Astma: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
m bnz
 
Nisu prikazane 2 međuinačice
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Astma'''-->{{izdvojeni članak|rujan 2014.}}
 
{{Infookvir bolest
{{Infookvir bolest
  | latinski = Asthma bronchiale
  | latinski = Asthma bronchiale
Redak 12: Redak 12:
'''Astma''' (od [[grčki|grčkog]] ἅσθμα, ''ásthma'', "zaduha")  je učestala kronična upalna [[bolest]] [[dišni sustav|dišnih puteva]] obilježena raznolikim i recidivirajućim simptomima, reverzibilnom opstrukcijom dišnih putova i [[bronhospazam|bronhospazmom]].<ref name=NHLBI07p11-12>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007.|pp=str. 11.–12.}}</ref> Najčešći simptomi su zviždanje, [[kašalj|kašljanje]], osjećaj pritiska u prsima i kratkoća daha.<ref name=bts2009p4>{{harvnb|British Guideline|2009.|p=str. 4.}}</ref>
'''Astma''' (od [[grčki|grčkog]] ἅσθμα, ''ásthma'', "zaduha")  je učestala kronična upalna [[bolest]] [[dišni sustav|dišnih puteva]] obilježena raznolikim i recidivirajućim simptomima, reverzibilnom opstrukcijom dišnih putova i [[bronhospazam|bronhospazmom]].<ref name=NHLBI07p11-12>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007.|pp=str. 11.–12.}}</ref> Najčešći simptomi su zviždanje, [[kašalj|kašljanje]], osjećaj pritiska u prsima i kratkoća daha.<ref name=bts2009p4>{{harvnb|British Guideline|2009.|p=str. 4.}}</ref>


Smatra se kako je astma uzrokovana kombinacijom [[genetika|genetskih]] i [[okoliš]]nih čimbenika.<ref name=Martinez_geneenvir>{{cite journal |author=Martinez FD |title=Genes, environments, development and asthma: a reappraisal |journal=Eur Respir J |volume=sveyak 29|issue=broj 1 |pages=str. 179.–184. |year=2007 .|pmid=17197483 |doi=10.1183/09031936.00087906}}</ref> Dijagnoza se obično zasniva na simptomima, odgovoru na liječenje i [[spirometrija|spirometriji]].<ref name=lemanske>{{cite journal |author=Lemanske RF, Busse WW|title=Asthma: clinical expression and molecular mechanisms|journal=J. Allergy Clin. Immunol. |volume=sveyak 125 |issue=broj 2 dodatak  2 |pages=str. S95.–S102. |year=2010.|month=veljača|pmid=20176271 |pmc=2853245 |doi=10.1016/j.jaci.2009.10.047 }}</ref> Astma se klasificira po ozbiljnosti kliničke slike na temelju učestalosti pojave simptoma, forsiranog i ekspiracijskog volumena u prvoj sekundi ([[spirometrija|FEV1]])  I  [[vrhunca ekspiratornog volumena|vrhunac ekspiratornog volumena]].<ref name=Yawn2008/> Astma se također može podijeliti na [[atopija|atopičnu]] (ekstrinzičnu) i neatopičnu (intrinzičnu)<ref name=RobbinsCotran2010/> kad se pod pojmom atopija podrazumijeva sklonost razvoju [[reakcija preosjetljivosti tipa 1|reakciji preosjetljivosti tipa 1]].<ref>{{cite book | title=Stedman's Medical Dictionary | publisher=Lippincott Williams and Wilkins | edition=svezak 28 | year=2005. |isbn=0-7817-3390-1 }}</ref>
Smatra se kako je astma uzrokovana kombinacijom [[genetika|genetskih]] i [[okoliš]]nih čimbenika.<ref name=Martinez_geneenvir>{{cite journal |author=Martinez FD |title=Genes, environments, development and asthma: a reappraisal |journal=Eur Respir J |volume=sveyak 29|issue=broj 1 |pages=str. 179.–184. |year=2007 .|pmid=17197483 |doi=10.1183/09031936.00087906}}</ref> Dijagnoza se obično zasniva na simptomima, odgovoru na liječenje i [[spirometrija|spirometriji]].<ref name=lemanske>{{cite journal |author=Lemanske RF, Busse WW|title=Asthma: clinical expression and molecular mechanisms|journal=J. Allergy Clin. Immunol. |volume=sveyak 125 |issue=broj 2 dodatak  2 |pages=str. S95.–S102. |year=2010.|month=veljača|pmid=20176271 |pmc=2853245 |doi=10.1016/j.jaci.2009.10.047 }}</ref> Astma se klasificira po ozbiljnosti kliničke slike na temelju učestalosti pojave simptoma, forsiranog i ekspiracijskog volumena u prvoj sekundi ([[spirometrija|FEV1]])  I  [[vrhunca ekspiratornog volumena|vrhunac ekspiratornog volumena]].<ref name=Yawn2008/> Astma se također može podijeliti na [[atopija|atopičnu]] (ekstrinzičnu) i neatopičnu (intrinzičnu)<ref name=RobbinsCotran2010/> kad se pod pojmom atopija podrazumijeva sklonost razvoju [[reakcija preosjetljivosti tipa 1|reakciji preosjetljivosti tipa 1]].<ref>{{Citiranje knjige | title=Stedman's Medical Dictionary | publisher=Lippincott Williams and Wilkins | edition=svezak 28 | year=2005. |isbn=0-7817-3390-1 }}</ref>


Akutni se simptomi obično liječe udisanjem [[beta2-adrenergični agonist|beta2-adrenergičnih agonista]] kratkotrajnog djelovanja (poput [[salbutamol]]a) i peroralnom primjenom [[kortikosteroidi|kortikosteroida]].<ref name=NHLBI07p214>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=214}}</ref> U vrlo teškim slučajevima može biti potrebna intravenska primjena kortikosteroida, [[magnezijev sulfat|magnezijeva sulfata]] i bolničko liječenje.<ref name=NHLBI07p373375>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|pp=373–375}}</ref> Simptome se može spriječiti izbjegavanjem poznatih “okidača”, kao što su [[alergen]]i<ref name="NHLBI07p169">{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|pp=str. 169.–172.}}</ref> i iritansi, te primjenom inhalacijskih kortikosteroida.<ref name=GINA_2011_page71>{{harvnb|GINA|2011.|p=str. 71.}}</ref> Ako je simptome astme teško nadzirati, osim inhalacijskih kortikosteroida mogu se primijeniti [[beta-receptorski agonist dugotrajnog djelovanja|beta agonisti dugotrajnog djelovanja]] (LABA) ili [[antagonist leukotriena]].<ref name=GINA_2011_page33>{{harvnb|GINA|2011|p=str. 33.}}</ref> Prevalencija astme se od [[1970-ih]] godina značajno povećala. Godine [[2011.]] od nje je širom svijeta bolovalo 235–300 milijuna ljudi,<ref name=WHO2011/><ref name=GINA_2011_page3/> u što je uključeno i oko 250 000 smrtnih slučajeva.<ref name=GINA_2011_page3>{{harvnb|GINA|2011.|p=str. 3.}}</ref>
Akutni se simptomi obično liječe udisanjem [[beta2-adrenergični agonist|beta2-adrenergičnih agonista]] kratkotrajnog djelovanja (poput [[salbutamol]]a) i peroralnom primjenom [[kortikosteroidi|kortikosteroida]].<ref name=NHLBI07p214>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=214}}</ref> U vrlo teškim slučajevima može biti potrebna intravenska primjena kortikosteroida, [[magnezijev sulfat|magnezijeva sulfata]] i bolničko liječenje.<ref name=NHLBI07p373375>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|pp=373–375}}</ref> Simptome se može spriječiti izbjegavanjem poznatih “okidača”, kao što su [[alergen]]i<ref name="NHLBI07p169">{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|pp=str. 169.–172.}}</ref> i iritansi, te primjenom inhalacijskih kortikosteroida.<ref name=GINA_2011_page71>{{harvnb|GINA|2011.|p=str. 71.}}</ref> Ako je simptome astme teško nadzirati, osim inhalacijskih kortikosteroida mogu se primijeniti [[beta-receptorski agonist dugotrajnog djelovanja|beta agonisti dugotrajnog djelovanja]] (LABA) ili [[antagonist leukotriena]].<ref name=GINA_2011_page33>{{harvnb|GINA|2011|p=str. 33.}}</ref> Prevalencija astme se od [[1970-ih]] godina značajno povećala. Godine [[2011.]] od nje je širom svijeta bolovalo 235–300 milijuna ljudi,<ref name=WHO2011/><ref name=GINA_2011_page3/> u što je uključeno i oko 250 000 smrtnih slučajeva.<ref name=GINA_2011_page3>{{harvnb|GINA|2011.|p=str. 3.}}</ref>
Redak 19: Redak 19:
[[Datoteka:Wheeze2O noise reduced.ogg |mini|Zvuk zviždanja kod pacijenta s astmom kako se čuje stetoskopom.]]
[[Datoteka:Wheeze2O noise reduced.ogg |mini|Zvuk zviždanja kod pacijenta s astmom kako se čuje stetoskopom.]]


Astma je obilježena recidivirajućim napadima zviždanja, kratkoće daha, pritiska u prsima i [[kašalj|kašlja]].<ref name=GINA2011p2>{{harvnb|GINA|2011|pp=2–5}}</ref> Može doći do stvaranja [[iskašljaj]]a,  no najčešće iskašljavanjem ne dolazi do izbacivanja nikakvog sadržaja.<ref>{{cite book|last=Jindal|first=editor-in-chief SK|title=Textbook of pulmonary and critical care medicine|publisher=Jaypee Brothers Medical Publishers|location=New Delhi|isbn=978-93-5025-073-0|page=str. 242.|url=http://books.google.ca/books?id=EvGTw3wn-zEC&pg=PA242}}</ref> Iskašljaj se može pojaviti tijekom razdoblja oporavka od napada, i tada je sličan [[gnoj]]u jer sadrži mnoštvo leukocita [[eozinofili|eozinofila]].<ref>{{cite book|last=George|first=Ronald B.|title=Chest medicine : essentials of pulmonary and critical care medicine|year=2005.|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia, PA|isbn=978-0-7817-5273-2|page=str. 62.|url=http://books.google.ca/books?id=ZzlX2zJMbdgC&pg=PA62|edition=5. izdanje}}</ref> Simptomi se obično pogoršavaju po noći i u ranim jutarnjim satima, ili nakon tjelovježbe ili izlaganja hladnom zraku.<ref name=bts2009p14>{{harvnb|British Guideline|2009.|p=str. 14.}}</ref> U nekih bolesnika s astmom simptomi su rijetkost i obično se javljaju nakon izlaganja okidačima, dok drugi bolesnici mogu imati izražene i trajne simptome.<ref name=GINA2011_p8-9>{{harvnb|GINA|2011.|pp=str. 8.–9.}}</ref>
Astma je obilježena recidivirajućim napadima zviždanja, kratkoće daha, pritiska u prsima i [[kašalj|kašlja]].<ref name=GINA2011p2>{{harvnb|GINA|2011|pp=2–5}}</ref> Može doći do stvaranja [[iskašljaj]]a,  no najčešće iskašljavanjem ne dolazi do izbacivanja nikakvog sadržaja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Jindal|first=editor-in-chief SK|title=Textbook of pulmonary and critical care medicine|publisher=Jaypee Brothers Medical Publishers|location=New Delhi|isbn=978-93-5025-073-0|page=str. 242.|url=http://books.google.ca/books?id=EvGTw3wn-zEC&pg=PA242}}</ref> Iskašljaj se može pojaviti tijekom razdoblja oporavka od napada, i tada je sličan [[gnoj]]u jer sadrži mnoštvo leukocita [[eozinofili|eozinofila]].<ref>{{Citiranje knjige|last=George|first=Ronald B.|title=Chest medicine : essentials of pulmonary and critical care medicine|year=2005.|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia, PA|isbn=978-0-7817-5273-2|page=str. 62.|url=http://books.google.ca/books?id=ZzlX2zJMbdgC&pg=PA62|edition=5. izdanje}}</ref> Simptomi se obično pogoršavaju po noći i u ranim jutarnjim satima, ili nakon tjelovježbe ili izlaganja hladnom zraku.<ref name=bts2009p14>{{harvnb|British Guideline|2009.|p=str. 14.}}</ref> U nekih bolesnika s astmom simptomi su rijetkost i obično se javljaju nakon izlaganja okidačima, dok drugi bolesnici mogu imati izražene i trajne simptome.<ref name=GINA2011_p8-9>{{harvnb|GINA|2011.|pp=str. 8.–9.}}</ref>


===Povezana stanja===
===Povezana stanja===


Kod bolesnika s astmom se, u usporedbi s ljudima koji od nje ne boluju, češće pojavljuje niz drugih poremećaja kao što je: [[gastroezofagealna refluksna bolest]] (GERB), [[rinosinusitis]] i [[opstruktivna apnea u snu]].<ref name=Boulet2009>{{cite journal |author=Boulet LP |title=Influence of comorbid conditions on asthma |journal=Eur Respir J |volume=svezak 33 |issue=broj 4 |pages=str. 897.–906. |year=2009.|month=travanj |pmid=19336592 |doi=10.1183/09031936.00121308 }}</ref> Također su u njih učestaliji i psihološki poremećaji,<ref name=Boulay2011>{{cite journal|last=Boulet|first=LP|coauthors=Boulay, MÈ|title=Asthma-related comorbidities.|journal=Expert review of respiratory medicine|date=lipanj 2011.|volume=svezak 5|issue=broj 3|pages=str. 377.–393.|pmid=21702660}}</ref> primjerice [[anksioznost|anksiozni poremećaji]] koji se pojavljuju u 16–52% i [[poremećaj raspoloženja|poremećaji raspoloženja]] koji se pojavljuju u 14–41% bolesnika s astmom.<ref name=Andrew2010>{{cite book|last=editors|first=Andrew Harver, Harry Kotses,|title=Asthma, health and society a public health perspective|year=2010.|publisher=Springer|location=New York|isbn=978-0-387-78285-0|page=str. 315.|url=http://books.google.ca/books?id=nkP8_h_ewLMC&pg=PA315}}</ref> Međutim nije poznato da li je astma ta koja uzrokuje psihološke tegobe ili oni pak dovode do astme.<ref>{{cite journal|last=Thomas|first=M|coauthors=Bruton, A; Moffat, M; Cleland, J|title=Asthma and psychological dysfunction.|journal=Primary care respiratory journal : journal of the General Practice Airways Group|date=rujan 2011.|volume=svezak 20|issue=broj 3|pages=str. 250.–256.|pmid=21674122}}</ref>
Kod bolesnika s astmom se, u usporedbi s ljudima koji od nje ne boluju, češće pojavljuje niz drugih poremećaja kao što je: [[gastroezofagealna refluksna bolest]] (GERB), [[rinosinusitis]] i [[opstruktivna apnea u snu]].<ref name=Boulet2009>{{cite journal |author=Boulet LP |title=Influence of comorbid conditions on asthma |journal=Eur Respir J |volume=svezak 33 |issue=broj 4 |pages=str. 897.–906. |year=2009.|month=travanj |pmid=19336592 |doi=10.1183/09031936.00121308 }}</ref> Također su u njih učestaliji i psihološki poremećaji,<ref name=Boulay2011>{{cite journal|last=Boulet|first=LP|coauthors=Boulay, MÈ|title=Asthma-related comorbidities.|journal=Expert review of respiratory medicine|date=lipanj 2011.|volume=svezak 5|issue=broj 3|pages=str. 377.–393.|pmid=21702660}}</ref> primjerice [[anksioznost|anksiozni poremećaji]] koji se pojavljuju u 16–52% i [[poremećaj raspoloženja|poremećaji raspoloženja]] koji se pojavljuju u 14–41% bolesnika s astmom.<ref name=Andrew2010>{{Citiranje knjige|last=editors|first=Andrew Harver, Harry Kotses,|title=Asthma, health and society a public health perspective|year=2010.|publisher=Springer|location=New York|isbn=978-0-387-78285-0|page=str. 315.|url=http://books.google.ca/books?id=nkP8_h_ewLMC&pg=PA315}}</ref> Međutim nije poznato da li je astma ta koja uzrokuje psihološke tegobe ili oni pak dovode do astme.<ref>{{cite journal|last=Thomas|first=M|coauthors=Bruton, A; Moffat, M; Cleland, J|title=Asthma and psychological dysfunction.|journal=Primary care respiratory journal : journal of the General Practice Airways Group|date=rujan 2011.|volume=svezak 20|issue=broj 3|pages=str. 250.–256.|pmid=21674122}}</ref>


