička crkva u naselju Lauffen, čiji korijeni sežu u 15. stoljeća.[2]
Grad ima muzej Marmorschlössl, sa vozilima i avionima.[2]
U Bad Ischlu se svakog ljeta od srpnja do rujna održava festival operete.[2]
Pored grada leži poznato skijalište Katrinalm na planini visokoj 1.542 metara do kog vozi žičara.[2]
Privreda
U Bad Ischlu je oko 64% zaposlenih 1991. radilo u uslužnom sektoru turizma i administracije. Ostali su radili u industriji koja je proizvodila tuš kabine, narodne nošnje, kemikalije i lijekove, a uz to i u rudniku metala.[2]
Gradovi prijatelji
Galerija
-
-
-
Sofijina promenada -
Gradska kavana -
Leharovo kazalište -
Zgrada okružnog suda
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 "Austria: Oberösterreich" (engl.). City population. http://www.citypopulation.de/php/austria-oberosterreich.php Pristupljeno 9. prosinca 2016.
- ↑ 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 "Bad Ischl" (engl.). Austria-Forum. http://austria-forum.org/af/AEIOU/Bad_Ischl/Bad_Ischl_english Pristupljeno 9. prosinca 2016.