==Uzroci==
==Uzroci==
Redak 57: Redak 57:
|}
|}


Obiteljska [[anamneza]] je čimbenik rizika za razvoj astme, a u nju su upleteni mnogi različiti [[gen]]i.<ref name=El2010>{{cite book|last=Elward|first=Graham Douglas, Kurtis S.|title=Asthma|year=2010.|publisher=izdavač: Manson Pub.|location=London|isbn=978-1-84076-513-7|pages=str. 27.–29.|url=http://books.google.ca/books?id=gS4BsugTBvoC&pg=PA27}}</ref> U slučaju obolijevanja jednog od jednojajčanih blizanaca, vjerojatnost da će od astme oboljeti i drugi iznosi oko 25%.<ref name=El2010/> Do kraja [[2005.]] godine, s pojavom astme se, u šest ili više nevezanih populacija uspjelo povezati 25 gena uključujući između ostalih:''[[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]]'', ''[[Interleukin 10|IL10]]'',''[[CTLA-4]]'', ''[[SPINK5]]'',''[[Leukotrien C4 sintetaza|LTC4S]]'', ''[[Interleukin-4 receptor|IL4R]]'' i ''[[ADAM33]]''.<ref name=Hoffjan/> Mnogi od tih gena su povezani s [[imunološki sustav|imunosnim sustavom]] ili podešavanjem [[upala|upalnog odgovora]]. Čak se i za taj niz gena, čiju su upletenost  potvrdila ponavljana istraživanja, među svim istraživanim populacijama rezultati nisu pokazali dosljednima.<ref name=Hoffjan />  Godine [[2006.]] je samo u jednom istraživanju genetičke povezanosti više od 100 [[gen]]a  bilo povezano s astmom,<ref name=Hoffjan>{{cite journal|author=Ober C, Hoffjan S |title=Asthma genetics 2006: the long and winding road to gene discovery |journal=Genes Immun |volume=svezak 7 |issue=broj 2 |pages=str. 95.–100. |year=2006.|pmid=16395390|doi=10.1038/sj.gene.6364284 }}</ref> a pronalazi ih se sve više.<ref>{{cite journal|last=Halapi|first=E|coauthors=Bjornsdottir, US|title=Overview on the current status of asthma genetics.|journal=The clinical respiratory journal|date=siječanj 2009.|volume=svezak 3|issue=broj 1|pages=str. 2.–7.|pmid=20298365}}</ref>
Obiteljska [[anamneza]] je čimbenik rizika za razvoj astme, a u nju su upleteni mnogi različiti [[gen]]i.<ref name=El2010>{{Citiranje knjige|last=Elward|first=Graham Douglas, Kurtis S.|title=Asthma|year=2010.|publisher=izdavač: Manson Pub.|location=London|isbn=978-1-84076-513-7|pages=str. 27.–29.|url=http://books.google.ca/books?id=gS4BsugTBvoC&pg=PA27}}</ref> U slučaju obolijevanja jednog od jednojajčanih blizanaca, vjerojatnost da će od astme oboljeti i drugi iznosi oko 25%.<ref name=El2010/> Do kraja [[2005.]] godine, s pojavom astme se, u šest ili više nevezanih populacija uspjelo povezati 25 gena uključujući između ostalih:''[[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]]'', ''[[Interleukin 10|IL10]]'',''[[CTLA-4]]'', ''[[SPINK5]]'',''[[Leukotrien C4 sintetaza|LTC4S]]'', ''[[Interleukin-4 receptor|IL4R]]'' i ''[[ADAM33]]''.<ref name=Hoffjan/> Mnogi od tih gena su povezani s [[imunološki sustav|imunosnim sustavom]] ili podešavanjem [[upala|upalnog odgovora]]. Čak se i za taj niz gena, čiju su upletenost  potvrdila ponavljana istraživanja, među svim istraživanim populacijama rezultati nisu pokazali dosljednima.<ref name=Hoffjan />  Godine [[2006.]] je samo u jednom istraživanju genetičke povezanosti više od 100 [[gen]]a  bilo povezano s astmom,<ref name=Hoffjan>{{cite journal|author=Ober C, Hoffjan S |title=Asthma genetics 2006: the long and winding road to gene discovery |journal=Genes Immun |volume=svezak 7 |issue=broj 2 |pages=str. 95.–100. |year=2006.|pmid=16395390|doi=10.1038/sj.gene.6364284 }}</ref> a pronalazi ih se sve više.<ref>{{cite journal|last=Halapi|first=E|coauthors=Bjornsdottir, US|title=Overview on the current status of asthma genetics.|journal=The clinical respiratory journal|date=siječanj 2009.|volume=svezak 3|issue=broj 1|pages=str. 2.–7.|pmid=20298365}}</ref>


Neke genske osobine mogu uzrokovati astmu samo u povezanosti s izlaganjem specifičnim čimbenicima okoliša.<ref name=Martinez_geneenvir /> Primjer za to je specifični polimorfizam pojedinačnog nukleotida u [[CD14]] regiji i izlaganje [[endotoksin]]u (izlučevini bakterija). Do izlaganja endotoksinu može doći iz više okolišnih izvora, poput dima [[cigareta|cigarete]], [[pas]]a i seoskih domaćinstava. Na opasnost od razvoja astme u takvim slučajevima utječu geni pojedinca i razina endotoksina kojoj je osoba izložena.<ref name=Martinez_CD14>{{cite journal |author=Martinez FD |title=CD14, endotoxin, and asthma risk: actions and interactions |journal=Proc Am Thorac Soc |volume=svezak 4 |issue=broj 3 |pages=str. 221.–225. |year=2007.|pmid=17607003 |doi=10.1513/pats.200702-035AW |pmc=2647622}}</ref>
Neke genske osobine mogu uzrokovati astmu samo u povezanosti s izlaganjem specifičnim čimbenicima okoliša.<ref name=Martinez_geneenvir /> Primjer za to je specifični polimorfizam pojedinačnog nukleotida u [[CD14]] regiji i izlaganje [[endotoksin]]u (izlučevini bakterija). Do izlaganja endotoksinu može doći iz više okolišnih izvora, poput dima [[cigareta|cigarete]], [[pas]]a i seoskih domaćinstava. Na opasnost od razvoja astme u takvim slučajevima utječu geni pojedinca i razina endotoksina kojoj je osoba izložena.<ref name=Martinez_CD14>{{cite journal |author=Martinez FD |title=CD14, endotoxin, and asthma risk: actions and interactions |journal=Proc Am Thorac Soc |volume=svezak 4 |issue=broj 3 |pages=str. 221.–225. |year=2007.|pmid=17607003 |doi=10.1513/pats.200702-035AW |pmc=2647622}}</ref>
Redak 63: Redak 63:
===Zdravstveni poremećaji===
===Zdravstveni poremećaji===


Trijada koja se sastoji od [[atopični ekcem|atopičnog ekcema]], [[alergijski rinitis|alergijskog rinitisa]] i astme naziva se atopijom.<ref name="Bolognia"/> Najvažniji čimbenik rizika za razvoj astme je postojanje [[atopija|atopije]] u anamnezi;<ref name=NHLBI07p11/> astma se puno češće razvija u osoba koje boluju ili od [[ekcem]]a ili od [[peludna groznica|peludne groznice]].<ref name=GINA2011_p4>{{harvnb|GINA|2011|p=4}}</ref> Astma je povezivana i s [[Churg–Strauss sindrom]]om, autoimunosnom bolešću i s [[vaskulitis]]om. U osoba s određenim oblicima [[urtikarija|urtikarije]] također se mogu razviti simptomi astme.<ref name="Bolognia">{{cite book |author=Rapini, Ronald P.; Bolognia, Jean L.; Jorizzo, Joseph L.|title=Dermatology: 2-Volume Set |publisher=izdavač: Mosby |location=St. Louis |year=2007.|isbn=1-4160-2999-0 }}</ref>
Trijada koja se sastoji od [[atopični ekcem|atopičnog ekcema]], [[alergijski rinitis|alergijskog rinitisa]] i astme naziva se atopijom.<ref name="Bolognia"/> Najvažniji čimbenik rizika za razvoj astme je postojanje [[atopija|atopije]] u anamnezi;<ref name=NHLBI07p11/> astma se puno češće razvija u osoba koje boluju ili od [[ekcem]]a ili od [[peludna groznica|peludne groznice]].<ref name=GINA2011_p4>{{harvnb|GINA|2011|p=4}}</ref> Astma je povezivana i s [[Churg–Strauss sindrom]]om, autoimunosnom bolešću i s [[vaskulitis]]om. U osoba s određenim oblicima [[urtikarija|urtikarije]] također se mogu razviti simptomi astme.<ref name="Bolognia">{{Citiranje knjige |author=Rapini, Ronald P.; Bolognia, Jean L.; Jorizzo, Joseph L.|title=Dermatology: 2-Volume Set |publisher=izdavač: Mosby |location=St. Louis |year=2007.|isbn=1-4160-2999-0 }}</ref>


Postoji povezanost između [[gojaznost]]i i opasnosti od razvoja astme, a i jedno i drugo posljednjih godina postaju sve učestaliji.<ref>{{cite journal |author=Beuther DA |title=Recent insight into obesity and asthma |journal=Curr Opin Pulm Med|volume=svezak 16 |issue=broj 1 |pages=str. 64.–70.|year=2010.|month=siječanj |pmid=19844182 |doi=10.1097/MCP.0b013e3283338fa7}}</ref><ref name=holguin>{{cite journal |author=Holguin F, Fitzpatrick A |title=Obesity, asthma, and oxidative stress|journal=J. Appl. Physiol. |volume=svezak 108 |issue=broj 3 |pages=str. 754.–759. |year=2010.|month=ožujak |pmid=19926826|doi=10.1152/japplphysiol.00702.2009 }}</ref> U to može biti uključeno nekoliko čimbenika, uključujući smanjenu dišnu funkciju zbog povećanja masnog tkiva i činjenice da [[masno tkivo]] dovodi do sklonosti razvoju upale.<ref name="Woods 2009">{{cite journal |author=Wood LG, Gibson PG |title=Dietary factors lead to innate immune activation in asthma |journal=Pharmacol. Ther.|volume=svezak 123 |issue=broj 1 |pages=str. 37.–53. |year=2009.|month=srpanj |pmid=19375453|doi=10.1016/j.pharmthera.2009.03.015 }}</ref>
Postoji povezanost između [[gojaznost]]i i opasnosti od razvoja astme, a i jedno i drugo posljednjih godina postaju sve učestaliji.<ref>{{cite journal |author=Beuther DA |title=Recent insight into obesity and asthma |journal=Curr Opin Pulm Med|volume=svezak 16 |issue=broj 1 |pages=str. 64.–70.|year=2010.|month=siječanj |pmid=19844182 |doi=10.1097/MCP.0b013e3283338fa7}}</ref><ref name=holguin>{{cite journal |author=Holguin F, Fitzpatrick A |title=Obesity, asthma, and oxidative stress|journal=J. Appl. Physiol. |volume=svezak 108 |issue=broj 3 |pages=str. 754.–759. |year=2010.|month=ožujak |pmid=19926826|doi=10.1152/japplphysiol.00702.2009 }}</ref> U to može biti uključeno nekoliko čimbenika, uključujući smanjenu dišnu funkciju zbog povećanja masnog tkiva i činjenice da [[masno tkivo]] dovodi do sklonosti razvoju upale.<ref name="Woods 2009">{{cite journal |author=Wood LG, Gibson PG |title=Dietary factors lead to innate immune activation in asthma |journal=Pharmacol. Ther.|volume=svezak 123 |issue=broj 1 |pages=str. 37.–53. |year=2009.|month=srpanj |pmid=19375453|doi=10.1016/j.pharmthera.2009.03.015 }}</ref>
Redak 89: Redak 89:
===Spirometrija===
===Spirometrija===


Kao pomoćna pretraga za postavljanje dijagnoze astme preporučuje se [[spirometrija]].<ref name="AAAAIfive">{{cite book |author1 = American Academy of Allergy, Asthma, and Immunology|author1-link=American Academy of Allergy, Asthma, and Immunology |date= |title=Five things physicians and patients should question |publisher=[[American Academy of Allergy, Asthma, and Immunology]] |work=Choosing wisely: an initiative of the [[ABIM Foundation]]|page=|url=http://choosingwisely.org/wp-content/uploads/2012/04/5things_12_factsheet_AAAAI.pdf|accessdate=14. kolovoza  2012.}}</ref><ref name="NIHasthmaguide">{{cite book |author=Third Expert Panel on the Diagnosis and Management of Asthma |title=Guidelines for the diagnosis and management of asthma |year=2007. |publisher=izdavač: National Heart, Lung, and Blood Institute (US) |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK7232/ }}</ref> Ona je najbolja pojedinačna pretraga za postavljanje dijagnoze astme.<!-- <ref name=M38/> --> Dijagnozu podupire povećanje [[FEV1|FEV-a1]] izmjerenog ovom pretragom za više od 12% nakon primjene bronhodilatatora kao što je [[salbutamol]].<!-- <ref name=M38/> --> Međutim, ovaj postupak može pokazati normalne rezulate u osoba koje u anamnezi imaju blagi oblik astme, koja u tom trenutku nije aktivna.<!-- <ref name=M38/> -->Mjerenje [[izdisajni kapacitet|izdisajnog kapaciteta]]  može pomoći u razlikovanju astme od [[KOPB]].<ref name=M38/> Za nadzor bolesti preporučuje se ponoviti spirometriju svakih godinu do dvije dana.<ref name=NHLBI07p58>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007.|p=str. 58.}}</ref>
Kao pomoćna pretraga za postavljanje dijagnoze astme preporučuje se [[spirometrija]].<ref name="AAAAIfive">{{Citiranje knjige |author1 = American Academy of Allergy, Asthma, and Immunology|author1-link=American Academy of Allergy, Asthma, and Immunology |date= |title=Five things physicians and patients should question |publisher=[[American Academy of Allergy, Asthma, and Immunology]] |work=Choosing wisely: an initiative of the [[ABIM Foundation]]|page=|url=http://choosingwisely.org/wp-content/uploads/2012/04/5things_12_factsheet_AAAAI.pdf|accessdate=14. kolovoza  2012.}}</ref><ref name="NIHasthmaguide">{{Citiranje knjige |author=Third Expert Panel on the Diagnosis and Management of Asthma |title=Guidelines for the diagnosis and management of asthma |year=2007. |publisher=izdavač: National Heart, Lung, and Blood Institute (US) |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK7232/ }}</ref> Ona je najbolja pojedinačna pretraga za postavljanje dijagnoze astme.<!-- <ref name=M38/> --> Dijagnozu podupire povećanje [[FEV1|FEV-a1]] izmjerenog ovom pretragom za više od 12% nakon primjene bronhodilatatora kao što je [[salbutamol]].<!-- <ref name=M38/> --> Međutim, ovaj postupak može pokazati normalne rezulate u osoba koje u anamnezi imaju blagi oblik astme, koja u tom trenutku nije aktivna.<!-- <ref name=M38/> -->Mjerenje [[izdisajni kapacitet|izdisajnog kapaciteta]]  može pomoći u razlikovanju astme od [[KOPB]].<ref name=M38/> Za nadzor bolesti preporučuje se ponoviti spirometriju svakih godinu do dvije dana.<ref name=NHLBI07p58>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007.|p=str. 58.}}</ref>


===Ostale===
===Ostale===
Redak 138: Redak 138:
|}
|}


Astma se klinički klasificira prema učestalosti simptoma, forsiranom ekspiratornom volumenu u jednoj sekundi ([[spirometrija|FEV<sub>1</sub>]]) i [[vrhunac ekspiracijskog volumena|vrhuncu ekspiracijskog volumena]].<ref name=Yawn2008>{{cite journal |author=Yawn BP |title=Factors accounting for asthma variability: achieving optimal symptom control for individual patients |journal=Primary Care Respiratory Journal |volume=svezak 17 |issue=broj 3 |pages=str. 138.–147. |month=rujan |year=2008. |url=http://www.thepcrj.org/journ/vol17/17_3_138_147.pdf |archiveurl=https://www.webcitation.org/5nySCf5x8?url=http://www.thepcrj.org/journ/vol17/17_3_138_147.pdf |archivedate=4. ožujka 2010. |pmid=18264646 |doi=10.3132/pcrj.2008.00004 |accessdate=21. lipnja 2013. }}</ref> Astma se također može podijeliti na atopičnu (ekstrinzičnu) i neatopičnu (intrizičnu) na osnovi toga jesu li simptomi izazvani alergenima (atopična) ili nisu (neatopična).<ref name="RobbinsCotran2010">{{cite book |editor1-last=Kumar|editor1-first=Vinay |editor2-last=Abbas |editor2-first=Abul K |editor3-last=Fausto|editor3-first=Nelson |editor4-last=Aster |editor4-first=Jon |title=Robbins and Cotran pathologic basis of disease |publisher=izdavač: Saunders |edition=8. izdanje |year=2010.|isbn=978-1-4160-3121-5 |page=str. 688. |oclc=643462931 }}</ref> Premda se astma klasificira na osnovi simptoma, trenutno osim spomenutoga, ne postoji jasan način za podpodjelu na podskupine.<ref name=Moore2010>{{cite journal |author=Moore WC, Pascual RM |title=Update in asthma 2009 |journal=American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine |volume=svezak 181 |issue=broj 11 |pages=str. 1181.–1187. |year=2010. |month=lipanj|pmid=20516492 |doi=10.1164/rccm.201003-0321UP}}</ref> Utvrđivanje podskupina koje dobro reagiraju na različite načine liječenja je trenutni važan cilj istraživanja astme.<ref name=Moore2010/>
Astma se klinički klasificira prema učestalosti simptoma, forsiranom ekspiratornom volumenu u jednoj sekundi ([[spirometrija|FEV<sub>1</sub>]]) i [[vrhunac ekspiracijskog volumena|vrhuncu ekspiracijskog volumena]].<ref name=Yawn2008>{{cite journal |author=Yawn BP |title=Factors accounting for asthma variability: achieving optimal symptom control for individual patients |journal=Primary Care Respiratory Journal |volume=svezak 17 |issue=broj 3 |pages=str. 138.–147. |month=rujan |year=2008. |url=http://www.thepcrj.org/journ/vol17/17_3_138_147.pdf |archiveurl=https://www.webcitation.org/5nySCf5x8?url=http://www.thepcrj.org/journ/vol17/17_3_138_147.pdf |archivedate=4. ožujka 2010. |pmid=18264646 |doi=10.3132/pcrj.2008.00004 |accessdate=21. lipnja 2013. }}</ref> Astma se također može podijeliti na atopičnu (ekstrinzičnu) i neatopičnu (intrizičnu) na osnovi toga jesu li simptomi izazvani alergenima (atopična) ili nisu (neatopična).<ref name="RobbinsCotran2010">{{Citiranje knjige |editor1-last=Kumar|editor1-first=Vinay |editor2-last=Abbas |editor2-first=Abul K |editor3-last=Fausto|editor3-first=Nelson |editor4-last=Aster |editor4-first=Jon |title=Robbins and Cotran pathologic basis of disease |publisher=izdavač: Saunders |edition=8. izdanje |year=2010.|isbn=978-1-4160-3121-5 |page=str. 688. |oclc=643462931 }}</ref> Premda se astma klasificira na osnovi simptoma, trenutno osim spomenutoga, ne postoji jasan način za podpodjelu na podskupine.<ref name=Moore2010>{{cite journal |author=Moore WC, Pascual RM |title=Update in asthma 2009 |journal=American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine |volume=svezak 181 |issue=broj 11 |pages=str. 1181.–1187. |year=2010. |month=lipanj|pmid=20516492 |doi=10.1164/rccm.201003-0321UP}}</ref> Utvrđivanje podskupina koje dobro reagiraju na različite načine liječenja je trenutni važan cilj istraživanja astme.<ref name=Moore2010/>


Premda je astma kronična opstruktivna bolest, ona se ne ubraja u [[kronične opstruktivne plućne bolesti]] jer se ovaj pojam specifično odnosi na ireverzibilne bolesti pluća kao što su [[bronhiektazije]],[[kronični bronhitis]] i [[emfizem]].<ref name="Self, Timothy 2009">{{cite book|editor=Mary Anne Koda-Kimble, Brian K Alldredge, et al. |author1=Self, Timothy|author2=Chrisman, Cary |author3=Finch, Christopher |title=Applied therapeutics: the clinical use of drugs |edition=9. izdanje|location=Philadelphia |publisher=izdavač: Lippincott Williams & Wilkins |year=2009. |chapter=poglavlje 22. Asthma |oclc=230848069 }}</ref> Za razliku od ovih bolesti, suženje dišnih putova je kod astme obično reverzibilno; međutim, bez liječenja kronične upalne promjene u astmi mogu dovesti i do kronične opstrukcije zbog promjena u građi dišnih putova.<ref name=Delacourt2004>{{cite journal |last=Delacourt |first=C|title=Conséquences bronchiques de l'asthme non traité |trans_title=Bronchial changes in untreated asthma |journal=Archives de Pédiatrie |volume=svezak 11 |issue=dodatak 2 |pages=str. 71s.–73s.|month=lipanj |year=2004. |pmid=15301800}}</ref> Za razliku od [[emfizem]]a, astma zahvaća bronhe, a ne [[alveole]].<ref name=Schiffman2009>{{Citiranje weba |url=http://www.medicinenet.com/chronic_obstructive_pulmonary_disease_copd/article.htm |title=Chronic obstructive pulmonary disease |first=George |last=Schiffman |date=18. prosinca 2009. |publisher=MedicineNet |accessdate=02. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100828011049/http://www.medicinenet.com/chronic_obstructive_pulmonary_disease_copd/article.htm |archivedate=28. kolovoza 2010. |deadurl=no }}</ref>
Premda je astma kronična opstruktivna bolest, ona se ne ubraja u [[kronične opstruktivne plućne bolesti]] jer se ovaj pojam specifično odnosi na ireverzibilne bolesti pluća kao što su [[bronhiektazije]],[[kronični bronhitis]] i [[emfizem]].<ref name="Self, Timothy 2009">{{Citiranje knjige|editor=Mary Anne Koda-Kimble, Brian K Alldredge, et al. |author1=Self, Timothy|author2=Chrisman, Cary |author3=Finch, Christopher |title=Applied therapeutics: the clinical use of drugs |edition=9. izdanje|location=Philadelphia |publisher=izdavač: Lippincott Williams & Wilkins |year=2009. |chapter=poglavlje 22. Asthma |oclc=230848069 }}</ref> Za razliku od ovih bolesti, suženje dišnih putova je kod astme obično reverzibilno; međutim, bez liječenja kronične upalne promjene u astmi mogu dovesti i do kronične opstrukcije zbog promjena u građi dišnih putova.<ref name=Delacourt2004>{{cite journal |last=Delacourt |first=C|title=Conséquences bronchiques de l'asthme non traité |trans_title=Bronchial changes in untreated asthma |journal=Archives de Pédiatrie |volume=svezak 11 |issue=dodatak 2 |pages=str. 71s.–73s.|month=lipanj |year=2004. |pmid=15301800}}</ref> Za razliku od [[emfizem]]a, astma zahvaća bronhe, a ne [[alveole]].<ref name=Schiffman2009>{{Citiranje weba |url=http://www.medicinenet.com/chronic_obstructive_pulmonary_disease_copd/article.htm |title=Chronic obstructive pulmonary disease |first=George |last=Schiffman |date=18. prosinca 2009. |publisher=MedicineNet |accessdate=02. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100828011049/http://www.medicinenet.com/chronic_obstructive_pulmonary_disease_copd/article.htm |archivedate=28. kolovoza 2010. |deadurl=no }}</ref>


====Egzacerbacija astme====
====Egzacerbacija astme====
Redak 194: Redak 194:
|}
|}


Egzacerbacija akutne astme obično se naziva ''napadom astme''. Klasični simptomi su [[kratkoća daha]], [[zviždanje]] i [[stezanje u prsima]].<ref name=M38/> Premda su ovi simptomi primarni simptomi astme,<ref name=Barnes2008>{{cite book|last=Barnes |first=PJ |chapter=Asthma |title=Harrison's Principles of Internal Medicine|editor1-last=Fauci|editor1-first=Anthony S |editor2-last=Braunwald|editor2-first=E, |editor3-last=Kasper|editor3-first=DL |location=New York|publisher=McGraw-Hill |year=2008. |edition=17. izdanje|isbn=978-0-07-146633-2|pages=str. 1596.–1607.}}</ref> neki bolesnici ponajprije [[kašalj|kašlju]], a u teškim slučajevima protok zraka može biti ozbiljno ugrožen, tako da se ne čuje ni zviždanje.<ref name=BTS58/>
Egzacerbacija akutne astme obično se naziva ''napadom astme''. Klasični simptomi su [[kratkoća daha]], [[zviždanje]] i [[stezanje u prsima]].<ref name=M38/> Premda su ovi simptomi primarni simptomi astme,<ref name=Barnes2008>{{Citiranje knjige|last=Barnes |first=PJ |chapter=Asthma |title=Harrison's Principles of Internal Medicine|editor1-last=Fauci|editor1-first=Anthony S |editor2-last=Braunwald|editor2-first=E, |editor3-last=Kasper|editor3-first=DL |location=New York|publisher=McGraw-Hill |year=2008. |edition=17. izdanje|isbn=978-0-07-146633-2|pages=str. 1596.–1607.}}</ref> neki bolesnici ponajprije [[kašalj|kašlju]], a u teškim slučajevima protok zraka može biti ozbiljno ugrožen, tako da se ne čuje ni zviždanje.<ref name=BTS58/>


Znakovi koji se pojavljuju tijekom napada astme su naprezanje pomoćnih dišnih [[mišić]]a ([[M. sternocleidomastoideus]] i [[skalenski mišići|skalenskih mišića]] vrata), može postojati [[paradoksalni puls]] (puls koji je slabiji za vrijeme udisaja a jači za vrijeme izdisaja) i prenapuhavanje prsnog koša.<ref name=Maitre1995>{{cite journal |author=Maitre B, Similowski T, Derenne JP |title=Physical examination of the adult patient with respiratory diseases: inspection and palpation |journal=Eur. Respir. J.|volume=svezak 8 |issue=broj 9|pages=str. 1584.–1593.|year=1995. |month=rujan |pmid=8575588|url=http://erj.ersjournals.com/content/8/9/1584.long}}</ref> Uslijed nedostatka kisika može se pojaviti i [[cijanoza|plavičasto obojenje]] kože i noktiju.<ref name=Werner2001>{{cite journal|last=Werner |first=HA |title=Status asthmaticus in children: a review|journal=Chest |volume=svezak 119 |issue=broj 6|pages=str. 1596.–1607. |year=2001.|month=lipanj|pmid=11399724|doi=10.1378/chest.119.6.1913 }}</ref>
Znakovi koji se pojavljuju tijekom napada astme su naprezanje pomoćnih dišnih [[mišić]]a ([[M. sternocleidomastoideus]] i [[skalenski mišići|skalenskih mišića]] vrata), može postojati [[paradoksalni puls]] (puls koji je slabiji za vrijeme udisaja a jači za vrijeme izdisaja) i prenapuhavanje prsnog koša.<ref name=Maitre1995>{{cite journal |author=Maitre B, Similowski T, Derenne JP |title=Physical examination of the adult patient with respiratory diseases: inspection and palpation |journal=Eur. Respir. J.|volume=svezak 8 |issue=broj 9|pages=str. 1584.–1593.|year=1995. |month=rujan |pmid=8575588|url=http://erj.ersjournals.com/content/8/9/1584.long}}</ref> Uslijed nedostatka kisika može se pojaviti i [[cijanoza|plavičasto obojenje]] kože i noktiju.<ref name=Werner2001>{{cite journal|last=Werner |first=HA |title=Status asthmaticus in children: a review|journal=Chest |volume=svezak 119 |issue=broj 6|pages=str. 1596.–1607. |year=2001.|month=lipanj|pmid=11399724|doi=10.1378/chest.119.6.1913 }}</ref>
Redak 210: Redak 210:
====Profesionalna izloženost====
====Profesionalna izloženost====


Astma nastala (ili pogoršana) uslijed radnog okoliša je česta [[profesionalna bolest]].<ref name=Baur2012/> Međutim, mnogi se slučajevi ne prijavljuju ili ne prepoznaju.<ref>{{cite book|last=Kunnamo|first=ed.-in-chief: Ilkka|title=Evidence-based medicine guidelines|year=2005.|publisher=izdavač: Wiley|location=Chichester|isbn=978-0-470-01184-3|page=str. 214.|url=http://books.google.ca/books?id=frYEiHYtOv0C&pg=PA214}}</ref><ref>{{cite book|last=Kraft|first=editors, Mario Castro, Monica|title=Clinical asthma|year=2008.|publisher=izdavač: Mosby / Elsevier|location=Philadelphia|isbn=978-0-323-07081-2|pages=poglavlje 42|url=http://books.google.ca/books?id=y9WYwLVn7pgC&pg=PT1185}}</ref> Procjenjuje se da je 5–25% slučajeva astme u odraslih povezano s profesionalnom izloženošću nekim čimbenicima.<!-- <ref name=Baur2012/> --> Okrivljeno je nekoliko stotina različitih čimbenika, a najčešći su: [[izocijanati]], prašina [[žitarice|žitarica]] i drveta, [[kolofonij]], pasta za poliranje metala, [[lateks]], životinje i [[aldehidi]].<!-- <ref name=Baur2012/> --> Poslovi koji su povezani s najvećom opasnošću od tegoba su: osobe koje slikaju sprejevima, pekari i osobe uključene u obradu hrane, medicinske sestre, radnici u kemijskoj industriji, oni koji rade sa životinjama, [[zavarivanje|zavarivači]], frizeri i radnici u pilanama.<ref name=Baur2012>{{cite journal|last=Baur|first=X|coauthors=Aasen, TB; Burge, PS; Heederik, D; Henneberger, PK; Maestrelli, P; Schlünssen, V; Vandenplas, O; Wilken, D; ERS Task Force on the Management of Work-related, Asthma|title=The management of work-related asthma guidelines: a broader perspective.|journal=European respiratory review : an official journal of the European Respiratory Society|date=01. lipnja 2012.|volume=svezak 21|issue=broj 124|pages=str. 125.–139.|pmid=22654084}}</ref>
Astma nastala (ili pogoršana) uslijed radnog okoliša je česta [[profesionalna bolest]].<ref name=Baur2012/> Međutim, mnogi se slučajevi ne prijavljuju ili ne prepoznaju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Kunnamo|first=ed.-in-chief: Ilkka|title=Evidence-based medicine guidelines|year=2005.|publisher=izdavač: Wiley|location=Chichester|isbn=978-0-470-01184-3|page=str. 214.|url=http://books.google.ca/books?id=frYEiHYtOv0C&pg=PA214}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Kraft|first=editors, Mario Castro, Monica|title=Clinical asthma|year=2008.|publisher=izdavač: Mosby / Elsevier|location=Philadelphia|isbn=978-0-323-07081-2|pages=poglavlje 42|url=http://books.google.ca/books?id=y9WYwLVn7pgC&pg=PT1185}}</ref> Procjenjuje se da je 5–25% slučajeva astme u odraslih povezano s profesionalnom izloženošću nekim čimbenicima.<!-- <ref name=Baur2012/> --> Okrivljeno je nekoliko stotina različitih čimbenika, a najčešći su: [[izocijanati]], prašina [[žitarice|žitarica]] i drveta, [[kolofonij]], pasta za poliranje metala, [[lateks]], životinje i [[aldehidi]].<!-- <ref name=Baur2012/> --> Poslovi koji su povezani s najvećom opasnošću od tegoba su: osobe koje slikaju sprejevima, pekari i osobe uključene u obradu hrane, medicinske sestre, radnici u kemijskoj industriji, oni koji rade sa životinjama, [[zavarivanje|zavarivači]], frizeri i radnici u pilanama.<ref name=Baur2012>{{cite journal|last=Baur|first=X|coauthors=Aasen, TB; Burge, PS; Heederik, D; Henneberger, PK; Maestrelli, P; Schlünssen, V; Vandenplas, O; Wilken, D; ERS Task Force on the Management of Work-related, Asthma|title=The management of work-related asthma guidelines: a broader perspective.|journal=European respiratory review : an official journal of the European Respiratory Society|date=01. lipnja 2012.|volume=svezak 21|issue=broj 124|pages=str. 125.–139.|pmid=22654084}}</ref>


===Diferencijalna dijagnoza===
===Diferencijalna dijagnoza===
Redak 216: Redak 216:
Mnoge druge bolesti mogu uzrokovati simptome slične simptomima astme.<!-- <ref name=NAEPP46/> --> U djece, u obzir dolaze bolesti gornjih dišnih putova poput [[alergijski rinitis|alergijskog rinitisa]] i [[sinusitis]]a, kao i drugi uzroci opstrukcije dišnih putova kao što je: aspiracija stranog tijela, [[stenoza dušnika]] ili[[laringotraheomalacija]], [[žilni prsten]]ovi, povećani [[limfni čvor]]ovi ili mase na vratu.<!-- <ref name=NAEPP46> --> U odraslih u obzir dolaze [[KOPB]], [[kongestivno zatajenje srca]], tumori u dišnim putovima kao i kašalj uzrokovan uporabom [[ACE inhibitori|ACE inhibitora]].<!-- <ref name=NAEPP46> --> I u djece i u odraslih se na sličan način očituje i disfunkcija glasnica.<ref name=NAEPP46>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=46}}</ref>
Mnoge druge bolesti mogu uzrokovati simptome slične simptomima astme.<!-- <ref name=NAEPP46/> --> U djece, u obzir dolaze bolesti gornjih dišnih putova poput [[alergijski rinitis|alergijskog rinitisa]] i [[sinusitis]]a, kao i drugi uzroci opstrukcije dišnih putova kao što je: aspiracija stranog tijela, [[stenoza dušnika]] ili[[laringotraheomalacija]], [[žilni prsten]]ovi, povećani [[limfni čvor]]ovi ili mase na vratu.<!-- <ref name=NAEPP46> --> U odraslih u obzir dolaze [[KOPB]], [[kongestivno zatajenje srca]], tumori u dišnim putovima kao i kašalj uzrokovan uporabom [[ACE inhibitori|ACE inhibitora]].<!-- <ref name=NAEPP46> --> I u djece i u odraslih se na sličan način očituje i disfunkcija glasnica.<ref name=NAEPP46>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=46}}</ref>


[[Kronična opstruktivna plućna bolest]] može postojati istovremeno s astmom, ili se razviti kao komplikacija kronične astme. Nakon 65 godina života, većina bolesnika s opstruktivnom bolešću dišnih putova bolovat će i od astme i od KOPB-a. U takvim okolnostima, KOPB se može razlikovati na osnovi povećanog broja neutrofila u dišnim putovima, zadebljanja stijenke bronha i zadebljanja sloja glatkih mišića u stijenci. Međutim, pretrage u tom smislu se ne izvode jer se KOPB i astma liječe na sličan način: kortikosteroidima, beta agonistima dugotrajnog djelovanja i prestankom pušenja.<ref name=Gibson>{{cite journal |author=Gibson PG, McDonald VM, Marks GB |title=Asthma in older adults |journal=Lancet |volume=svezak 376|issue=broj 9743 |pages=str. 803.–813. |year=2010. |month=rujan |pmid=20816547|doi=10.1016/S0140-6736(10)61087-2 }}</ref> Simptomi KOPB-a jako nalikuju na simptome astme, povezani su s većom izloženošću dimu cigareta, starijom životnom dobi, slabijim povlačenjem simptoma nakon primjene bronhodilatatora i rjeđom povezanosću s obiteljskom anamnezom atopije.<ref name=Hargreave>{{cite journal | author1=Hargreave FE |author2=Parameswaran K|title=Asthma, COPD and bronchitis are just components of airway disease |journal=European Respiratory Journal |volume=svezak 28 |issue=broj 2 |pages=str. 264.–267. |month=kolovoz |year=2006.|url=http://erj.ersjournals.com/content/28/2/264.full |pmid=16880365|doi=10.1183/09031936.06.00056106 }}</ref><ref name="Applied Therapeutics 2009">{{cite book|author=Diaz, P. Knoell |title=Applied therapeutics: the clinical use of drugs|edition=9th |location=Philadelphia |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2009.|chapter=23. Chronic obstructive pulmonary disease }}</ref>
[[Kronična opstruktivna plućna bolest]] može postojati istovremeno s astmom, ili se razviti kao komplikacija kronične astme. Nakon 65 godina života, većina bolesnika s opstruktivnom bolešću dišnih putova bolovat će i od astme i od KOPB-a. U takvim okolnostima, KOPB se može razlikovati na osnovi povećanog broja neutrofila u dišnim putovima, zadebljanja stijenke bronha i zadebljanja sloja glatkih mišića u stijenci. Međutim, pretrage u tom smislu se ne izvode jer se KOPB i astma liječe na sličan način: kortikosteroidima, beta agonistima dugotrajnog djelovanja i prestankom pušenja.<ref name=Gibson>{{cite journal |author=Gibson PG, McDonald VM, Marks GB |title=Asthma in older adults |journal=Lancet |volume=svezak 376|issue=broj 9743 |pages=str. 803.–813. |year=2010. |month=rujan |pmid=20816547|doi=10.1016/S0140-6736(10)61087-2 }}</ref> Simptomi KOPB-a jako nalikuju na simptome astme, povezani su s većom izloženošću dimu cigareta, starijom životnom dobi, slabijim povlačenjem simptoma nakon primjene bronhodilatatora i rjeđom povezanosću s obiteljskom anamnezom atopije.<ref name=Hargreave>{{cite journal | author1=Hargreave FE |author2=Parameswaran K|title=Asthma, COPD and bronchitis are just components of airway disease |journal=European Respiratory Journal |volume=svezak 28 |issue=broj 2 |pages=str. 264.–267. |month=kolovoz |year=2006.|url=http://erj.ersjournals.com/content/28/2/264.full |pmid=16880365|doi=10.1183/09031936.06.00056106 }}</ref><ref name="Applied Therapeutics 2009">{{Citiranje knjige|author=Diaz, P. Knoell |title=Applied therapeutics: the clinical use of drugs|edition=9th |location=Philadelphia |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2009.|chapter=23. Chronic obstructive pulmonary disease }}</ref>


==Prevencija==
==Prevencija==
Redak 224: Redak 224:
==Liječenje==
==Liječenje==


Premda se astma ne može izliječiti, [[simptom]]i se u tipičnim slučajevima mogu ublažiti.<ref>{{cite book|last=Ripoll|first=Brian C. Leutholtz, Ignacio|title=Exercise and disease management|publisher=izdavač: CRC Press|location=Boca Raton|isbn=978-1-4398-2759-8|page=str. 100.|url=http://books.google.ch/books?id=eAn9-bm_pi8C&pg=PA100|edition=2. izdanje}}</ref> Potrebno je učiniti specifični, individualno prilgođeni plan za proaktivno praćenje i liječenje simptoma. On treba obuhvaćati smanjeno izlaganje alergenima, pretrage za određivanje izraženosti simptoma i primjenu lijekova. Plan treba zabilježiti, te savjetovati prilagođavanje liječenja, ovisno o promjenama izraženosti simptoma.<ref name=GINA_2011_page56>{{harvnb|GINA|2011.|p=str. 56.}}</ref>
Premda se astma ne može izliječiti, [[simptom]]i se u tipičnim slučajevima mogu ublažiti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ripoll|first=Brian C. Leutholtz, Ignacio|title=Exercise and disease management|publisher=izdavač: CRC Press|location=Boca Raton|isbn=978-1-4398-2759-8|page=str. 100.|url=http://books.google.ch/books?id=eAn9-bm_pi8C&pg=PA100|edition=2. izdanje}}</ref> Potrebno je učiniti specifični, individualno prilgođeni plan za proaktivno praćenje i liječenje simptoma. On treba obuhvaćati smanjeno izlaganje alergenima, pretrage za određivanje izraženosti simptoma i primjenu lijekova. Plan treba zabilježiti, te savjetovati prilagođavanje liječenja, ovisno o promjenama izraženosti simptoma.<ref name=GINA_2011_page56>{{harvnb|GINA|2011.|p=str. 56.}}</ref>


Najučinkovitije pri liječnju astme je pronalaženje okidača, kao što su dim cigareta, [[kućni ljubimci]] ili [[aspirin]], te ih izbjegavati. Ukoliko je izbjegavanje okidača nedovoljno, preporučuje se primjena lijekova. Odabir lijeka se, između ostaloga, zasniva na izraženosti bolesti i učestalosti simptoma. Specifični lijekovi za astmu se široko dijele u skupinu lijekova brzog djelovanja i skupinu lijekova sporog djelovanja.<ref name=NHLBI07p213>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007.|p=str. 213.}}</ref><ref name=BGMA08>{{Citiranje weba|url=http://www.sign.ac.uk/pdf/sign101.pdf|title=British Guideline on the Management of Asthma|format=PDF|publisher=Scottish Intercollegiate Guidelines Network|year=2008.|accessdate=04. kolovoza 2008.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080819203455/http://www.sign.ac.uk/pdf/sign101.pdf|archivedate=19. kolovoza 2008.|deadurl=no}}</ref>
Najučinkovitije pri liječnju astme je pronalaženje okidača, kao što su dim cigareta, [[kućni ljubimci]] ili [[aspirin]], te ih izbjegavati. Ukoliko je izbjegavanje okidača nedovoljno, preporučuje se primjena lijekova. Odabir lijeka se, između ostaloga, zasniva na izraženosti bolesti i učestalosti simptoma. Specifični lijekovi za astmu se široko dijele u skupinu lijekova brzog djelovanja i skupinu lijekova sporog djelovanja.<ref name=NHLBI07p213>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007.|p=str. 213.}}</ref><ref name=BGMA08>{{Citiranje weba|url=http://www.sign.ac.uk/pdf/sign101.pdf|title=British Guideline on the Management of Asthma|format=PDF|publisher=Scottish Intercollegiate Guidelines Network|year=2008.|accessdate=04. kolovoza 2008.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080819203455/http://www.sign.ac.uk/pdf/sign101.pdf|archivedate=19. kolovoza 2008.|deadurl=no}}</ref>
Redak 302: Redak 302:
{{Multicol-end}} ]]
{{Multicol-end}} ]]


Prognoza astme je općenito dobra, osobito u djece s blagom bolešću.<ref>{{cite book |editor1-first=Allan B. |editor1-last=Wolfson |editor2-first=Ann|editor2-last=Harwood-Nuss |title=Harwood-Nuss' Clinical Practice of Emergency Medicine|chapterurl=http://books.google.com/books?id=Idb0Z658lFQC&pg=PT465 |date=rujan 2009.|publisher=izdavač: Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-0-7817-8943-1 |pages=str. 432.|first1=Michelle J. |last1=Sergel |first2=Rita K. |last2=Cydulka |chapter=poglavlje 75: Asthma|edition=5. izdanje}}</ref>  [[Smrtnost]] od astme se posljednjih desetljeća smanjila, zbog boljeg prepoznavanja i liječenja.<ref name=NHLBI07p1>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007.|p=str. 1.}}</ref> Širom svijeta, od [[2004.]], astma uzrokuje umjerenu do tešku onesposobljenost u 19,4 milijuna ljudi (od čega 16 milijuna u zemljama s niskim ili srednjim prihodima).<ref>{{cite book|last=Organization|first=World Health|title=The global burden of disease : 2004 update.|year=2008.|publisher=izdavač: Svjetska Zdravstvena Organizacija|location=Geneva, Switzerland|isbn=978-92-4-156371-0|page=str. 35.|edition=[Online-Ausg.]}}</ref> Od slučajeva astme dijagnosticiranih u djetinjstvu, nakon deset godina, u polovici slučajeva se dijagnoza više ne potvrđuje.<ref name=El2010/> I dalje se opaža promjena građe dišnih putova, ali nije poznato jesu li ove promjene korisne ili štetne.<ref name=Maddox>{{cite journal |author=Maddox L, Schwartz DA |title=The pathophysiology of asthma |journal=Annu. Rev. Med. |volume=svezak 53|pages=str. 477.–498. |year=2002. |pmid=11818486 |doi=10.1146/annurev.med.53.082901.103921}}</ref> Čini se da rano liječenje kortikosteroidima sprječava ili poboljšava smanjenu funkciju pluća.<ref name=beckett>{{cite journal |author=Beckett PA, Howarth PH|title=Pharmacotherapy and airway remodelling in asthma? |journal=Thorax |volume=svezak 58|issue=broj 2 |pages=str. 163.–174. |year=2003.|pmid=12554904| doi = 10.1136/thorax.58.2.163|pmc=1746582}}</ref>
Prognoza astme je općenito dobra, osobito u djece s blagom bolešću.<ref>{{Citiranje knjige |editor1-first=Allan B. |editor1-last=Wolfson |editor2-first=Ann|editor2-last=Harwood-Nuss |title=Harwood-Nuss' Clinical Practice of Emergency Medicine|chapterurl=http://books.google.com/books?id=Idb0Z658lFQC&pg=PT465 |date=rujan 2009.|publisher=izdavač: Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-0-7817-8943-1 |pages=str. 432.|first1=Michelle J. |last1=Sergel |first2=Rita K. |last2=Cydulka |chapter=poglavlje 75: Asthma|edition=5. izdanje}}</ref>  [[Smrtnost]] od astme se posljednjih desetljeća smanjila, zbog boljeg prepoznavanja i liječenja.<ref name=NHLBI07p1>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007.|p=str. 1.}}</ref> Širom svijeta, od [[2004.]], astma uzrokuje umjerenu do tešku onesposobljenost u 19,4 milijuna ljudi (od čega 16 milijuna u zemljama s niskim ili srednjim prihodima).<ref>{{Citiranje knjige|last=Organization|first=World Health|title=The global burden of disease : 2004 update.|year=2008.|publisher=izdavač: Svjetska Zdravstvena Organizacija|location=Geneva, Switzerland|isbn=978-92-4-156371-0|page=str. 35.|edition=[Online-Ausg.]}}</ref> Od slučajeva astme dijagnosticiranih u djetinjstvu, nakon deset godina, u polovici slučajeva se dijagnoza više ne potvrđuje.<ref name=El2010/> I dalje se opaža promjena građe dišnih putova, ali nije poznato jesu li ove promjene korisne ili štetne.<ref name=Maddox>{{cite journal |author=Maddox L, Schwartz DA |title=The pathophysiology of asthma |journal=Annu. Rev. Med. |volume=svezak 53|pages=str. 477.–498. |year=2002. |pmid=11818486 |doi=10.1146/annurev.med.53.082901.103921}}</ref> Čini se da rano liječenje kortikosteroidima sprječava ili poboljšava smanjenu funkciju pluća.<ref name=beckett>{{cite journal |author=Beckett PA, Howarth PH|title=Pharmacotherapy and airway remodelling in asthma? |journal=Thorax |volume=svezak 58|issue=broj 2 |pages=str. 163.–174. |year=2003.|pmid=12554904| doi = 10.1136/thorax.58.2.163|pmc=1746582}}</ref>


==Epidemiologija==
==Epidemiologija==
Redak 329: Redak 329:
Premda je astma dvostruko češća u dječaka nego u djevojčica,<ref name=GINA2011p2/> izražena se astma pojavljuje u oba spola podjednako.<ref name=Bush2009>{{cite journal|author=Bush A, Menzies-Gow A|title=Phenotypic differences between pediatric and adult asthma |journal=Proc Am Thorac Soc |volume=svezak 6|issue=broj 8 |pages=str. 712.–719. |year=2009. |month=prosinac |pmid=20008882|doi=10.1513/pats.200906-046DP }}</ref> Za razliku od toga, u odraslih je astma češća u žena nego u muškaraca<ref name=GINA2011p2/> i češća je u mladih nego u starih osoba.<ref name=M38/>
Premda je astma dvostruko češća u dječaka nego u djevojčica,<ref name=GINA2011p2/> izražena se astma pojavljuje u oba spola podjednako.<ref name=Bush2009>{{cite journal|author=Bush A, Menzies-Gow A|title=Phenotypic differences between pediatric and adult asthma |journal=Proc Am Thorac Soc |volume=svezak 6|issue=broj 8 |pages=str. 712.–719. |year=2009. |month=prosinac |pmid=20008882|doi=10.1513/pats.200906-046DP }}</ref> Za razliku od toga, u odraslih je astma češća u žena nego u muškaraca<ref name=GINA2011p2/> i češća je u mladih nego u starih osoba.<ref name=M38/>


Globalne stope obolijevanja od astme značajno su se povećale u razdoblju od [[1960-ih]] godina do [[2008.]],<ref>{{cite journal |author=Grant EN, Wagner R, Weiss KB |title=Observations on emerging patterns of asthma in our society |journal=[[J Allergy Clin Immunol]] |year=1999. |month=kolovoz|volume=svezak 104 |pages=str. S1.–S9. |pmid=10452783 |doi=10.1016/S0091-6749(99)70268-X |issue=broj 2, drugi dio}}</ref><ref>{{cite journal |author=Anandan C, Nurmatov U, van Schayck OC, Sheikh A|title=Is the prevalence of asthma declining? Systematic review of epidemiological studies|journal=Allergy |volume=svezak 65 |issue=broj 2 |pages=str. 152.–167. |year=2010. |month=veljača|pmid=19912154 |doi=10.1111/j.1398-9995.2009.02244.x }}</ref> a prepoznata je kao veliki javnozdravstveni problem od [[1970-ih]] godina.<ref name=M38>{{cite book|first=John F. Murray|title=Murray and Nadel's textbook of respiratory medicine.|year=2010.|publisher=izdavač: Saunders/Elsevier|location=Philadelphia, PA|isbn=1-4160-4710-7|pages=poglavlje 38|edition=5. izdanje}}</ref> U razvijenom dijelu svijeta stope obolijevanja od astme od [[1990-ih]] godina dosegle su plato, a do nedavnih povećanja stopa došlo je ponajprije u zemljama u razvoju.<ref>{{cite journal|last=Bousquet|first=J|coauthors=Bousquet, PJ; Godard, P; Daures, JP|title=The public health implications of asthma.|journal=Bulletin of the World Health Organization|date=srpnja 2005.|volume=svezak 83|issue=broj 7|pages=str. 548.–554.|pmid=16175830}}</ref> U [[SAD]]-u od astme boluje oko 7% stanovništva<ref name=Fanta2009/> dok u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] taj broj iznosi 5%.<ref name=Anderson2007>{{cite journal | last=Anderson | first=HR | coauthors=Gupta R, Strachan DP, Limb ES | title=50 years of asthma: UK trends from 1955 to 2004 |journal=Thorax | volume=svezak 62 | issue=broj 1 | pages=str. 85.–90. |month=siječanj |year=2007. |pmid=17189533 | doi=10.1136/thx.2006.066407 | pmc=2111282 }}</ref> U [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], stope se kreću oko 14–15%.<ref>{{cite book|last=Masoli|first=Matthew|title=Global Burden of Asthma|year=2004.|page=str. 9.|url=http://www.ginasthma.org/pdf/GINABurdenReport.pdf}}</ref>
Globalne stope obolijevanja od astme značajno su se povećale u razdoblju od [[1960-ih]] godina do [[2008.]],<ref>{{cite journal |author=Grant EN, Wagner R, Weiss KB |title=Observations on emerging patterns of asthma in our society |journal=[[J Allergy Clin Immunol]] |year=1999. |month=kolovoz|volume=svezak 104 |pages=str. S1.–S9. |pmid=10452783 |doi=10.1016/S0091-6749(99)70268-X |issue=broj 2, drugi dio}}</ref><ref>{{cite journal |author=Anandan C, Nurmatov U, van Schayck OC, Sheikh A|title=Is the prevalence of asthma declining? Systematic review of epidemiological studies|journal=Allergy |volume=svezak 65 |issue=broj 2 |pages=str. 152.–167. |year=2010. |month=veljača|pmid=19912154 |doi=10.1111/j.1398-9995.2009.02244.x }}</ref> a prepoznata je kao veliki javnozdravstveni problem od [[1970-ih]] godina.<ref name=M38>{{Citiranje knjige|first=John F. Murray|title=Murray and Nadel's textbook of respiratory medicine.|year=2010.|publisher=izdavač: Saunders/Elsevier|location=Philadelphia, PA|isbn=1-4160-4710-7|pages=poglavlje 38|edition=5. izdanje}}</ref> U razvijenom dijelu svijeta stope obolijevanja od astme od [[1990-ih]] godina dosegle su plato, a do nedavnih povećanja stopa došlo je ponajprije u zemljama u razvoju.<ref>{{cite journal|last=Bousquet|first=J|coauthors=Bousquet, PJ; Godard, P; Daures, JP|title=The public health implications of asthma.|journal=Bulletin of the World Health Organization|date=srpnja 2005.|volume=svezak 83|issue=broj 7|pages=str. 548.–554.|pmid=16175830}}</ref> U [[SAD]]-u od astme boluje oko 7% stanovništva<ref name=Fanta2009/> dok u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] taj broj iznosi 5%.<ref name=Anderson2007>{{cite journal | last=Anderson | first=HR | coauthors=Gupta R, Strachan DP, Limb ES | title=50 years of asthma: UK trends from 1955 to 2004 |journal=Thorax | volume=svezak 62 | issue=broj 1 | pages=str. 85.–90. |month=siječanj |year=2007. |pmid=17189533 | doi=10.1136/thx.2006.066407 | pmc=2111282 }}</ref> U [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], stope se kreću oko 14–15%.<ref>{{Citiranje knjige|last=Masoli|first=Matthew|title=Global Burden of Asthma|year=2004.|page=str. 9.|url=http://www.ginasthma.org/pdf/GINABurdenReport.pdf}}</ref>


== Povijest ==
== Povijest ==


Astma je prepoznata još u [[stari Egipat|starom Egiptu]], a liječena je napitkom mješavine [[tamjan]]a poznatom pod nazivom ''kyphi''.<ref name="Manniche1999">{{cite book | author = Manniche L |title = Sacred luxuries: fragrance, aromatherapy, and cosmetics in ancient Egypt | pages =[http://books.google.com/books?id=ZCgVdm7UKhIC&pg=PA49 49] | year = 1999. | publisher =izdavač: Cornell University Press | isbn=978-0-8014-3720-5 }}</ref> Bolesti je ime nadjenuo [[Hipokrat]] oko [[450. pr. Kr.]], pri čemu grčka riječ za zaduhu čini osnovu njezinog današnjeg naziva.<ref name=M38/> Oko  200. godine pr. Kr. smatralo se da je, barem djelomice, uzrokovana osjećajima.<ref name=Andrew2010/>
Astma je prepoznata još u [[stari Egipat|starom Egiptu]], a liječena je napitkom mješavine [[tamjan]]a poznatom pod nazivom ''kyphi''.<ref name="Manniche1999">{{Citiranje knjige | author = Manniche L |title = Sacred luxuries: fragrance, aromatherapy, and cosmetics in ancient Egypt | pages =[http://books.google.com/books?id=ZCgVdm7UKhIC&pg=PA49 49] | year = 1999. | publisher =izdavač: Cornell University Press | isbn=978-0-8014-3720-5 }}</ref> Bolesti je ime nadjenuo [[Hipokrat]] oko [[450. pr. Kr.]], pri čemu grčka riječ za zaduhu čini osnovu njezinog današnjeg naziva.<ref name=M38/> Oko  200. godine pr. Kr. smatralo se da je, barem djelomice, uzrokovana osjećajima.<ref name=Andrew2010/>


Godine [[1873.]], [[patofiziologija|patofiziologiju]] ove bolesti pokušalo se objasniti jednim od prvih članaka o ovoj bolesti u modernoj medicini, a u drugom članku iz [[1872.]] je zaključeno kako se astma može izliječiti masti [[kloroform]]a u stijenku prsnog koša.<ref name="pmid20747287">{{cite journal | author = Thorowgood JC | title = On bronchial asthma| journal =[[British Medical Journal]] | volume =svezak 2 | issue =broj 673 | pages =str. 600. | year = 1873. | month = studeni | pmid = 20747287| pmc = 2294647 |doi = 10.1136/bmj.2.673.600}}</ref><ref name="pmid20746575">{{cite journal | author = Gaskoin G | title = On the treatment of asthma | journal = British Medical Journal | volume =svezak 1 | issue =broj 587 |pages =str. 339 | year = 1872. |month = ožujak | pmid = 20746575 | pmc = 2297349 | doi = 10.1136/bmj.1.587.339 }}</ref> Liječenje lijekovima iz [[1880.]] sastojalo se od intravenske primjene lijeka [[pilokarpin]]a.<ref name="pmid20749537">{{cite journal | author = Berkart JB | title = The treatment of asthma| journal = British Medical Journal | volume =svezak 1 | issue =broj 1016 | pages =str. 917.–918. | year = 1880. | month = lipanj| pmid = 20749537 | pmc = 2240555 | doi = 10.1136/bmj.1.1016.917}}<br/>{{cite journal | author = Berkart JB | title = The treatment of asthma | journal =[[British Medical Journal]] | volume =svezak 1 | issue =broj 1017 | pages =str. 960.–962. | year = 1880. |month = lipanj | pmid = 20749546 | pmc = 2240530 | doi = 10.1136/bmj.1.1017.960 }}</ref> F.H. Bosworth je [[1886.]] pretpostavio povezanost astme i [[peludna groznica|peludne groznice]].<ref name="pmid21407325">{{cite journal | author = Bosworth FH| title = Hay fever, asthma, and allied affections | journal = Transactions of the Annual Meeting of the American Climatological Association | volume =svezak 2 | pages =str. 151.–170. | year = 1886. | pmid = 21407325 |pmc = 2526599}}</ref> [[Adrenalin]] se za liječenje astme prvi puta spominje [[1905.]] godine.<ref name="pmid18733372">{{cite journal |author = Doig RL | title = Epinephrin; especially in asthma | journal = California State Journal of Medicine | volume =svezak 3 | issue =broj 2 | pages =str. 54.–55. | year = 1905. | month = veljača | pmid = 18733372 | pmc = 1650334}}</ref> Oralno liječenje kortikosteroidima je započeto [[1950-ih]] godina, a selektivni beta agonisti kratkotrajnog djelovanja ušli su u široku uporabu [[1960-ih]] godina prošlog stoljeća.<ref>{{cite journal|last=von Mutius|first=E|coauthors=Drazen, JM|title=A patient with asthma seeks medical advice in 1828, 1928, and 2012.|journal=New England Journal of Medicine|date=01. ožujka 2012.|volume=svezak 366|issue=broj 9|pages=str. 827.–834.|pmid=22375974}}</ref><ref>{{cite journal|author=Crompton G |title=A brief history of inhaled asthma therapy over the last fifty years |journal=Primary care respiratory journal : journal of the General Practice Airways Group|date=prosinac 2006.|volume=svezak 15|issue=broj 6.|pages=str. 326.–331.|pmid=17092772}}</ref>
Godine [[1873.]], [[patofiziologija|patofiziologiju]] ove bolesti pokušalo se objasniti jednim od prvih članaka o ovoj bolesti u modernoj medicini, a u drugom članku iz [[1872.]] je zaključeno kako se astma može izliječiti masti [[kloroform]]a u stijenku prsnog koša.<ref name="pmid20747287">{{cite journal | author = Thorowgood JC | title = On bronchial asthma| journal =[[British Medical Journal]] | volume =svezak 2 | issue =broj 673 | pages =str. 600. | year = 1873. | month = studeni | pmid = 20747287| pmc = 2294647 |doi = 10.1136/bmj.2.673.600}}</ref><ref name="pmid20746575">{{cite journal | author = Gaskoin G | title = On the treatment of asthma | journal = British Medical Journal | volume =svezak 1 | issue =broj 587 |pages =str. 339 | year = 1872. |month = ožujak | pmid = 20746575 | pmc = 2297349 | doi = 10.1136/bmj.1.587.339 }}</ref> Liječenje lijekovima iz [[1880.]] sastojalo se od intravenske primjene lijeka [[pilokarpin]]a.<ref name="pmid20749537">{{cite journal | author = Berkart JB | title = The treatment of asthma| journal = British Medical Journal | volume =svezak 1 | issue =broj 1016 | pages =str. 917.–918. | year = 1880. | month = lipanj| pmid = 20749537 | pmc = 2240555 | doi = 10.1136/bmj.1.1016.917}}<br/>{{cite journal | author = Berkart JB | title = The treatment of asthma | journal =[[British Medical Journal]] | volume =svezak 1 | issue =broj 1017 | pages =str. 960.–962. | year = 1880. |month = lipanj | pmid = 20749546 | pmc = 2240530 | doi = 10.1136/bmj.1.1017.960 }}</ref> F.H. Bosworth je [[1886.]] pretpostavio povezanost astme i [[peludna groznica|peludne groznice]].<ref name="pmid21407325">{{cite journal | author = Bosworth FH| title = Hay fever, asthma, and allied affections | journal = Transactions of the Annual Meeting of the American Climatological Association | volume =svezak 2 | pages =str. 151.–170. | year = 1886. | pmid = 21407325 |pmc = 2526599}}</ref> [[Adrenalin]] se za liječenje astme prvi puta spominje [[1905.]] godine.<ref name="pmid18733372">{{cite journal |author = Doig RL | title = Epinephrin; especially in asthma | journal = California State Journal of Medicine | volume =svezak 3 | issue =broj 2 | pages =str. 54.–55. | year = 1905. | month = veljača | pmid = 18733372 | pmc = 1650334}}</ref> Oralno liječenje kortikosteroidima je započeto [[1950-ih]] godina, a selektivni beta agonisti kratkotrajnog djelovanja ušli su u široku uporabu [[1960-ih]] godina prošlog stoljeća.<ref>{{cite journal|last=von Mutius|first=E|coauthors=Drazen, JM|title=A patient with asthma seeks medical advice in 1828, 1928, and 2012.|journal=New England Journal of Medicine|date=01. ožujka 2012.|volume=svezak 366|issue=broj 9|pages=str. 827.–834.|pmid=22375974}}</ref><ref>{{cite journal|author=Crompton G |title=A brief history of inhaled asthma therapy over the last fifty years |journal=Primary care respiratory journal : journal of the General Practice Airways Group|date=prosinac 2006.|volume=svezak 15|issue=broj 6.|pages=str. 326.–331.|pmid=17092772}}</ref>

Posljednja izmjena od 15. travanj 2022. u 01:14


Klasifikacija i vanjske poveznice
MKB-10 Script error: The function "getExternalValue" does not exist.
MKB-10 Script error: The function "getExternalValue" does not exist.
NSK Script error: The function "getExternalValue" does not exist.
PubMed Script error: The function "getExternalValue" does not exist. (eng.)
MeSH Script error: The function "getExternalValue" does not exist. (eng.)
Medscape Script error: The function "getExternalValue" does not exist. (eng.)


Pogreška pri izradbi sličice:
Animacija astmatskog napada.

Astma (od grčkog ἅσθμα, ásthma, "zaduha") je učestala kronična upalna bolest dišnih puteva obilježena raznolikim i recidivirajućim simptomima, reverzibilnom opstrukcijom dišnih putova i bronhospazmom.[1] Najčešći simptomi su zviždanje, kašljanje, osjećaj pritiska u prsima i kratkoća daha.[2]

Smatra se kako je astma uzrokovana kombinacijom genetskih i okolišnih čimbenika.[3] Dijagnoza se obično zasniva na simptomima, odgovoru na liječenje i spirometriji.[4] Astma se klasificira po ozbiljnosti kliničke slike na temelju učestalosti pojave simptoma, forsiranog i ekspiracijskog volumena u prvoj sekundi (FEV1) I vrhunac ekspiratornog volumena.[5] Astma se također može podijeliti na atopičnu (ekstrinzičnu) i neatopičnu (intrinzičnu)[6] kad se pod pojmom atopija podrazumijeva sklonost razvoju reakciji preosjetljivosti tipa 1.[7]

Akutni se simptomi obično liječe udisanjem beta2-adrenergičnih agonista kratkotrajnog djelovanja (poput salbutamola) i peroralnom primjenom kortikosteroida.[8] U vrlo teškim slučajevima može biti potrebna intravenska primjena kortikosteroida, magnezijeva sulfata i bolničko liječenje.[9] Simptome se može spriječiti izbjegavanjem poznatih “okidača”, kao što su alergeni[10] i iritansi, te primjenom inhalacijskih kortikosteroida.[11] Ako je simptome astme teško nadzirati, osim inhalacijskih kortikosteroida mogu se primijeniti beta agonisti dugotrajnog djelovanja (LABA) ili antagonist leukotriena.[12] Prevalencija astme se od 1970-ih godina značajno povećala. Godine 2011. od nje je širom svijeta bolovalo 235–300 milijuna ljudi,[13][14] u što je uključeno i oko 250 000 smrtnih slučajeva.[14]

Znakovi i simptomi

Datoteka:Wheeze2O noise reduced.ogg
Zvuk zviždanja kod pacijenta s astmom kako se čuje stetoskopom.

Astma je obilježena recidivirajućim napadima zviždanja, kratkoće daha, pritiska u prsima i kašlja.[15] Može doći do stvaranja iskašljaja, no najčešće iskašljavanjem ne dolazi do izbacivanja nikakvog sadržaja.[16] Iskašljaj se može pojaviti tijekom razdoblja oporavka od napada, i tada je sličan gnoju jer sadrži mnoštvo leukocita eozinofila.[17] Simptomi se obično pogoršavaju po noći i u ranim jutarnjim satima, ili nakon tjelovježbe ili izlaganja hladnom zraku.[18] U nekih bolesnika s astmom simptomi su rijetkost i obično se javljaju nakon izlaganja okidačima, dok drugi bolesnici mogu imati izražene i trajne simptome.[19]

Povezana stanja

Kod bolesnika s astmom se, u usporedbi s ljudima koji od nje ne boluju, češće pojavljuje niz drugih poremećaja kao što je: gastroezofagealna refluksna bolest (GERB), rinosinusitis i opstruktivna apnea u snu.[20] Također su u njih učestaliji i psihološki poremećaji,[21] primjerice anksiozni poremećaji koji se pojavljuju u 16–52% i poremećaji raspoloženja koji se pojavljuju u 14–41% bolesnika s astmom.[22] Međutim nije poznato da li je astma ta koja uzrokuje psihološke tegobe ili oni pak dovode do astme.[23]

Uzroci

Astma je uzrokovana kombinacijom složenih i nepotpuno razjašnjenih okolišnih i genetskih međudjelovanja.[3][24] Ovi čimbenici utječu i na težinu bolesti i na odgovor na liječenje.[25] Smatra se kako je nedavno povećanje učestalosti astme uzrokovano promjenama epigenetskih čimbenika (nasljednih čimbenika koji nisu povezani sa strukturom DNK) i promjenama u životnom okruženju.[26]

Okolišni čimbenici

S razvojem i egzacerbacijama astme povezivani su mnogi okolišni čimbenici u koje spadaju alergeni, zagađenje zraka i razne kemijske tvari iz okoliša.[27]Pušenje u trudnoći i nakon porođaja povezano je s povećanom opasnošću od simptoma nalik na astmu.[28] S razvojem i izraženošću astme povezivani su i niski indeks kvalitete zraka uslijed zagađenja prometom ili visokih razina ozona.[29][30] Izlaganje hlapljivim organskim spojevima u zatvorenom prostoru može biti okidač za pojavu astme; ova je povezanost dokazana za, primjerice, udisanje formaldehida[31], a s astmom u djece i odraslih također su povezani i ftalati u PVCu,[32][33] kao i izlaganje visokim razinama endotoksina.[34]


Astma je povezana s izlaganjem alergenima u zatvorenom prostoru,[35] od kojih su najčešći u zatvorenim prostorima grinje, žohari, perut životinja i plijesni.[36][37] Nastojanja da se smanji količina grinja u kućnoj prašini su se pokazala neučinkovitima u smanjenju astmatskih napada.[38] Neke virusne dišne infekcije kao:[39] respiratoni sincicijski virus i rinovirusi mogu povećati opasnost od razvoja astme, ukoliko do njih dođe u ranom djetinjstvu[40]. Međutim, infekcija nekim drugim uzročnicima može smanjiti opasnost od razvoja astme.[40]

Higijenska hipoteza

Higijenska hipoteza je teorija kojom se povećanje učestalosti astme širom svijeta pokušava objasniti neposrednim i nenamjernim učinkom smanjenog izlaganja neinfekcioznim bakterijama i virusima tijekom djetinjstva.[41][42] Pretpostavljeno je da je smanjeno izlaganje bakterijama i virusima djelomice posljedica čistoće i smanjenja broja članova obitelji u modernom društvu.[43] Dokazi koji podupiru higijensku hipotezu su niža učestalost astme na seoskim domaćinstvima i u kućanstvima s kućnim ljubimcima.[43]

S razvojem astme povezivano je i liječenje antibioticima u ranom djetinjstvu.[44] Porođaj carskim rezom je povezan s povećanom opasnošću (procijenjenom na 20–80%) od astme; ona se pripisuje izostanku kolonizacije crijeva novorođenčeta potrebnim bezopasnim bakterijama, a do koje dolazi za vrijeme prolaska djeteta kroz porođajni kanal.[45][46] Također postoji povezanost između astme i bogatstva.[47]

Genetski čimbenici

međudjelovanje + CD14 i endotoksina zasnovano na CD14 SNP C-159T[48]
razine endotoksina CC genotip TT genotip
visoka izloženost niski rizik visoki rizik
niska izloženost visoki rizik niski rizik

Obiteljska anamneza je čimbenik rizika za razvoj astme, a u nju su upleteni mnogi različiti geni.[49] U slučaju obolijevanja jednog od jednojajčanih blizanaca, vjerojatnost da će od astme oboljeti i drugi iznosi oko 25%.[49] Do kraja 2005. godine, s pojavom astme se, u šest ili više nevezanih populacija uspjelo povezati 25 gena uključujući između ostalih:GSTM1, IL10,CTLA-4, SPINK5,LTC4S, IL4R i ADAM33.[50] Mnogi od tih gena su povezani s imunosnim sustavom ili podešavanjem upalnog odgovora. Čak se i za taj niz gena, čiju su upletenost potvrdila ponavljana istraživanja, među svim istraživanim populacijama rezultati nisu pokazali dosljednima.[50] Godine 2006. je samo u jednom istraživanju genetičke povezanosti više od 100 gena bilo povezano s astmom,[50] a pronalazi ih se sve više.[51]

Neke genske osobine mogu uzrokovati astmu samo u povezanosti s izlaganjem specifičnim čimbenicima okoliša.[3] Primjer za to je specifični polimorfizam pojedinačnog nukleotida u CD14 regiji i izlaganje endotoksinu (izlučevini bakterija). Do izlaganja endotoksinu može doći iz više okolišnih izvora, poput dima cigarete, pasa i seoskih domaćinstava. Na opasnost od razvoja astme u takvim slučajevima utječu geni pojedinca i razina endotoksina kojoj je osoba izložena.[48]

Zdravstveni poremećaji

Trijada koja se sastoji od atopičnog ekcema, alergijskog rinitisa i astme naziva se atopijom.[52] Najvažniji čimbenik rizika za razvoj astme je postojanje atopije u anamnezi;[39] astma se puno češće razvija u osoba koje boluju ili od ekcema ili od peludne groznice.[53] Astma je povezivana i s Churg–Strauss sindromom, autoimunosnom bolešću i s vaskulitisom. U osoba s određenim oblicima urtikarije također se mogu razviti simptomi astme.[52]

Postoji povezanost između gojaznosti i opasnosti od razvoja astme, a i jedno i drugo posljednjih godina postaju sve učestaliji.[54][55] U to može biti uključeno nekoliko čimbenika, uključujući smanjenu dišnu funkciju zbog povećanja masnog tkiva i činjenice da masno tkivo dovodi do sklonosti razvoju upale.[56]

Lijekovi iz skupine beta blokatora, poput propranolola mogu, u podložnih pojedinaca izazvati astmu.[57] Međutim, primjena kardioselektivnih beta blokatora u bolesnika s blagom ili umjereno izaženom bolešću je, čini se, bezopasna.[58] Ostali lijekovi koji mogu izazvati tegobe su aspirin i ostali nesteroidni protuupalni lijekovi i inhibitori angiotenzin konvertaze.[59]

Egzacerbacija

U nekih bolesnika astma je stabilna tjednima ili mjesecima, a potom iznenada dođe do akutnog napada. Bolesnici različito reagiraju na razne čimbenike.[60] U većine bolesnika do teške egzacerbacije može doći uslijed niza okidača.[60]

U čimbenike koji mogu dovesti do egzacerbacije astme u vlastitom kućanstvu spadaju kućna prašina, životinjska perut (osobito s dlake mačaka i pasa), žoharski alergeni i plijesan.[60]parfemi su česti uzrok akutnih napada u žena i djece, dok virusne i bakterijske infekcije gornjih dišnih putova mogu pogoršati bolest.[60] Psihološki stres može pogoršati simptome; smatra se da stres podražava imunosni sustav i tako pojačava upalni odgovor u gornjim dišnim putovima na alergene i iritanse.[30][61]

Patofiziologija

Prerez kroz bronh, čija je stijenka ružičaste boje, a unutar njega se nalazi bjelkasta sluz. Vidljiva je opstrukcija lumena bronhiola sluzavim eksudatom, vrčaste stanice, metaplazija i zadebljanje bazalne membrane epitela u bolesnika s astmom.

Astma nastaje uslijed kronične upale dišnih putova koja u konačnici dovodi do pojačanog stezanja glatkog mišićja u njihovoj stijenci. Ova je promjena jedan od čimbenika koji dovode do napada suženja dušnih putova i klasičnog simptoma zviždanja. Suženje je u tipičnim slučajevima reverziblino, uz liječenje i bez njega.U težim i kroničnim slučajevima dolazi do promjena u građi dišnih putova.[15] Tipične promjene su povećanje broja eozinofila i zadebljanje lamine reticularis u bazalnoj membrani epitela, a kasnije može doći do zadebljanja mišićnog sloja u stijenci uz povećanje broja žlijezda koje izlučuju sluz.Druge upalne stanice koje se također nalaze su: T limfociti, makrofazi i neutrofili. U reakciju mogu biti uključeni i drugi posrednici upale iz imunosnog sustava uključujući među ostalima i citokine, kemokine, histamin i leukotriene.[40]

Dijagnoza

Premda je astma dobro definirana bolest, o definiciji ne postoji jedinstveno mišljenje.[40] Udruga Global Initiative for Asthma ju definira kao: "kroničnu upalnu bolest dišnih putova u koju su uključene mnoge stanice i njihovi dijelovi. Kronična upala je povezana s preosjetljivošću dišnih putova, koja dovodi do recidivirajućih napada zviždanja, gubitka daha, pritiska u prsima i kašljanja, osobito po noći ili u rano jutro. Ovi napadi su obično povezani s opsežnim, različito izraženim suženjem dišnih putova u plućima, koje se često povlači spontano, ili uz liječenje".[15]

Trenutno ne postoji precizna pretraga, pa se dijagnoza zasniva na obrascu pojave simptoma i odgovoru na liječenje tijekom određenog vremenskog razdoblja.[4][40] Na dijagnozu astme treba pomišljati ako u anamnezi postoje podaci o recidivirajućem zviždanju, kašljanju ili otežanom disanju, te ako se ti simptomi pojavljuju ili pojačavaju uslijed tjelovježbe, virusnih infekcija, alergena ili zagađenja zraka.[62] Za potvrđivanje dijagnoze koristi se spirometrija.[62] U djece životne dobi ispod šest godina, postavljanje dijagnoze je teže, jer su premlada za pretragu spirometrijom.[63]

Spirometrija

Kao pomoćna pretraga za postavljanje dijagnoze astme preporučuje se spirometrija.[64][65] Ona je najbolja pojedinačna pretraga za postavljanje dijagnoze astme. Dijagnozu podupire povećanje FEV-a1 izmjerenog ovom pretragom za više od 12% nakon primjene bronhodilatatora kao što je salbutamol. Međutim, ovaj postupak može pokazati normalne rezulate u osoba koje u anamnezi imaju blagi oblik astme, koja u tom trenutku nije aktivna.Mjerenje izdisajnog kapaciteta može pomoći u razlikovanju astme od KOPB.[40] Za nadzor bolesti preporučuje se ponoviti spirometriju svakih godinu do dvije dana.[66]

Ostale

Metakolinski test se sastoji od udisanja povećanih koncentracija tvari koja uzrokuje suženje dišnih putova u osoba koje su tome sklone. Ako je on negativan, znači da se ne radi o astmi, međutim pozitivni rezultat nije specifičan za astmu.[40]

Drugi nalazi koji podupiru dijagnozu astme su: razlika ≥20% u vrhuncu ekspiracijskog volumena mjerenog najmanje tri dana u tjednu, tijekom najmanje dva tjedna, povećanje za ≥20% te vrijednosti nakon primjene ili salbutamola, inhalacijskih kortikosteroida ili prednizona, ili smanjenje za ≥20% nakon izlaganja okidaču.[67] Mjerenje vrhunca ekspiracijskog volumena je podložno većim razlikama od spirometrije pa se stoga ne proporučuje za rutinsko postavljanje dijagnoze. Ono može biti korisno za dnevnu samokontrolu u bolesnika s umjerenom do teškom bolešću, kao i za provjeru učinkovitosti novoprimijenjenih lijekova, te kao pomoćna metoda za određivanje liječenja kod akutnih egzacerbacija bolesti.[68]

Klasifikacija

Klinička klasifikacija (bolesnici u dobi ≥ 12 godina)[5]
Izraženost Učestalost simptoma Noćni simptomi %FEV1 od predviđenog FEV1 varijabilnost SABA primjena
Povremena ≤2/tjedan ≤2/mjesec ≥80% <20% ≤2 dana/tjedan
Blaga trajna >2/tjedan 3–4/mjesec ≥80% 20–30% >2 dana/tjedan
Umjerena trajna Svakodnevno >1/tjedan 60–80% >30% svakodnevno
Teška trajna Neprekidno Često (7×/tjedan) <60% >30% ≥dvaput/dnevno

Astma se klinički klasificira prema učestalosti simptoma, forsiranom ekspiratornom volumenu u jednoj sekundi (FEV1) i vrhuncu ekspiracijskog volumena.[5] Astma se također može podijeliti na atopičnu (ekstrinzičnu) i neatopičnu (intrizičnu) na osnovi toga jesu li simptomi izazvani alergenima (atopična) ili nisu (neatopična).[6] Premda se astma klasificira na osnovi simptoma, trenutno osim spomenutoga, ne postoji jasan način za podpodjelu na podskupine.[69] Utvrđivanje podskupina koje dobro reagiraju na različite načine liječenja je trenutni važan cilj istraživanja astme.[69]

Premda je astma kronična opstruktivna bolest, ona se ne ubraja u kronične opstruktivne plućne bolesti jer se ovaj pojam specifično odnosi na ireverzibilne bolesti pluća kao što su bronhiektazije,kronični bronhitis i emfizem.[70] Za razliku od ovih bolesti, suženje dišnih putova je kod astme obično reverzibilno; međutim, bez liječenja kronične upalne promjene u astmi mogu dovesti i do kronične opstrukcije zbog promjena u građi dišnih putova.[71] Za razliku od emfizema, astma zahvaća bronhe, a ne alveole.[72]

Egzacerbacija astme

Izraženost akutne egzacerbacije[73]
Skoro smrtonosna Visoki PaCO2 i/ili potreba za mehaničkom ventilacijom
Prijeteći
(bilo što od)
Klinički znakovi Mjerenja
Promjene svijesti Vrhunac izdisaja< 33%
Iscrpljenost Zasićenje kisikom < 92%
Aritmija PaO2 < 8 kPa
Niski krvni tlak "Normalni" PaCO2
Cijanoza
Nečujno disanje
Jako naprezanje pri disanju
Akutni teški
(bilo što od)
Vrhunac izdisaja 33–50%
Disanje ≥ 25 udisaja u minuti
Frekvencija srca ≥ 110 u minuti
Nemogućnost izgovaranja rečenice u jednom dahu
Umjereni Sve izraženiji simptomi
Vrhunac udisaja najviše ili 50–80% od predviđenog maksimuma
Bez osobina akutne teške astme

Egzacerbacija akutne astme obično se naziva napadom astme. Klasični simptomi su kratkoća daha, zviždanje i stezanje u prsima.[40] Premda su ovi simptomi primarni simptomi astme,[74] neki bolesnici ponajprije kašlju, a u teškim slučajevima protok zraka može biti ozbiljno ugrožen, tako da se ne čuje ni zviždanje.[73]

Znakovi koji se pojavljuju tijekom napada astme su naprezanje pomoćnih dišnih mišića (M. sternocleidomastoideus i skalenskih mišića vrata), može postojati paradoksalni puls (puls koji je slabiji za vrijeme udisaja a jači za vrijeme izdisaja) i prenapuhavanje prsnog koša.[75] Uslijed nedostatka kisika može se pojaviti i plavičasto obojenje kože i noktiju.[76]

U blažoj egzacerbaciji vrhunac ekspiracijskog volumena (PEFR) iznosi ≥200 L/min ili ≥50% od predviđenog maksimuma.[77] Umjerena egzacerbacija se definira vrijednošću između 80 i 200 L/min ili između 25% i 50% predviđenog maksimuma, dok se teška definira vrijednošću ≤80 L/min ili ≤25 % predviđenog maksimuma.[77]

Akutna teška astma, koja se prije nazivala 'status asthmaticus', je akutna egzacerbacija astme koja ne odgovara na uobičajeno liječenje bronhodilatatorima i kortikosteroidima.[78] Polovica slučajeva je uzrokovana infekcijama, dok je ostatak uzrokovan alergenima, zagađenjem zraka ili nedovoljnom ili neodgovarajućom primjenom lijekova.[78]

Krhka astma je oblik astme obilježen recidivirajućim, teškim napadima.[73] Oblik krhke astme tipa 1 je bolest s velikim rasponom vrhunca ekspirija, usprkos intenzivnoj primjeni lijekova. Oblik krhke astme tipa 2 je u osnovi dobro nadzirana astma s iznenadnim, naglim egzacerbacijama.[73]

Tjelovježba

Tjelovježba može potaknuti bronhokonstrikciju u ljudi koji boluju od astme, ali i u onih koji od nje ne boluju.[79] Do bromhokonstrikcije uslijed tjelovježbe dolazi u većine bolesnika s astmom i u do 20% osoba koje od nje ne boluju.[79] Češće se pojavljuje u vrhunskih sportaša, s učestalošću od 3% u vozača boba do 50% u biciklista i 60% u skijaša koji se bave skijaškim trčanjem.[79] Premda se može pojaviti u bilo kakvim vremenskim prilikama, češća je pri suhom i hladnom vremenu.[80] Čini se kako inhalacija beta2-agonista ne poboljšava športska dostignuća u sportaša koji ne boluju od astme,[81] međutim peroralna primjena može povećati izdržljivost i snagu.[82][83]

Profesionalna izloženost

Astma nastala (ili pogoršana) uslijed radnog okoliša je česta profesionalna bolest.[84] Međutim, mnogi se slučajevi ne prijavljuju ili ne prepoznaju.[85][86] Procjenjuje se da je 5–25% slučajeva astme u odraslih povezano s profesionalnom izloženošću nekim čimbenicima. Okrivljeno je nekoliko stotina različitih čimbenika, a najčešći su: izocijanati, prašina žitarica i drveta, kolofonij, pasta za poliranje metala, lateks, životinje i aldehidi. Poslovi koji su povezani s najvećom opasnošću od tegoba su: osobe koje slikaju sprejevima, pekari i osobe uključene u obradu hrane, medicinske sestre, radnici u kemijskoj industriji, oni koji rade sa životinjama, zavarivači, frizeri i radnici u pilanama.[84]

Diferencijalna dijagnoza

Mnoge druge bolesti mogu uzrokovati simptome slične simptomima astme. U djece, u obzir dolaze bolesti gornjih dišnih putova poput alergijskog rinitisa i sinusitisa, kao i drugi uzroci opstrukcije dišnih putova kao što je: aspiracija stranog tijela, stenoza dušnika ililaringotraheomalacija, žilni prstenovi, povećani limfni čvorovi ili mase na vratu. U odraslih u obzir dolaze KOPB, kongestivno zatajenje srca, tumori u dišnim putovima kao i kašalj uzrokovan uporabom ACE inhibitora. I u djece i u odraslih se na sličan način očituje i disfunkcija glasnica.[87]

Kronična opstruktivna plućna bolest može postojati istovremeno s astmom, ili se razviti kao komplikacija kronične astme. Nakon 65 godina života, većina bolesnika s opstruktivnom bolešću dišnih putova bolovat će i od astme i od KOPB-a. U takvim okolnostima, KOPB se može razlikovati na osnovi povećanog broja neutrofila u dišnim putovima, zadebljanja stijenke bronha i zadebljanja sloja glatkih mišića u stijenci. Međutim, pretrage u tom smislu se ne izvode jer se KOPB i astma liječe na sličan način: kortikosteroidima, beta agonistima dugotrajnog djelovanja i prestankom pušenja.[88] Simptomi KOPB-a jako nalikuju na simptome astme, povezani su s većom izloženošću dimu cigareta, starijom životnom dobi, slabijim povlačenjem simptoma nakon primjene bronhodilatatora i rjeđom povezanosću s obiteljskom anamnezom atopije.[89][90]

Prevencija

Dokazi o učinkovitosti postupaka za prevenciju razvoja astme su slabi.[91] Obećavajući postupci su: ograničenje izlaganja dimu cigareta, kako in utero, tako i nakon porođaja, dojenje te boravak u jaslicama ili u većim obiteljima, ali niti jedan od njih nije dovoljno dobro potkrijepljen da bi ga se moglo preporučiti.[91] Koristan može biti i rani kontakt s kućnim ljubimcima.[92] Rezultati o povoljnom učinku izlaganja kućnim ljubimcima, međutim, nisu čvrsti[93] te se preporučuje da osoba sa simptomima alergije odstrani kućnog ljubimca (ako ga ima) iz svog kućanstva.[94] Prehrambena ograničenja tijekom trudnoće ili dojenja nisu se pokazala učinkovitima te se stoga ne preporučuju.[94] Smanjenje ili odstranjenje podražavajućih spojeva iz radnog okoliša može imati pozitivan učinak.[84]

Liječenje

Premda se astma ne može izliječiti, simptomi se u tipičnim slučajevima mogu ublažiti.[95] Potrebno je učiniti specifični, individualno prilgođeni plan za proaktivno praćenje i liječenje simptoma. On treba obuhvaćati smanjeno izlaganje alergenima, pretrage za određivanje izraženosti simptoma i primjenu lijekova. Plan treba zabilježiti, te savjetovati prilagođavanje liječenja, ovisno o promjenama izraženosti simptoma.[96]

Najučinkovitije pri liječnju astme je pronalaženje okidača, kao što su dim cigareta, kućni ljubimci ili aspirin, te ih izbjegavati. Ukoliko je izbjegavanje okidača nedovoljno, preporučuje se primjena lijekova. Odabir lijeka se, između ostaloga, zasniva na izraženosti bolesti i učestalosti simptoma. Specifični lijekovi za astmu se široko dijele u skupinu lijekova brzog djelovanja i skupinu lijekova sporog djelovanja.[97][98]

Bronhodilatatori se preporučuju za kratkotrajno ublažavanje simptoma. U osoba s povremenim napadima, nije potrebno nikakvo drugo liječenje. Kod blage trajne bolesti (više od dva napada tjedno) preporučuje se primjena niskih doza inhalacijskih kortikosteroioda, ili oralna primjena antagonista leukotriena ili stabilizatora mastocita. U bolesnika sa svakodnevnim napadima, primjenjuje se veća doza inhalacijskih kortikosteroida. Pri umjerenoj ili jakoj egzacerbaciji, ovim se lijekovima dodaje i oralna primjena kortikosteroida.[8]

Promjene načina života

Za bolji nadzor nad bolešću i izbjegavanje napada, ključno je izbjegavanje okidača. Najčešći okidači su alergeni, dim (cigareta i drugih izvora), zagađenje zraka,neselektivni beta blokatori i hrana koja sadrži sulfite.[99][100] Pušenje cigareta i pasivno pušenje mogu smanjiti učinkovitost lijekova poput kortikosteroida.[101] Nadzor nad grinjama iz prašine, uključujući pročiščavanje zraka, kemikalije protiv njih, usisavanje madraca i prekrivača, te druge metode nemaju učinka na simptome astme.[38]

Lijekovi

Lijekovi za liječenje astme dijele se u dvije glavne skupine: lijekovi koji brzo ublažavaju akutne simptome i lijekove kojima se dugotrajno sprječava egzacerbacija bolesti.[102]

Brzo djelujući
Pogreška pri izradbi sličice:
Salbutamol inhalator koji se često rabi za liječenje napadaja astme.
Za dugotrajni nadzor
Datoteka:Fluticasone.JPG
Flutikazon propionat inhalator koji se često rabi za dugotrajno liječenje.
  • Kortikosteroidi se općenito smatraju najučinkovitijim postojećim lijekovima za dugotrajno liječenje.[97] Obično se primjenjuju inhalacijski, osim u slučajevima teške trajne bolesti, kod koje može biti potrebna i oralna primjena kortikosteroida.[97] Najčešće se preporučuje da se inhalacijski lijekovi primjenjuju jednom do dvaput dnevno, ovisno o izraženosti simptoma.[105]
  • Beta-adrenoreceptorski agonisti dugotrajnog djelovanja (LABA) kao što su salmeterol i formoterol mogu, kad se primjenjuju u kombinaciji s inhalacijskim kortikosteroidima poboljšati nadzor nad astmom, barem u odraslih bolesnika,[106] dok u djece ovakav učinak nije potvrđen.[106][107] Kad se primjenjuju bez steroida, opasnost od teških neželjenih učinaka se povećava,[108] a ona postoji i kad se kombiniraju s kortikosteroidima.[109][110]
  • Antagonisti leukotriena (kao što su montelukast i zafirlukast) mogu se primjenjivati uz inhalacijske kortikosteroide, također tipično uz LABA.[97] Za primjenu u akutnim egzacerbacijama nema dovoljno dokaza.[111][112] Njima se, u djece ispod pet godina života kao dodatnom liječenju daje prednost nakon primjene inhalacijskih kortikosteroida.[113]
  • Stabilizatori mastocita (kao što je kromolin natrij) predstavljaju još jednu mogućnost liječenja, no kojoj se ne daje prednost pred kortikosteroidima.[97]
Načini primjene

Lijekovi se tipično proizvode u obliku inhalatora u kombinaciji s dodatnim spremnikom, ili kao inhalatori praška. Spremnik je plastični cilindar u kojem se lijek miješa sa zrakom, omogućujući uspješniju primjenu cjelokupne doze lijeka. Može se koristiti i nebulizator. U bolesnika s blagim do umjerenim simptomima primjena putem nebulizatora i spremnika jednako je učinkovita, međutim ne postoji dovoljno dokaza o tome da li se njihova učinkovitost razlikuje u bolesnika s jako izraženim simptomima.[114]

Neželjeni učinci

Dugotrajna uporaba uobičajenih doza inhalacijskih kortikosteroida nosi malu opasnost od neželjenih učinaka.[115], a opasnosti su razvoj katarakte i blaga tjelesna atrofija.[115][116]

Ostalo

Kad astma ne reagira na uobičajene lijekove, za hitno liječenje, kao i za prevenciju napada postoje i druge mogućnosti. U hitnim slučajevima primjenjuju se:

  • Kisik čime se ublažava hipoksija, ako zasićenje kisikom padne ispod 92%.[117]
  • Magnezijev sulfat koji primijenjen intravenski ima bronhodilatacijski učinak kad se primjenjuje uz druge oblike liječenja teškog akutnog napada astme.[118][119]
  • Heliox, mješavina helija i kisika dolazi u obzir u teškim slučajevima koji ne reagiraju na liječenje.[118]
  • Intravenska primjena salbutamola nije potkrijepljena dokazima, te se stoga rabi samo u ekstremnim slučajevima.[117]
  • Metilksantini (kao što je teofilin) su se u prošlosti obilato primjenjivali, no oni ne doprinose značajno učincima inhalacijskih beta agonista.[117] Njihova primjena u akutnim egzacerbacijama je predmet rasprave.[120]
  • Disocijativni anestetik ketamin je teoretski koristan, ukoliko je, u bolesnika pred zastojem disanja potrebno učiniti intubaciju i mehaničku ventilaciju; međutim, nema kliničkih istraživanja koja bi poduprla ovu primjenu.[121]

U bolesnika s teškom trajnom astmom, kojima ne pomažu inhalacijski kortikosteroidi niti LABA, u obzir dolazi bronhalna termoplastika.[122] Ona predstavlja dovođenje određene toplinske energije bronhima, putem niza bronhoskopija.[122] Premda u prvim mjesecima izvođenja može doći do učestalijih egzacerbacija, čini se da im se učestalost kasnije smanjuje. Učinci nakon godinu dana ovakvog liječenja nisu poznati.[123]

Alternativne metode

Mnogi bolesnici s astmom, kao i oni s drugim kroničnim bolestima, pribjegavaju alternativnim metodama liječenja; istraživanja pokazuju da neki oblik neslužbenog liječenja koristi oko 50% bolesnika.[124][125] Za potvrdu učinkovitosti većine metoda nema dovoljno podataka, primjerice za potvrđivanje učinkovitosti primjene vitamina C.[126] Akupunktura se također ne preporučuje, jer ni za njezinu učinkovitost ne postoji dovoljno dokaza.[127][128] Nema dokaza da ionizatori zraka ublažavaju simptome astme, niti da poboljšavaju plućnu funkciju, a ova tvrdnja vrijedi i za proizvođače pozitivnih i negativnih iona.[129]

Za "ručne metode liječenja”, kao što su osteopatija, kiropraksa, fizioterapija i respiratorna fizioterapija također ne postoji dovoljno dokaza o učinkovitosti pri liječenju astme.[130] Buteyko metoda disanja za ublažavanje hiperventilacije može dovesti do smanjene potrebe za primjenom lijekova, ali nema učinka na funkciju pluća.[98] Zbog toga je mišljenje skupine stručnjaka da su dokazi o njezinoj učinkovitosti nedovoljni.[127]

Prognoza

Datoteka:Asthma world map - DALY - WHO2004.svg
Dobno standardizirana onesposobljenost uslijed astme na 100 000 stanovnika, 2004.[131]

██ no data

██ <100

██ 100–150

██ 150–200

██ 200–250

██ 250–300

██ 300–350

██ 350–400

██ 400–450

██ 450–500

██ 500–550

██ 550–600

██ >600

Prognoza astme je općenito dobra, osobito u djece s blagom bolešću.[132] Smrtnost od astme se posljednjih desetljeća smanjila, zbog boljeg prepoznavanja i liječenja.[133] Širom svijeta, od 2004., astma uzrokuje umjerenu do tešku onesposobljenost u 19,4 milijuna ljudi (od čega 16 milijuna u zemljama s niskim ili srednjim prihodima).[134] Od slučajeva astme dijagnosticiranih u djetinjstvu, nakon deset godina, u polovici slučajeva se dijagnoza više ne potvrđuje.[49] I dalje se opaža promjena građe dišnih putova, ali nije poznato jesu li ove promjene korisne ili štetne.[135] Čini se da rano liječenje kortikosteroidima sprječava ili poboljšava smanjenu funkciju pluća.[136]

Epidemiologija

Datoteka:Prevalence of Clinical Asthma world map - GINA2004.svg
Stope astme u različitim zemljama svijeta, u 2004.

██ no data

██ <1%

██ 1-2%

██ 2-3%

██ 3-4%

██ 4-5%

██ 5-6%

██ 6-7%

██ 7-8%

██ 8-10%

██ 10-12.5%

██ 12.5–15%

██ >15%

U 2011. u svijetu je od astme bolovalo 235–300 milijuna ljudi,[13][14] a godišnje je od nje umrlo oko 250 000 ljudi.[15] Stope se razlikuju između pojedinih zemalja, s prevalencijom između 1 i 18%,[15] a češća je u razvijenim zemljama nego u zemljama u razvoju.[15] Niže stope se uočavaju u Aziji, istočnoj Europi i Africi.[40] Među razvijenim zemljama, češća je u onima koje su manje razvijene, za razliku od zemalja u razvoju, gdje je češća u onima bogatijima.[15] Razlog ovih razlika nije poznat.[15] Više od 80% smrtnih slučajeva zbiva se u zemljama s niskim i srednjim prihodima.[137]

Premda je astma dvostruko češća u dječaka nego u djevojčica,[15] izražena se astma pojavljuje u oba spola podjednako.[138] Za razliku od toga, u odraslih je astma češća u žena nego u muškaraca[15] i češća je u mladih nego u starih osoba.[40]

Globalne stope obolijevanja od astme značajno su se povećale u razdoblju od 1960-ih godina do 2008.,[139][140] a prepoznata je kao veliki javnozdravstveni problem od 1970-ih godina.[40] U razvijenom dijelu svijeta stope obolijevanja od astme od 1990-ih godina dosegle su plato, a do nedavnih povećanja stopa došlo je ponajprije u zemljama u razvoju.[141] U SAD-u od astme boluje oko 7% stanovništva[108] dok u Velikoj Britaniji taj broj iznosi 5%.[142] U Kanadi, Australiji i Novom Zelandu, stope se kreću oko 14–15%.[143]

Povijest

Astma je prepoznata još u starom Egiptu, a liječena je napitkom mješavine tamjana poznatom pod nazivom kyphi.[144] Bolesti je ime nadjenuo Hipokrat oko 450. pr. Kr., pri čemu grčka riječ za zaduhu čini osnovu njezinog današnjeg naziva.[40] Oko 200. godine pr. Kr. smatralo se da je, barem djelomice, uzrokovana osjećajima.[22]

Godine 1873., patofiziologiju ove bolesti pokušalo se objasniti jednim od prvih članaka o ovoj bolesti u modernoj medicini, a u drugom članku iz 1872. je zaključeno kako se astma može izliječiti masti kloroforma u stijenku prsnog koša.[145][146] Liječenje lijekovima iz 1880. sastojalo se od intravenske primjene lijeka pilokarpina.[147] F.H. Bosworth je 1886. pretpostavio povezanost astme i peludne groznice.[148] Adrenalin se za liječenje astme prvi puta spominje 1905. godine.[149] Oralno liječenje kortikosteroidima je započeto 1950-ih godina, a selektivni beta agonisti kratkotrajnog djelovanja ušli su u široku uporabu 1960-ih godina prošlog stoljeća.[150][151]

U razdoblju od 1930-ih do 1950-ih godina, astma je bila poznata kao jedan od “svete sedmorice” psihosomatskih bolesti. Smatralo se da je njezin uzrok psihološke prirode, pa se liječenje često zasnivalo na psihoanalizi i drugim metodama razgovora.[152] Budući da su tadašnji psihoanalitičari astmatično zviždanje tumačili kao plač djeteta za majkom, smatrali su kako je liječenje depresije posebice važno u bolesnika s astmom.[152]

Literatura

  1. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  2. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  4. ↑ 4,0 4,1
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  5. ↑ 5,0 5,1 5,2
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  6. ↑ 6,0 6,1
    • Nepoznat parametar: editor2-first
    • Nepoznat parametar: editor1-last
    • Nepoznat parametar: editor3-first
    • Nepoznat parametar: editor1-first
    • Nepoznat parametar: editor2-last
    • Nepoznat parametar: editor4-first
    • Nepoznat parametar: editor4-last
    • Nepoznat parametar: editor3-last
  7. ↑
  8. ↑ 8,0 8,1 8,2 8,3 Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  9. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  10. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  11. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  12. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  13. ↑ 13,0 13,1
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  14. ↑ 14,0 14,1 14,2 Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  15. ↑ 15,00 15,01 15,02 15,03 15,04 15,05 15,06 15,07 15,08 15,09 Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  16. ↑ Jindal, editor-in-chief SK. http://books.google.ca/books?id=EvGTw3wn-zEC&pg=PA242.
  17. ↑ George, Ronald B. (2005.) Chest medicine : essentials of pulmonary and critical care medicine. http://books.google.ca/books?id=ZzlX2zJMbdgC&pg=PA62.
  18. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  19. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  20. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  21. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  22. ↑ 22,0 22,1 editors, Andrew Harver, Harry Kotses, (2010.) Asthma, health and society a public health perspective. http://books.google.ca/books?id=nkP8_h_ewLMC&pg=PA315.
  23. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  24. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  25. ↑
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  26. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  27. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  28. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  29. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  30. ↑ 30,0 30,1
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  31. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  32. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  33. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  34. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  35. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  36. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  37. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  38. ↑ 38,0 38,1
    • Nepoznat parametar: editor1-last
    • Nepoznat parametar: editor1-first
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  39. ↑ 39,0 39,1 Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  40. ↑ 40,00 40,01 40,02 40,03 40,04 40,05 40,06 40,07 40,08 40,09 40,10 40,11 , John F. Murray (2010.) Murray and Nadel's textbook of respiratory medicine.
  41. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  42. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  43. ↑ 43,0 43,1
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  44. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  45. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  46. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  47. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  48. ↑ 48,0 48,1
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  49. ↑ 49,0 49,1 49,2 Elward, Graham Douglas, Kurtis S. (2010.) Asthma. http://books.google.ca/books?id=gS4BsugTBvoC&pg=PA27.
  50. ↑ 50,0 50,1 50,2
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  51. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  52. ↑ 52,0 52,1 Rapini, Ronald P.; Bolognia, Jean L.; Jorizzo, Joseph L. (2007.) Dermatology: 2-Volume Set.
  53. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  54. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  55. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  56. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  57. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  58. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  59. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  60. ↑ 60,0 60,1 60,2 60,3
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  61. ↑
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  62. ↑ 62,0 62,1 Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  63. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  64. ↑
    • Nepoznat parametar: author1-link
    • Parametar work nije dopušten u klasi book
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi book
  65. ↑ Third Expert Panel on the Diagnosis and Management of Asthma (2007.) Guidelines for the diagnosis and management of asthma. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK7232/.
  66. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  67. ↑
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  68. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  69. ↑ 69,0 69,1
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  70. ↑ 70,0 70,1
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  71. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: trans_title
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  72. ↑
    • Nepoznat parametar: deadurl
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  73. ↑ 73,0 73,1 73,2 73,3 Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  74. ↑
    • Nepoznat parametar: editor2-first
    • Nepoznat parametar: editor1-last
    • Nepoznat parametar: editor3-first
    • Nepoznat parametar: editor1-first
    • Nepoznat parametar: editor3-last
    • Nepoznat parametar: editor2-last
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  75. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  76. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  77. ↑ 77,0 77,1
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  78. ↑ 78,0 78,1
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  79. ↑ 79,0 79,1 79,2
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  80. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  81. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  82. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  83. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  84. ↑ 84,0 84,1 84,2
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  85. ↑ Kunnamo, ed.-in-chief: Ilkka (2005.) Evidence-based medicine guidelines. http://books.google.ca/books?id=frYEiHYtOv0C&pg=PA214.
  86. ↑ Kraft, editors, Mario Castro, Monica (2008.) Clinical asthma. http://books.google.ca/books?id=y9WYwLVn7pgC&pg=PT1185.
  87. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  88. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  89. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  90. ↑
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  91. ↑ 91,0 91,1 Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  92. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  93. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  94. ↑ 94,0 94,1
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  95. ↑ Ripoll, Brian C. Leutholtz, Ignacio. http://books.google.ch/books?id=eAn9-bm_pi8C&pg=PA100.
  96. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  97. ↑ 97,0 97,1 97,2 97,3 97,4 Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  98. ↑ 98,0 98,1
    • Nepoznat parametar: deadurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Parametar format nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  99. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  100. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  101. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  102. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  103. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  104. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  105. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  106. ↑ 106,0 106,1
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  107. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  108. ↑ 108,0 108,1
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  109. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  110. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  111. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  112. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  113. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  114. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  115. ↑ 115,0 115,1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  116. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  117. ↑ 117,0 117,1 117,2
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  118. ↑ 118,0 118,1 Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  119. ↑
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: first1
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  120. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  121. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  122. ↑ 122,0 122,1
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  123. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  124. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  125. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  126. ↑
    • Nepoznat parametar: editor1-last
    • Nepoznat parametar: editor1-first
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: unused_data
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  127. ↑ 127,0 127,1 Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  128. ↑
    • Nepoznat parametar: editor1-last
    • Nepoznat parametar: editor1-first
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  129. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  130. ↑
    • Nepoznat parametar: editor1-last
    • Nepoznat parametar: editor1-first
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  131. ↑
    • Nepoznat parametar: deadurl
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  132. ↑
    • Nepoznat parametar: editor1-last
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: editor1-first
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: editor2-last
    • Nepoznat parametar: editor2-first
    • Nepoznat parametar: chapterurl
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  133. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  134. ↑ Organization, World Health (2008.) The global burden of disease : 2004 update.
  135. ↑
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  136. ↑
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  137. ↑
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: deadurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nepoznat parametar: authorlink
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  138. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  139. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  140. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  141. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  142. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  143. ↑ Masoli, Matthew (2004.) Global Burden of Asthma. http://www.ginasthma.org/pdf/GINABurdenReport.pdf.
  144. ↑ Manniche L (1999.) Sacred luxuries: fragrance, aromatherapy, and cosmetics in ancient Egypt.
  145. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  146. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  147. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal

    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  148. ↑
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  149. ↑
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  150. ↑
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  151. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  152. ↑ 152,0 152,1
    • Nepoznat parametar: month
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar page nije dopušten u klasi journal

Vanjske poveznice

  • • Nepoznat parametar: ref
    • Parametar format nije dopušten u klasi web
  • • Nepoznat parametar: ref
    • Parametar format nije dopušten u klasi web


Datoteka:Esculaap4.svg    Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Astma&oldid=483694"